U Australiji je stavljena tačka na sagu Novaka Đokovića. U Srbiji izgleda da "slučaj Đoković" u pravnom smislu neće ni postojati. Država je bez dodatnog objašnjenja stala iza njegovog PCR testa od 16. decembra 2021, uprkos veoma uverljivim indicijama da je test manipulisan
Australijski ministar za imigraciju Aleks Hok je priznao da je sa medicinskom dokumentacijom Novaka Đokovića potrebnom za australijsku vizu sve u najboljem redu. Vizu mu je ukinuo uz nategnutu konstrukciju da bi prisustvo svetski poznatog tenisera na australijskom tlu moglo Australijance da odvrati od vakcinacije i tako ugrozi javno zdravlje.Tročlano veće Federalnog suda je tu odluku potvrdilo i tako stavilo tačku na australijsku sagu Novaka Đokovića.
U Srbiji izgleda da „slučaj Đoković“ u pravnom smislu neće ni postojati, iako je teniser zaražen koronom kršio pravila izolacije. Ili ako, što bi za državu bilo još neprijatnije, Đoković nije ni testiran na koronu 16. Decembra, nego je test kontradatiran i ubačen u bazu podataka deset dana kasnije.
Sve je više indicija da je ovo drugo slučaj, pokazuje istraživanje Vremena. Gotovo je izvesno da nadležni u Srbiji žele da stvar završi pod tepihom, te do sada odbijaju da iznesu detalje.
Nagoveštaj da bi test mogao da bude manipulisan prvi su doneli IT stručnjaci iz nemačkog kolektiva Zerforschung, čija su saznanja objavljena na portalu nedeljnika Špigel.
Oni ukazuju na šifru potvrde u gornjem levom uglu svakog zvaničnog testa u Srbiji. Đokovićevi advokati su australijskom sudu priložili dva takva testa, koji su deo javno dostupnih spisa. Prvi, pozitivan i datiran na 16. decembar, nosi šifru 7371999. Drugi, negativan i datiran na 22. decembar, nosi šifru 7320919.
Prema podacima koje su prikupili istraživači, i testovima u koje Vreme ima uvid, šifra predstavlja redni broj testa onako kako je unet u centralni registar. I tu se dolazi do anomalije: navodno stariji test od 16. decembra unet je znatno kasnije nego negativni test od 22. decembra.
Kada se uporedi broj obavljenih testova u Srbiji – na osnovu zvaničnih podataka sa sajta covid19.rs – proizilazi da je test datiran na 16. decembar zapravo unet u sistem 26. decembra.
Tog datuma je i generisana pdf-potvrda priložena sudu. To potvrđuje skeniranje QR koda te potvrde jer je u URL (link) ugrađen „vremenski pečat“. On meri takozvano Unix vreme i predstavlja broj sekundi koje su prošle od 1. januara 1970. godine, do trenutka generisanja URL. Kod Đokovićevog testa, „vremenski pečat“, iznosi 1640524880 (sekundi), a to odgovara 26. decembru prošle godine.
Vreme ima uvid u nekoliko testova koji su, kao i Đokovićev, obavljeni u laboratoriji beogradskog Zavoda za biocide dan ili dva kasnije od Đokovićevog. Svi imaju niži broj kao šifru, što znači da su uneti u sistem pre Đokovićevog testa, iako su obavljeni kasnije.
Bivši pomoćnik ministra prosvete fizičar Milovan Šuvakov proverio je ovo istraživanje na još jedan način. Za Vreme kaže da je prikupio preko šezdeset testova iz Srbije, te ih poređao na prosti grafikon gde jedna osa predstavlja datum sa testa, a druga šifru. Dobija se savršena krivulja koja pokazuje kako iz dana u dan raste broj testova u zemlji, pa i šifra testova.
Jedino Đokovićev test od 16. decembra (crvena tačkica na grafikonu) štrči – jer savršeno odgovara upravo 26. decembru.
