Iako je Ministarstvo kulture ocenilo da se Nemački paviljon nalazi u zoni zaštite kulturnog spomenika, ovo stratište je ipak srušeno zbog gradnje puta. Stranka Zajedno i Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu imaju dokaze da se tu nalazi masovna grobnica
Nemački paviljon na prostoru nacističkog koncentracionog logora Staro sajmište u Beogradu ipak je srušen.
A pre tri dana Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu – CIEH objavio je odgovor Ministarstva kulture republike Srbije u kome se jasno ističe činjenica da je Staro Sajmište bilo u celini u statusu prethodne zaštite.
Takođe, Ministarstvo kulture je potvrdilo da se prostor na kome se aktuelno ruši Nemački paviljon nalazi u zoni zaštite u okviru Starog sajmišta, kako su od početka tvrdili iz CIEH, a ne van njega, i kaže da je „potrebno da nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda izvrši uvid u stanje predmetnog prostora i radova i saglasno utvrđenom stanju dalje postupi u skladu s odredbama Zakona o kulturnim dobrima“.
Zbog svega toga, iz CIEH- a su poručili “nadamo se da će ovo dovesti do hitne obustave daljeg rušenja i nastavka istraživanja”.
Međutim, Nemački paviljon je ipak srušen, a prostor je ograđen građevinskom zaštitnom ogradom.
Kao što je poznato, predviđeno je da preko Nemačkog paviljona pređe saobraćajnica SP-3 KO Novi Beograd.
Đorđe Miketić, narodni poslanik i članovi stranke „Zajedno“, sredinom juna su nekoliko puta uspevali da zaustave bagere u rušenju Nemačkog paviljona, zato što imaju dokaze da se u njegovom podu nalazi masovna grobnica.
Dokazi su snimak geo-skenera, istorijski podaci i svedočenja radnika „Rada Končara“ koji je imao prostorije u Nemačkom paviljonu.
„Imamo svedočenja radnika firme ’Rade Končar’ čije su se prostorije tu nalazile posle oslobođenja da su oni, čistreći prostor, tu naišli na ubijene ljude i da su ih zakopali ispod poda.
Na osnovu pomenutih elemenata, „Zajedno“ i Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu izradili su elaborat i poslali ga „svim institucijama koje su nadležne za ovaj slučaj“, kaže Đorđe Miketić za portral „Vremena“.
„Mi samo tražimo da se zaustavi rušenje na mesec dana dok stručnjaci ne ispitaju da li je to tačno.“
Miketić dodaje i da je „zbog dokaza koje smo izneli, Ministarstvo kulture konačno priznalo da radovi moraju da se obustave. Napisali su dopis i naložili da se radovi obustave, međutim kada ih pozovete, šalju vas od institucije do institucije, od sobe do sobe i nazad. U prevodu, igraju se Kafkinog Procesa sa nama, sa istorijom i kulturnim nasleđem.“
„Nastavljaju da ruše i skrnave, hoće put da proteraju po svaku cenu, pa i bukvalno preko grobova logoraša!“
Miketić kaže da „oni misle da su se ovim dopisom zaštitili krivične odgovornosti zbog uništavanja spomen obeležja logora Sajmište i masovne grobnice koja se najverovatnije nalazi u podu Nemačkog paviljona. Ali neće im uspeti. Nema bežanja od odgovornosti.“
Rušenje Nemačkog paviljona počelo je početkom marta, a o tome je javnost alarmirao Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu, zatraživši od Skupštine grada da zaustavi rušenje Nemačkog paviljona i da Staro sajmište zaštiti u celosti.
Međutim, prema Zavodu za zaštitu, Nemački paviljon nije spomenik kulture. Staro sajmište jeste, zaštićeno je 1987. godine, ali ne u celosti. Na delu logora koji nije zaštićen, nalazi se Nemački paviljon.
Nije zaštićen onaj deo Starog sajmišta preko koga treba da prođe put.
