Umesto dotadašnjih sindikta Hitler je osnovao Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront (DA) koji je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda
Prvog maja 1933. Adolf Hitler, koji je kao kancelar – predsednik vlade – na vlast došao 30. januara te godine, u otvorenom automobilu se zajedno sa predsednikom Nemačke, senilnim maršalom iz Prvog svetskog rata Paulom fon Hindenburgom, dovezao na polje Tempelhof u Berlinu, održao je govor u kome je taj dan proglasio praznikom i „Danom nacionalnog rada“. Rekao je da se 1. maja neće raditi, ali da će radnici biti plaćeni kao da su bili na poslu.
U okupljenoj masi, koja je svoje nove vođe dočekala pozdravom visoko podignute desne ruke, nalazili su se i rukovodioci nemačkog saveza sindikata ADGB koji su službeno bili objavili svoju političku neutralnost i otklon od Socijaldemokratske partije Nemačke sa kojom su sve dotle politički bili nerazdvojivi. Nije im pomoglo. Već sutradan, 2. maja, službeno je objavljeno da se i oni ukidaju kao „deo boljševičko-jevrejske svetske zavere.“ Umesto njih je nekoliko dana kasnije, 10. maja, osnovan Nemački front rada – Deutsche Arbeitsfront – DA.
IMG-5037Reklama za Nemački front rada / Foto: Printscreen/Internetarchiv
DA je imao zadatak da integriše sve masovne organizacije koje su postojale u zemlji. Preuzeo je svu imovinu, sve zgrade u vlasništvu sindikata. Pravo na štrajk je ukinuto jer „neće više biti potrebno“, sve je inače u vlasti naroda. Proglašena je uredba: „Cilj Nemačkog fronta rada je da bude zajednica svog naroda i stvaralaštva svih Nemaca. Njegova je briga da svaki pojedinac zauzme svoje mesto u privrednom životu nacije sa svojim duhovnim i telesnim potencijalom koji mu omogućava najveći doprinos u korist narodne zajednice.“
Predsedavajući saveza nemačke industrije Krup sutradan je potpisao odluku da se sva privatna privredna preduzeća i fabrike učlane u Nemački front rada. Poslodavci i radnici su sad bili u istoj organizaciji pod rukovodstvom Hitlerove Nacionalno socijalističke nemačke radničk partije NSDAP koju jednostavnosti radi obično nazivamo nacističkom. Do kraja Drugog svetskog rata Nemački front rada imao je 22 miliona članova. U tome se Hitlerov režim razlikovao od Musolinijevog, koji je formalno održao razliku između „mozga i trbuha“, intelektualnih rukovodilaca i manuelnih radnika.
IMG-5045Foto: Wikipedia.org
Da bi se nadoknadilo mnogo toga što su sindikati pružali svojim članovima na polju snadbevanja raznim dobrima, u pogledu zabave i kulture, stvorena je organizacija Kraft durch Freude – „Snaga kroz radost“. Ona je organizovala posete pozorištu, igrankama, naročito popularni su bili veliki brodovi na kojima se u izabrani radnici vozili na izlete i besplatne godišnje odmore.
Pod kapom novog režima više ništa nije bilo slobodno, sve je do tančine bilo organizovano, spremno za veliki rat koji je već bio isplaniran.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Eutanazirano je 28.380 svinja, što predstavlja ogromnu štetu za ekonomiju, rekao je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić i najavio da će od ponedeljka nacionalni Nacionalni krizni štab, kao i lokalni štabovi, zasedati svakodnevno
Pred odbornicima Skupštine Beograda uskoro će se naći predlog javno-privatnog partnerstva za bezbednost vredan 696 miliona evra za narednih deset godina. Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović tvrdi da za takav model ne postoji odgovarajući zakonski osnov
Tri novinara su napadnuta na protestu u Pirotu kojim je trebalo da počne ovogodišnji Prajd karavan. Policija javila organizatorima da ne može da obezbeđuje skup
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
U javnosti mnogih zemalja postavlja se pitanje kakve će posledice imati to što 1. januara 2016. ističu autorska prava za Majn kampf Adolfa Hitlera. Do sada je Nemačka pravnom smicalicom manje ili više uspešno sprečavala značajnije širenje tog političkog pamfleta. Ja mislim da su zabrane štampanja Majn kampfa besmislene, ne samo što sam principijelno protiv zabrana bilo kakvih knjiga, već što su Hitlerove nebuloze naprosto prevaziđene i dosadne
Srpski političari u verbalnim obračunima uobičavaju da nemušto i neupućeno koriste pojmove "nacisti", "nacistički", "esesovci" ili "SS odredi" uz sporadična poređenja neistomišljenika sa Hitlerom. Kako je nastala i kako je bila organizovana Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija (NSDAP), šta je bio SS i zbog čega je svaka sličnost sa nekom našom partijskom organizacijom slučajna
Ne može svako da bude vođa. Ne grade se svakome spomenici za života, imenuju po njima gradovi i ulice. Ne stremi svaki šef države ili vlade tome da ga obožavaju mase, da mu pišu pesme, da mu se ministri bespogovorno pokoravaju, da bude bezgrešan, da bude božanstvo. To su ljudi posebne fele. Jedno im je zajedničko bez obzira na ideologiju: svi su prikriveni ili otvoreni diktatori i grade kult ličnosti da bi mogli nesmetano i doživotno da vladaju