img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Plate u prosveti: Ispod dostojanstva i republičkog proseka

24. новембар 2022, 19:03 S.Ć.
Foto: FoNet
izmene zakonske regulative o zaštiti prosvetnih radnika, i povećanje zarada: sa protesta povodom Dana prosvetnih radnika
Copied

Prosečna plata nastavnika je za 10% niža od republičkog proseka, a osnovica za obračun plata za zaposlene u visokom obrazovanju niža je od propisanih za osnovno i srednje obrazovanje. Zaposleni u osnovnom i srednjem obrazovanju su zakazali protest „Za dostojanstvo profesije“

Naziv protesta koji 30. novembra organizuju prosvetari, „Za dostojanstvo profesije“, rečito govori u kakvim uslovima rade.

Protest su zakazali Sindikat obrazovanja i Sindikat radnika u prosveti povodom poslednjeg slučaja nasilja prema prosvetnim radnicima koji se dogodio u Tehničkoj školi u Trsteniku. Imaju dva zahteva: izmene zakonske regulative o zaštiti prosvetnih radnika, i povećanje zarada za 25 posto u narednoj godini.

Pre nekoliko dana je stupio na snagu Poseban kolektivni ugovor (PKU) o izmenama i dopunama PKU za osnovne, srednje škole i domove učenika, međutim, po mišljenju prosvetara taj dokument neće poboljšati njihov sadašnji materijalni položaj.

A njihov sadašnji materijalni položaj je: prosečna plata nastavnika  za 10% niža od republičkog proseka.

Iz Ministarstva finansija im je najavljeno da se  povećanje plata u visini od 12.5%  počev od januarske plate 2023.godine odnosi na sve budžetske korisnike na državnom i lokalnom nivou, pa tako i na njih, te da je to maksimum koji je u ovom trenutku moguć.

Prosvetari smatraju da  bi plate zaposlenih svake godine pre usvajanja budžeta trebale biti predmet  pregovora između reprezentativnih sindikata i ministarstva.

U pomenutom Posebnom kolektivnom ugovoru, Ministarstvo prosvete ističe promenu po kojoj će svaki prosvetar koji ostvari 40 godina staža. Kao nagradu dobiti dve i po prosečne plate. Do sada su se nagrađivali samo zaposleni nakon 10, 20, 30 i 35 godina rada, sa iznosom od pola prosečne plate do jedne i po.

Demokratska stranka ocenjuje da je ovaj PKU nepovoljniji od prethodnog, a da član koji dozvoljava nagradu nakon 40 godina rada, smatrajući da „sa ovim platama i uz ove uslove rada, ko će uopšte i moći da radi toliko dugo u školi“.

Novost u PKU je pomoć koju će dobijati zaposleni u slučaju rođenja ili usvojenja deteta, i to u visini prosečne plate bez poreza i doprinosa, kao i da  trudnice koje su na održavanju trudnoće, neće dobijati solidarnu pomoć.

Nikolina Janković, pravnica Sindikata obrazovanja Srbije, objašnjava da je izmenama i dopunama PKU detaljno navedeno šta se smatra privremenom sprečenošću za rad, „te je jasno da zaposlene u slučaju bolovanja radi održavanje trudnoće neće ostvarivati pravo na ovaj vid solidarne pomoći“.

Uočeni su propusti i u drugim izmenama. Tako je, na primer, sada propisano da zaposleni obavlja prekovremeni rad i u slučaju završnog ispita i opšte, stručne i umetničke mature.

Na pitanje da li to znači da aktivnosti koje zaposleni imaju u vezi sa maturom tokom redovnog radnog vremena neće biti dodatno plaćene jer za to primaju platu, iz Ministarstva odgovaraju da će „svi detalji u vezi naknade koju bi zaposleni dobili za angažovanje mimo radnog vremena i redovnih poslova u vezi realizacije buduće državne mature biti tema razgovora i dogovora u narednom periodu“.

Forum beogradskih gimnazija je tražio da svi nastavnici koju budu učestvovali u realizaciji državne mature za svoj rad budu dodatno plaćeni, bez obzira da li su angažovani tokom radnog vremena ili posle njega.

Početkom novembra, i zaposleni u visokom školstvu pisali su Ministarstvu prosvete o svom lošem materijalnom položaju, tražeći hitan sastanak.

Ocenjuju da je to „direktna posledica činjenice da se u praksi ne poštuju odredbe važećih zakona i podzakonskih akata o finansiranju visokoškolskih ustanova i  kršenja zakonskih odredbi Zakona o visokom obrazovanju“, kojim je propisano donošenje Uredbe kojom bi se ispravili i propusti u finansiranju materijalnih troškova visokoškolskih ustanova.

Rok za donošenje ove uredbe je istekao još 2019. godine.

Osnovica za obračun plata za zaposlene u visokom obrazovanju je niža od propisanih za osnovno i srednje obrazovanje, čime je u potpunosti obesmišljena odredba člana 4. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, da koeficijent za obračun plata „izražava složenost poslova, odgovornost, uslove rada i stručnu spremu“.

„Trenutno je plata jednog asistenta sa doktoratom skoro izjednačena sa prosečnom zaradom u Srbiji, što je nedopustivo“, piše u pismu koje su potpisali Odbor delatnosti visokog obrazovanja i Sindikat obrazovanja Srbije.

S.Ć./ FoNet / Danas

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

Tagovi:

protest prosvetnih radnika plate u školama plate na fakultetima ministar Branko Ružić Sindikat radnika u obrazovanju
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure