Evropa može da odahne, u Francuskoj sve ostaje po starom. Između dva neomiljena predsednička kandidata u drugom krugu je pobedio onaj u kome Francuzi prepoznaju nekoga ko je za jaku Evropsku uniju u kojoj Francuska ima vodeću ulogu
Deža vi na predsedničkim izborima u Francuskoj: kao pre pet godina i ovaj put je „predsednik bogatih“ Emanuel Makron (44) na kraju pobedio desničarku nacional-socijalističkih svetonazora Marin le Pen, dovoljno ubedljivo da liberalna Evropa može da odahne. Makron je prema preliminarnim rezultatima osvojio 58,2, Le Pen 41,8 odsto glasova. Rezultati su, kao što je i red, bili poznati istog trena kada su se u nedelju u 20 časova zatvorila biračka mesta.
Francuzi su se ovog puta opredeljivali za kandidata koji im je manje omražen: Iako je dosta omekšala stavove Le Pen je za većinu Francuza i dalje prosto neprihvatljiva; Makron je izbore u velikoj meri dobio zbog brige Francuza za Evropu ukoliko bi u Jelisejskoj palati zasela radikalna desničarka, svakako ne zbog svoje anticocijalne unutrašnje politike.
Marine Le PenDrugi put gubitnica: Marin le Pen / Foto: AP Photo/Michel Spingler
Makronu su zamerali da je zanemarivao izbore, bavio se Ukrajinom, svetskom politikom, kao da pomalo prezire svoje sugrađane, srpski rečeno, da se pravio važan. Zakoni koje je doneo, naročito komplikovani o zdravstvu, nisu pogodovali siromašnijim društvenim slojevima. U poslednje vreme zemlju su potresali štrajkovi, „žuti prsluci“, koje je policija suzbijala u Evropi neviđenom brutalnošću. Koga zanima spoljna politika, ako su namirnice sve skuplje?
Francuze, čini se, itekako zanima. Pojam „grande nation“ – „velika nacija“ – u srcu je i novih generacija. Valja pokazati i Amerikancima i evropskim susedima ko treba da vodi ako ne svet, onda Evropu svakako, pogotovu od kada je Velika Britanija napustila Evropsku uniju, a Angela Merkel otišla u penziju.
Madam Le Pen je očigledno dosta naučila posle poraza na izborima pre 5 godinaa. Pokazivala je brigu za dobrobit radnika, za socijalni mir i zdravlje stanovništva, ovog puta nije pretila da će izvesti zemlju iz EU, ukinuti evro, nije grmela protiv „nefrancuza“ – građana Francuske sa korenima u Africi – nego se „samo“ zalagala za njihovu integraciju; podmirivanje rasistički raspoloženih Francuza prepustila je vođi još ekstremnije desnice Eriku Zamuru.
Izbori za Evropu
Francuski predsednički izbori su bili i sudbonosni izbori za Evropu, piše nemački „Špigel“. Opsanost Marin le Pen je još jednom otklonjena, iako je sa svojom partijom Nacionalno okupljanje dobila još više glasova nego pre 5 godina i postala druga po snazi politička snaga u Francuskoj.
Iako je Makron vodio u svim anketama, posle pobede Donalda Trampa i Bregzita niko u Fancuskoj nije mogao da bude siguran da neće doći do iznenađenja, da isfrustrirani birači neće na vlast dovesti evropski bauk oličen u Marin le Pen.
U poslednjim koracima izborne trke Makron je govorio: „Ovo nije samo referndum o budućnosti Francuske, već odluka kakvu Evropu želimo“.
Makronov tim je pred drugi krug izbora širio video sa bivšim predsednikom Žakom Širakom od pre 20 godina. Konzervativni političar je tada dramatični tonom apelovao na birače da svoj glas nikako ne daju desnom ekstremizmu, rasizmu i antisemitizmu, piše „Špigel“. Tada, 2002. godine, su u drugi krug predsedničkih izbori otišli Širak i Žan-Mari le Pen, otac Marin le Pen. Tada je 82 odsto Francuza glasalo za Širaka, tj. protiv tate Le Pena i desnog ekstremizma. Levičari, koji u životu do tada jednom konzervativcu nisu dali svoj glas, su tada masovno izašli na izbore. To je bilod davno.
Danas je Marin le Pen ponovo izgubila, ali je sebi gotovo osigurala mesto etablirane političarke U Francuskoj. Ne gledaju na nju kao na babarogu, kakaj je bio Žan-Mari. Ako ostane u politici, pitanje je šta će biti za 5 godina.
J.H./RTL/Spiegel/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjavu su potpisale Argentina, Austrija, Brazil, Bugarska, Kanada, Danska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Španija, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD
Nakon što je porodilja preminula tokom porođaja, iz Višeg javnog tužilaštva saopštili su da su iz Zdravstvenog centra Vranja moguće načinili niz nepravilnosti, kao i to da smrt nisu prijavili niti policiji, niti Tužilaštvu. Nova tragedija ukazuje da je akušersko nasilje i dalje akutni prbolem koji je potrebno što pre rešavati
Skupština Grada Niša neće razmatrati o predlozima da Bulevar Šabana Bajramovića promeni naziv u Bulevar Saše Švabića Švabe, dok je čuveni muzičar trebalo da "dobije" Stočni trg
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!