Pročitajte ceo intervju sa Nevenom Ađelićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (19. maja)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
“Zapadu je sada mnogo važniji jedinstven front prema Rusiji nego stanje demokratije u Srbiji. Međutim, nezavisno od toga, smatram da je u interesu Srbije da se svrsta uz ostatak Evrope. Možda griješim, ali mislim da bi liberalne, građanske i lijeve elite u Srbiji koje su protiv Vučića trebale da ga podrže u okretanju ka Zapadu. Ne smije se ponoviti greška iz 2012. godine, kada su neki liberalni političari i intelektualci odbili da glasaju za Borisa Tadića i tako pomogli da na vlast dođe Tomislav Nikolić”
Oni stariji, koji su osamdesetih pratili kulturnu i medijsku scenu Jugoslavije setiće se Nevena Anđelića kao jednog od urednika legendarnog Omladinskog programa Radio-televizije Sarajevo. Njegov se život dramatično menja početkom rata u BiH: 1993. godine odlazi u London gde prvo radi kao konobar, pa kao producent i novinar, da bi potom ostvario impozantnu akademsku karijeru. Danas je profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Ridžents univerzitetu.
„Rat u Ukrajini treba sagledati u okviru ruskog državnog projekta ’Ruski svijet’. Taj imperijalni koncept je nastao i razvio se po dolasku Putina na vlast. Zasniva se na ruskom pravoslavlju i istovjetnosti kultura i jezika u regionu. Njega je na početku drugog Putinovog mandata obrazlagao ruski patrijarh Kiril, a u tom periodu Putin je formirao i moćnu državnu fondaciju istog imena. Dugo se već u Rusiji govori o Ukrajini kao o ‘posebnom slučaju’. Aleksandar Dugin, jedan od zvaničnih ideologa Kremlja, tvrdi da ukrajinska nacija ne postoji i da samim tim nema pravo na državu. Ponovo je u modi Ivan Iljin, religiozni i politički mislilac iz prve polovine prošloga stoljeća koji je takođe negirao postojanje ukrajinske nacije.
U konceptu ‘Ruskog svijeta’ jezik se pojavljuje kao nešto jako bitno. Oni koji, recimo u Ukrajini, govore ruskim jezikom, vremenom će početi da razmišljaju kao Rusi, a na kraju će početi da se ponašaju kao Rusi i biće Rusi. Dakle, to je svojevrsna produkcija Rusa, koja se u Rusiji tumači kao povratak Ukrajinaca i drugih svojim korijenima, svom porijeklu. Dakle, isto ono čega smo se mi naslušali tokom devedesetih, od najekstremnijih nacionalista“, kaže u razgovoru za „Vreme“ Neven Anđelić.
Pročitajte ceo intervju sa Nevenom Ađelićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (19. maja)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Evropski parlament odobrio je danas viznu liberalizaciju za nosioce srpskih pasoša sa Kosova koje izdaje Koordinaciona uprava Srbije. Nakon ove odluke konačno će ceo region Zapadnog Balkana ima isti vizni režim za putovanja u Evropsku uniju
Srpska radikalna stranka je u poslednjih osam godina televizijama Pink i Happy za reklame koje su objavljivale ostala dužna preko 100 miliona dinara. Vojislav Šešelj tim povodom za CINS kaže: “Nek čekaju da im Bog plati“
Trinaest godina pošto je Srbija prešla na profesionalnu vojsku, ponovo je pokrenuta inicijativa da se uvede. Inicijativu je pokrenuo Generalštab Vojske Srbije i predlog će biti podnesen predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Odluka je izazvala oprečne reakcije stručne javnosti i predstavnika vlasti
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Kosova Vjosa Osmani su u ponedeljak uveče u Savetu bezbednosti UN naizmečno negirali odgovornost za loš položaj Srba na Kosovu. Srpski mediji različito tumače Vučićeve izjave, za jedne je Srbija u „diplomatskoj ofanzivi“, drugi pak, ocenjuju da vlast korsiti prilku za „srbovanje“. Sledi glasanje Generalne skupštine UN o Rezoluciji o Srebrenici
Nakon završene rasprave u Skupštini Srbije uvojene su izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima. Članice koalicije „Srbija protiv nasilja" podeljene su po pitanju izlaska na izbore 2. juna na dve struje sa potpuno različitim viđenjem - jedni su za izlazak na sve lokalne izbore u Srbiji, drugi su za bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve