Za pet dana skoro 45 hiljada ljudi, među kojima veliki broj đaka, potpisalo je peticiju za skraćivanje školske nastave na četiri dana nedeljno. Odjek ove učeničke inicijative skrenuo je pažnju na potrebu za korenitim promenama školskog sistema
Skoro 45.000 građana potpisalo je peticiju u kojoj se predlaže da škola traje četiri dana nedeljno kako bi đaci pored školskih obaveza imali vremena i za druge aktivnosti.
Peticija je objavljena na sajtu change.org, a u tekstu se navodi se da učenici pored pet dana škole imaju samo dva dana odmora, koje moraju da iskoriste za učenje za kontrolne i odgovaranja, kao i za domaće zadatke. Oni kažu da su da žele više vremena za odmor, za porodicu i prijatelje, za razonodu i igru pa i za pripremu za školu.
Različiti su razlozi zbog kojih potpisnici podržavaju peticiju. Međutim, neki od njih su privukli i pažnju psihologa, koji tvrde da ih treba shavtiti ozbiljno. Jedan od potpisnika kaže da mu „škola daje suicidne misli i bira sa kog mosta da skoči“, a drugi razmišlja „da li da se umije ujutru ili da ubije“, dok je jedna potpisnica koja je komentarisala da će se „ubiti zbog škole“ dobila i nekoliko„lajkova“.
Foto: Printskrin peticije
“Nisam robot, imam i ja dušu“, „Duže smo u školi nego kod kuće“, „Zbog samo dva dana odmora ne mogu da se posvetim drugim obavezama osim škole i moram da učim i preko noći da bih sve postigla“, „Prođe mi pola života u školi“, „Previše nas umori i nemamo vremena ni za domaći, a kamoli za bilo šta drugo“, piše u komentarima.
Kozmetičke promene
Nastavnica biologije u jednoj beogradskoj školi Snežana Romandić kaže za portal “Vremena” da činjenica da su deca sama potražila pomoć, pored toga što zaposleni u školama govore godinama da nešto u školi nije kako treba, govori u prilog tome da školski sistem nije dobar.
“Promene koje se dešavaju u školama poslednjih 20 godina su samo kozmetičke. One ne uvažavaju potrebe savremenog deteta, ni potrebe koje savremeni porizivodni procesi zahtevaju. Mi nismo usaglašeni sa brojnim tokovima 21. veka kada govorimo o školama. Škola nam je ista kao pre 50 godina. Koncept časa 45 minuta, šest, sedam časova, ubacuju se novi predmeti povećava se obim i količina, a suština se izgubila u formi”, kaže Romandić za “Vreme”.
Ona tvrdi da bi promena koncepta same škole bila efikasna.
“Ja mogu da razumem potrebu dece da se aktivnosti prilagode potrebama u skladu sa njihovim razvojem. Na primer, da postoje četri nastavna dana, a jedan dan da se posveti određenim aktivnostima. Ali sumnjam da su nadležni raspoloženi za korenite promene”, kaže Romandić.
Međutim, kako objašnjava sagovornica portala “Vremena” ako bi nadležni imali dovoljno sluha, možda bismo smanjili i nasilje u školama. Jer, to što su deca sve agresivnija je pokazatelj koliko su zapravo nezadovoljna. Ne samo školom, već mnogo čime, ali najviše vremena provode u školi.
Reakcije prosvetnih radnika
U grupama prosvetnih radnika na društvenim mrežama mogle su se takođe videti različite reakcije na peticiju za skraćivanje školske radne nedelje.
S jedne strane su oni koji smatraju da su današnja deca razmažena i da se ne bi bunili da sede po kafićima po ceo dan, te da je najbolje da svima odmah podelimo diplome dok veliki broj prosvetara ukazuje na realan problem preopterećenosti učenika, piše Danas.
„Naša deca nisu lenja, niti razmažena! Treba menjati planove iz korena! Moje dete je 5. razred, pokušavam da ispratim šta uče! Toliko bespotrebnih, nejasnih definicija da je to strašno! Na primer geografija prve dve lekcije preko 20 novih pojmova atmosfera, hidrosfera, litosfera, biosfera, fizička geografija, društvena geografija, meteoriti, meteoridi, meteori, asteroidi, sunčev sistem, sažvežđa, kosmos, zvezde …Da ne nabrajam za ostale predmete…“, glasi jedan od komentara.
Nastavnici ukazuju da su đaci mlađih razreda nekada imali po tri do četiri časa dnevno, a da sad prvaci imaju i po pet časova, te da je broj časova u starijim razedima značajno povećan jer je došlo do povećanja broja predmeta.
Ujedinjenje nastavnika i đaka
Inicijativa koju su pokrenuli i u velikom broju podržali učenici bi mogla da bude interesantna i za prosvetne sindikate koji godinama organizuju štrajkove i proteste na kojima se kao jedan od problema ističe i preopterećenost nastavnog osoblja i drugih radnika i radnica u školama, piše portal “Mašina”.
Prosvetnim sindikatima su ovom peticijom učenici otvorili put ka iznošenju zahteva za skraćivanje ili rasterećivanje radne nedelje koji dobija sve veću podršku u celom svetu, a koji predvode upravo sindikati potpomognuti organizacijama civilnog društva.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe
Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.
„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Prethodna školska godina prekinuta je naglo i neočekivano 6. juna. Nova počinje 1. septembra i jedino je izvesno da će početi tog dana i da će u školama biti policije. Sve ostalo što se događa kao da je smišljeno da izludi i nastavnike i učenike, ali Ministarstvo prosvete tvrdi da stvari drži pod kontrolom. To je u Srbiji znak za uzbunu
Nekoliko stotina prosvetnih radnika danas je protestovalo ispred Vlade Srbije. Tražili su bolju platu i uslove rada. Nastavnici matematike, hemije, bilogije, učitelji i učiteljice blokirali su saobraćaj ispred Vlade Srbije na jedan sat. Očekuje se da se pregovori sa Vladom nastave pre 9. oktobra, za kada je najavljen početak štrajka u školama
Umesto da nastavnici budu rasterećeni i posvete se vaspitanju učenika, dobili su vrlo jasno obaveštenje da svi obrazovni sadržaji i ishodi moraju da budu ostvareni, kao da prethodna školska godina nije prekinuta
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!