U nezvaničnim razgovorima povodom prve informacije o rušenju Nemačkog paviljona u martu, Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada objasnio je da je naknadna zaštita do sada ne zaštićenih objekata Starog sajmišta nemoguća, jer nema više šta da se štiti. Autentičan izgled objekata je izgubljen, uništen vremenom, i smatra se da nemaju vrednost koju bi trebalo čuvati.
Bez obzira što na sajtu Zavoda piše i da „s istorijskog stanovišta Staro sajmište predstavlja mesto stradanja Srba, Jevreja i Roma tokom Drugog svetskog rata, s arhitektonsko-urbanističkog, reč je o jednom od najkvalitetnije rešenih prostora grada Beograda u periodu između dva svetska rata, a sa privrednog stanovišta govori o stepenu razvoja ekonomskih potencijala prestonice od 1937. do 1941. godine.“
Zavod nije komentarisao stav Ministarstva kulture da se Nemački paviljon nalazi u zoni zaštite u okviru Starog sajmišta, a koji se ne slaže sa njihovim stavom. Ne zna se ni da li će Zavod za zaštitu spomenika izvrši uvid u stanje „predmetnog prostora i radova“, kao što mu je naložilo Ministarstvo kulture.
„Rušenje Nemačkog paviljona smo podigli na međunarodni nivo i uskoro će početi da im telefoniraju oni koje, nažalost, više uvažavaju nego sopstveni zakon, istoriju i identitet. Mi me odustajemo i ovo varvarstvo nećemo dozvoliti“, kaže Miketić.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ovogodišnji 37. Beogradski maraton održava se danas. Start trke je u 8.00. Trče se discipline: 42.2 km; 21.1 km; štafetni polumaraton; 10 km i trka zadovoljstva. Tokom trke doći će do značajnih promena u radu linija javnog gradskog prevoza u prestonici
S obzirom da su, protivno odluci stranke, Odbori u Nišu i Novom Sadu i Povereništvo u Pančevu odlučili da izađu na izbore, isključeni su iz stranke Zajedno. Pre nedelju dana iz stranke je kolektivno istupio Beogradski odbor
„Mislim da političke partije u Srbiji ne mogu da čekaju idealne uslove da bi učestvovale na izborima, nego moraju da pokušaju da u takvim uslovima pronađu alternativne kanale da komuniciraju sa građanima i da se, malo po malo, izbore za svoje prostore i za naše institucije“. kaže za "Vreme" vanredna profesorka na FPN Jelena Lončar
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Poziv na bojkot u Beogradu ugrozio je, recimo, pobedu u Novom Sadu gde nikakvog bojkota biti neće
Delovanje Brkovića proteklih godina u svakoj demokratskoj zemlji bilo bi protumačeno kao sloboda političkog izražavanja, ali u Srbiji ono predstavlja maltene – terorizam. Protiv njega se, pored medijsko-političke, vodi i pravosudna haranga: ovaj mladić ima petnaestak krivičnih i prekršajnih prijava
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Članovi koalicije „Zajedno- Moramo“ danas su opet, kao i u subotu, zaustavili bager da poruši Nemački paviljon na Starom sajmištu, zato što traže da se ispita da li se tu nalazi masovna grobnica. Zamolili su Ambasadu Izraela za pomoć
Danas je pokušano da se nastavi sa nelegalnim rušenjem istorijske celine Staro sajmište, ali su ga sprečili članovi koalicije „Zajedno – Moramo“. Prvi pokušaj rušenja, u martu, zaustavio je Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu
Ne zna se ko i s kojom namerom ruši Nemački paviljon na Starom sajmištu. Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu traži od Skupštine grada da ovo stratište zaštiti u celosti. Do sada je isti zahtev upućivan i prethodnim gradskim vlastima, ali je potencijal ove lokacije uvek bio jači od njenog kulturnog i memorijalnog značaja
Ministarstvo kulture odgovorilo je Centru za istraživanje i edukaciju o Holokaustu (CIEH) da je na snazi prethodna zaštita celog područja Starog sajmišta, ali i da njegovo rušenje može da spreči Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!