„Sve ovo svedoči da je test upisan u bazu 26. decembra“, kaže Šuvakov za Vreme. „Vlada Srbije i institucije koje upravljaju bazom podataka bi trebalo da daju objašnjenje šta se tačno dogodilo. Oni poseduju sve relevantne informacije za brzo razrešenje pitanja.“
No, dok iz Kancelarije za elektronsku upravu kažu da sa tom bazom ništa nemaju, drugde ignorišu novinarska pitanja. Na upite danima ne odgovaraju ni Zavod za biocide, ni Batut, ni Ministarstvo zdravlja, ali ni zamenik generalnog sekretara Vlade Petar Janjić koji je učestvovao u razvoju baze podataka.
Iako anomalija Đokovićevog testa nije razrešena, država je stala iza validnosti. „Ovime potvrđujemo da su rezultati testova koje je predstavio gospodin Đoković legitimni“, piše u dopisu vršiteljke dužnosti direktorke „Batuta“ Verice Jovanović.
Ona je 12. januara to „svedočenje“ poslala na Đokovićev zahtev, te je i ono dodato sudskim spisima.
Jovanović piše da je Đokoviću bris pozitivnog testa uzet 16. decembra, a negativnog 22. decembra. „Naš sistem testiranja je pouzdan, precizan, i rezultati testova gospodina Đokovića su legitimni“, dodaje ona u pismu.
Iza tvrdnje da je Đoković testiran 16. decembra stao je i član Kriznog štaba i vojvođanski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković. On je na konferenciji za štampu ove sedmice rekao da je Đokoviću „validni dokument“ prosleđen u toku istog dana „kasnije“. Dakle, 16. decembra posle 20:19, kada je nalaz bio gotov.
Takav Gojkovićev iskaz pitanje šifre na testu čini posebno pikantnim. Jer, ako je Đokoviću mejl sa rezultatom prosleđen istog dana, kako onda šifra ukazuje da je ubačen u sistem tek deset dana kasnije?
Prošlog meseca je Apelacioni sud u Beogradu osudio organizatora kriminalne grupe koja je falsifikovala PCR testove na skoro četiri godine robije. I države Evropske unije muku muče sa masovnim falsifikovanjem nalaza testova, potvrda o vakcinaciji i zelenih sertifikata.
Međutim, sumnje oko Đokovićevog testa, koje su odjeknule u svetskim medijima, drukčije su utoliko što su srpske institucije stale iza tih testova. To bi čitavu zemlju moglo da dovede u nepriliku. Ukoliko se dokaže da se manipuliše uz državno pokriće, moglo bi da se postavi pitanje da li uopšte priznavati medicinsku dokumentaciju iz Srbije.
Za sada nadležni ne čine ništa da to preduprede, niti da pruže uverljiv odgovor na misteriju šifre sa Đokovićevog testa.
Čitajze dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Savo Manojlovića odlučio da je pređe iz aktivističkih u političke vode, a ispred pokreta „Kreni-promeni" biće kandidat za gradonačelnika. Sagovornici „Vremena” ocenjuju da učešće Manojlovića na junskim izborima nije nužno loše. Da su najveće šanse da dopre do desno orijantisanih i politički neaktivnih birača, ali i da je tajming za ulazak u predizbornu trku čudan
Izjavu su potpisale Argentina, Austrija, Brazil, Bugarska, Kanada, Danska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Španija, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD
Nakon što je porodilja preminula tokom porođaja, iz Višeg javnog tužilaštva saopštili su da su iz Zdravstvenog centra Vranja moguće načinili niz nepravilnosti, kao i to da smrt nisu prijavili niti policiji, niti Tužilaštvu. Nova tragedija ukazuje da je akušersko nasilje i dalje akutni prbolem koji je potrebno što pre rešavati
Skupština Grada Niša neće razmatrati o predlozima da Bulevar Šabana Bajramovića promeni naziv u Bulevar Saše Švabića Švabe, dok je čuveni muzičar trebalo da "dobije" Stočni trg
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!