Odluka dela opozicije o zajedničkom nastupu na aprilskim izborima sledeće godine ostaće u senci povlačenja Zdravka Ponoša iz rukovodstva Narodne stranke.
Opoziciona koalicija koju čine SSP, NS i DS objavila je danas, petak 26. novembra, da zajedno izlaze na izbore 2022. Tu su i PSG, Pokret za preokret, Sindikat Sloga, Pokret slobodne Srbije, koji će biti na kvotama SSP-a odnosno Narodne stranke. Pridružiće im se i Skupština slobodne Srbije.
Najlakše su se sporazumeli oko najnespornije – Marinike Tepić. Sva istraživanja Mariniku prepoznaju kao najuglednije lice opozicije. U teškim pregovorima opozicionog trojstva ova je odluka izgleda jedina prošla bez primedbi i zareza. Možda se opozicija za neki mesec pokaje zašto Mariniku Tepić nije kandidovala za gradonačelnicu Beograda. Tepić uživa veliki ugled i u Srbiji pa je verovatno procenjeno da je prvo mesto na parlamentarnoj listi – najbolje za sve.
Lideri trojne koalicije razumeli su još jednu poruku iz istraživanja javnog mnjenja: građani žele jedinstveni opozicioni front. Što nije po svaku cenu jedna kolona, ali jeste dogovor u što širem opozicionom frontu. Na konferenciji za novinare Zoran Lutovac je rekao da spisak nije završen i da bi savez trebalo da okupi što širi krug ljudi.
U ovom trenutku jasno je da će biti više kolona. Budu li racionalni, to opozicionim liderima neće smetati da se okupe oko zajedničkog predsedničkog kandidata i postizbornog koalicionog dogovora. Iz NDBG i Zajedno za Srbiju, koji će s Ekološkim ustankom nastupiti u zeleno-levoj koloni, više puta su stizale poruke da su spremni da podrže zajedničkog predsedničkog kandidata i da je postizborna koalicija s blokom koji čine SSP-NS-DS što se njih tiče gotova stvar.
Izbor zajedničkog predsedničkog kandidata za Dragana Đilasa, Vuka Jeremića i Zorana Lutovca najteža je odluka. Treba im neko sposoban da bude predsednik ali i dovoljno hrabar da prihvati poziciju gubitnika u nedemokratskim izbornim uslovima, neko ko je spreman da se žrtvuje, učvrsti opoziciono biračko telo i izađe kao opozicioni pobednik unapred izgubljene predsedničke trke. Težak zadatak.
Bilo je dovoljno vremena da se svi izjasne o Zdravku Ponošu kao mogućem kandidatu, koga su i u opozicionim i u diplomatskim krugovima mnogi videli kao čoveka dostojnog takve funkcije. Ponoš je, sad već nema sumnje, najlošije stajao kod svog šefa Jeremića, ne samo zato što je njegova kandidatura izgledala nametnuta spolja (kažu, iz Đilasovog SSP-a), nego i zbog toga što bi u slučaju Ponoševe kandidature šef narodnjaka teško mogao da se održi na kormilu stranke.
Zato je general Ponoš odlučio da napusti predsedništvo NS i da se ne kandiduje na stranačkim izborima sledećeg meseca za potpredsednika stranke.
Vuk Jeremić nije hteo da na konferenciji za novinare o ujedinjenju tzv. bojkot opozicije odgovori na pitanja o sukobu sa Zdravkom Ponošem. Rekao je da su to „lažne vesti“, da će Miroslav Aleksić odigrati ključnu ulogu na narednim izborima i da će posle stranačke skupštine biti poznata sva kadrovska rešenja. Jasno je da Ponoš neće biti među njima jer se dan pre povukao iz rukovodstva stranke.
Kad je reč o kandidatu za predsedničke izbore, spominje se tzv. kompromisno rešenje. Plan je da se odmere rejtinzi nekoliko potencijalnih kandidata koje bi predložili SSP, NS i DS. Javnosti neće biti poznata imena potencijalnih kandidata ni rezultati istraživanja, kako saznajemo u Narodnoj stranci.
„Javnost neće uskoro saznati ime kandidata opozicije za predsedničke izbore“, kaže za „Vreme“ potpredsednik NS Miroslav Aleksić, drugi na republičkoj listi i ključni igrač NS-a po rečima šefa stranke.
Paradoksalno, opozicija u ovom trenutku deluje najdalje od dogovora za beogradske izbore. Tamo gde prema istraživanjima imaju najveće šanse – još nemaju kandidata. Kako saznaje „Vreme“, poslednjih dan ili dva usaglašavali su se detalji baš o beogradskoj listi. I tu će navodno biti više kandidata „uz testiranje javnog mnjenja“.
Potredsednik SSP-a Borko Stefanović kaže da je najvažnije odbraniti pravo građana da slobodno biraju, „da se obezbede kontrolori i odbrane rezultati“.
Bilo kako bilo, konačni dogovor dela opozicije o zajedničkom nastupu na aprilskim izborima sledeće godine ostaće u senci Ponoševe odluke da se povuče iz rukovodstva Narodne stranke. Ponoš ostaje u NS, jer, kako sam kaže, ne želi da pocepa stranku pred izbore.
Što da ne, to je inače omiljeni predizborni sport opozicionih prvaka u Srba.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“U hrvatskoj politici se vodi računa o stvaranju sanitarnog korodona oko HDZ-a, umesto da se on stvara oko Domovinskog pokreta, radikalne desnice“, kaže za “Vreme“ profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i na FPN u Beogradu Dejan Jović i dodaje da za to odgovornost snosi levica
„Evakuacija stanovništva će početi u nedelju ujutru u 6 sati i do 7 sati. Naselje Stevan Sinđelić bi trebalo da bude prazno, bez ljudi, bez parkiranih automobila", izjavila gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski
Većina stranaka u koaliciji "Srbija protiv nasilja" je izričito za izlazak na izbore i nadaju da će na kraju svi zajedno krenuti na megdan 2. juna. U suprotnom, to bi mogao biti kraj koalicije, kažu izvori „Vremena“
Donedavno su devojčice bile ometane čak i pri upisu u Vojnu gimnaziju. A interesovanje je ogromno. „Vreme“ istražuje kako je ženama u srpskoj armiji i da li se suočavaju sa diskriminacijom
Skup „Srpska te zove“ u organizaciji SNSD-a i partnerskih stranaka održan je na Trgu Krajine u Banjaluci. Povod mitinga je Rezolucija u Srebrenici, o kojoj će se raspravljati u Generalnoj skupštini UN. Skupu prisustvovali i Ana Brnabić, Aleksandar Vulin, Nikola Selaković i Đorđe Pavićević
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!