Hiljade srednjoškolaca, nastavnika i građana demonstriralo je na ulicama Budimpešte, tražeći veće plate i bolje uslove rada za učiteljsku struku, što je najnoviji izraz nezadovoljstva sve snažnijeg studentskog pokreta obrazovnom politikom desničarske vlade premijera Viktora Orbana
Protestni marš u Budimpešti počeo je na trgu kod mađarskog parlamenta i zaustavio je saobraćaj na jednoj od najprometnijih ulica u gradu. Demonstranti, mahom srednjoškolci, traže povlačenje nacrta zakona koji bi učiteljima ukinuo status javnih službenika, a zahtevaju i povećanje njihovih zarada kao i vraćanje njihovog prava na štrajk.
„Osećam se kao da naša vlada ne želi da ljudi razmišljaju kritički“, rekao je jedan nastavnik za Euronews. „Oni ne žele da ljudi imaju akademsko obrazovanje … samo idite na posao, radite svoj posao i glasajte kako vam se kaže.
„Samo ne razumem zašto nas vlada tretira kao kriminalce. Volim svoje učenike. Volim svoje kolege. Volim svoju srednju školu“, rekla je nastavnica Marija Nemeš.
Nemeš je jedan od više od deset mađarskih nastavnika koji su otpušteni zbog „građanske neposlušnosti“.
Pedesetogodišnji profesor engleskog je dobio “momentalni otkaz” u novembru, nakon što je protestovao zbog odluke lokalnih vlasti da otpuste neke kolege nastavnike zbog organizovanja za protestnu šetnju.
Szilard Koszticsak/MTI via AP
Đaci glavni otpor desnici
Srednjoškolci i učitelji su održali seriju sličnih protesta poslednjih meseci i postali su glavni glas neslaganja sa mađarskim desničarskim vlastima otkako je koalicija opozicionih stranaka ubedljivo izgubila prošle godine na parlamentarnim izborima od Orbanove stranke Fides.
Orbanova vlada, često optuživana za autokratski stil vladavine, tvrdi da će povećati plate učiteljima tek kad Evropska unija odblokira sredstva namenjena Mađarskoj, a ta sredstva je Brisel zamrzao kako bi naterao Budimpeštu da se odsustane od kršenja vladavine prava i narušavanja nezavisnosti sudstva.
Szilard Koszticsak/MTI via AP
Suzavac ne podučava
Kritičari Orbanove vlade kažu da bi ona morala biti sposobna da finansira sopstveni sistem obrazovanja iz sopstvenog nacionalnog budžeta, i da su loše plate i loši uslovi rada doveli do kritičnog manjka zaposlenih u obrazovanju.
Današnji protesti bili su masovniji od prethodnih, koje je mađarska policija pokušavala da razbije suzavcem i, u jednom slučaju, batinanjem gumenim palicama. Mladi demonstranti su na napade uzvraćali pokličima: „Suzavac nas ne podučava“.
Z.S./Danas/Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić
„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.