Posle osam meseci ruske trupe su se prošlog petka povukle iz Hersona na istočnu stranu Djepra koji je postao nova linija fronta. Za sobom su ostavili minska polja, grad bez struje i vode i urušeni Antonovski most. Uz sve poteškoće za njegove stanovnike, grad je postao simbol pobedonosne ukrajinske kontraofanzive
Grad Herson je postao simbol pobedonosnog otpora Ukrajinaca ruskoj invaziji. Jedini glavni grad jedne regije koji su ruske trupe držale pod kontrolom, i najveća pobeda Ukrajinske vojske od početka kontraofanzive na jugoistoku zemlje pre nekoliko meseci. Zbog nadiranja ukrajinskih trupa ruski vojnici su u petak bili primorani da se povuku na istočnu obalu Djepra da ne bi bili potpuno opkoljeni. Za sobom su ostavili urušeni Antonovski most, najbliži drugi most preko Djepra udaljen je od Hersona sedamdesetak kilometara. Prethodno je evakuisano civilno stanovništvo, ono koje je htelo da ode.
Russia Ukraine WarFoto: AP Photo/Yevhenii Zavhorodnii
Ostali su Ukrajinci, i oni koji se tako osećaju, da čekaju na oslobodioce. „Radovao sam se kada je odjekivala artiljeriska vatra“, rekao je jedan od građanina Hersona jednom od mnogobrojnih zapadnih medija koji su pohrlili u grad nakon povlačenja Rusa, jer je znao da „stižu oslobodioci“.
CNN, BBC, ARD i svi drugi zapadni mediji prikazuju slike radosti građana oslobođenog Hersona. Već je ikonična postala slika kako jedna baka u Hersonu ispred svoje kuće pada ničice dok joj prilazi unuk u uniformi ukrajinske vojske. Selfiji građanki i građana Hersona sa ukrajinskim vojnicima obilaze društvene mreže i sa njih stižu na televizije. Ukrajinska zastava se posle devet meseci ponovo vijori na zgradi gradske uprave. Čitav grad je u plavo-žutim ukrajinskim bojama.
Russia Ukraine WarFoto: AP Photo/Yevhenii Zavhorodnii
Na ulicama igraju devojke. Prolaze automobili sa istaknutim ukrajinskim barjacima i trube. Neke žene plaču od sreće. Ukrajinski vojnici se jedva kreću ulicama – građani ih zaustavljaju, grle, ljube.
Nametnuta ruska uprava za sobom je ostavila i plakate kao što je jedan na kome piše „Zauvek sa Rusijom“, ispod natpisa dve devojčice sa tipičnom ukrajinskom nošnjom. Prolaznici aplaudiraju dok nekolicina momaka skida plakat.
Russia Ukraine WarDjepar: Antonovski most / Foto: AP Photo/LIBKOS
Za to vreme Ruske trupe se utvrđuju na suprotnoj strani Djepra koji je postao nova linija fronta. Za sobom su ostavili minska polja, grad bez struje i vode. Nakon međunarodno nepriznate aneksije regije Herson, Rusi su bili primorani da se povuku sa teritorije koja je sa stanovita Moskve „zauvek ruska“.
Poseta Zelenskog
U ponedeljak je i predsenik Ukrajine Volodimir Zelenski došao da obiđe Herson. „Korak po korak stićićemo u sve krajeve naše zemlje“, poručio je i zahvalio se na podršci NATO-u i drugim saveznicima.
Russia Ukraine WarHeson: Poseta Volodimira Zelenskog / Foto: Ukrainian Presidential Press Office via AP
Agenciji Rojters Zelenski je rekao da je bilo važno da poseti Herson posle osmomesečne ruske okupacije, da pokažu njegovim stanovnicima da su se zaista vratili, da im pruže podršku.
Zelenski se okružen jakim obezbeđenjem u Hersonu zadržao oko pola sata. Ljudi su ga pozdravljali i dovikivali „Slava Ukrajini!“
Nedugo posle njegovog odlaska se u centru grada iz daljine čula artiljerijska vatra.
J.H./Spiegel/CNN
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon što je učestvovala u protestima 18. avgusta, Marija je nasilno odvedena u Ćacilend, gde su je maskirani muškarci šutirali i šamarali. Policija nije reagovala, prenosi Kompas
Majka Stefana Hrke, koji je stradao u padu nadstrešnice, nastavlja štrajk glađu kod Skupštine. Sinoć je primila infuziju u privatnoj klinici, a veterani koji brinu o njoj javljaju da je trenutno mirna i da se odmara
Dok štrajk glađu Milomira Jaćimovića i njegovog sina ulazi u četvrti dan, Centar za socijalni rad i Hitna pomoć proverili su zdravlje maloletnog deteta. Auto-prevoznik na udaru režima najavio je radikalniji pristup „koji će svima biti iznenađenje"
Zbog režimske upotrebe Ćacilenda protiv Dijane Hrke ljude je preplavio bes i osećaj da imamo posla sa monstrumima. Kako se nose sa ovim osećanjima i kako ona mogu da nam pomognu naslovna je tema novog broja „Vremena“
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Ruske snage više ne mogu da drže Herson i počele su sa povlačenjem na istočnu obalu Djepra. Ublažavajući poraz pozivaju se na Kutuzova koji je govorio da je povlačenje sastavni deo rata. Poruka ja: kao što se slavni ruski feldmaršal povlačio pred Napoleonovim trupama pa na kraju pobedio, tako će Rusija sada odneti pobedu nad Ukrajinom i čitavim Zapadom
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!