
Iz rođendanskog dvobroja
Policija i BIA kao plaćene dadilje narko-kartela
„Vreme“ istražuje kako je mafijaška likvidacija u Beogradu na vodi ogolila da policija posmatra i štiti kriminalce, umesto da ih hapsi. Pa ih još ubiju na njihove oči
Pitanje Kosova je dobilo ogroman prostor u kampanji, najviše zato što SAD i EU ove godine „vrše pritisak“ kroz niz sporazuma u Briselu i Ohridu, otvoreno govoreći da od Beograda očekuju defakto priznanje nezavisnosti Kosova, smatra istoričar i politikolog Stefan Radojković
Dve nedelje pred izbore u Srbiji jasno je da pitanje „evropskog puta“ ne igra gotovo nikakvu ulogu u kampanji. S druge strane, tema Kosova je u vrhu prioriteta te ni vlasti ne mogu da je izbegnu, iako bi htele, piše DW. Sagovornici kažu da se malo priča o EU, a mnogo o Kosovu, i da su te dve stvari tesno su povezane.
„Na neke stvari režim naprosto ne može da utiče“, kaže istoričar i politikolog Stefan Radojković.
Pitanje Kosova je dobilo ogroman prostor u kampanji, najviše zato što SAD i EU ove godine „vrše pritisak“ kroz niz sporazuma u Briselu i Ohridu, otvoreno govoreći da od Beograda očekuju defakto priznanje nezavisnosti Kosova, smatra Radojković.
„Oni su insistirali na francusko-nemačkom planu koji je posledično postao veoma prisutan u srpskim medijima“, kaže on za DW. „Takođe, odnos Aljbina Kurtija prema srpskoj zajednici je takav da čak i mejnstrim mediji u Srbiji tome moraju da posvete prostor.“
Na velikom predizbornom skupu u beogradskoj Areni u govorima su opet najčešće pominjani putevi, pruge, stadioni, radna mesta i plate. Ali, niko od govornika, a posebno ne Vučić, nije propustio da govori o „odbrani teritorijalnog integriteta“ i tome da nikada neće prihvatiti nezavisnost Kosova.
Prema mišljenju Stefana Radojkovića, vlast je pogodila „skoro savršena oluja“ koja bi mogla da utiče na ishod izbora.
Prvo, rat u Ukrajini je doneo veliki pritisak, a potom inicirao i poskupljenja koja pogađaju građane. Takođe u vezi s ratom u Ukrajini traje evropski pritisak da se „reši“ pitanje Kosova.
To su, kaže dalje Radojković, desne i nacionalne stranke namirisale kao adut da poentiraju pred izbore.
„Ako su desne ili konzervativne partije prošle godine dobile neke glasove na pitanju rata u Ukrajini – u kojem nema nikakve uloge Srbije – onda pitanje Kosova, koje je daleko bliže, neizbežno ispliva i pored ovih životnih tema“, kaže Radojković.
„Takođe je neizbežno da je najveći deo glasača vrlo negativno nastrojen kad je neko kompromisno raspoložen za bilo kakve predloge Zapada“, dodaje on.
Mnogi posmatrači su i vraćanje bivšeg predsednika Tomislava Nikolića u kampanju Srpske napredne stranke protumačili kao način da se kolebljivim glasačima ponudi poznato patrijarhalno lice, „domaćin iz Batočine“.
Jer, sudeći po anketama, Vučić nema najbolje karte kad je u pitanju tema Kosova. Prema oktobarskom istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), samo 14 odsto birača veruje da je „pozicija Srbije i Srba“ na Kosovu jača pod ovom vlašću u Beogradu, a čak 50 odsto misli da je slabija.
„Mnogi kažu da je Vučićevo biračko telo na neki način potkupljeno, ali, kako god, ono jeste ukotvljeno u desnom spektru“, kaže Radojković. „I kod njih postoji doza nesigurnosti povodom Vučićeve kosovske politike – suviše je nepoznanica.“
On primećuje da je čak i proevropska lista „Srbija protiv nasilja“ zauzela tvrđi stav o Kosovu. Radojković se osvrće na nedavni izveštaj DW o poseti predstavnika te proevropske liste Berlinu.
Kako su još pre proglašenja te liste rekli izvori DW, i oni su svesni da se preteranim isticanjem Evropske unije kao cilja teško može poentirati u kampanji.
Politikolog Srđan Cvijić, dobar poznavalac Evropske unije i procesa pridruživanja, kaže da bi samo „politička kamikaza“ u prvi plan kampanje gurala pitanje članstva u EU.
„Jer, svi mediji pod režimskom kontrolom vode anti-EU i antizapadne hajke. Šta bi nekoj opozicionoj partiji donelo da i zbog toga budu razvlačeni po Vučićevim tabloidima?“, kaže Cvijić za DW.
„A sada čak EU stvarno i nije tema kampanje. Možda je to šokantno kad se pogleda spolja, ali nije. Na talonu je mnogo drugih hitnijih pitanja“, kaže, pominjući kao primere kriminal i nasilje zbog kojeg su proletos izbili masovni protesti. Ceo tekst pročitajte na DW.
M.J./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Vreme“ istražuje kako je mafijaška likvidacija u Beogradu na vodi ogolila da policija posmatra i štiti kriminalce, umesto da ih hapsi. Pa ih još ubiju na njihove oči
I vlast i deo opozicije osećaju nelagodu jer se pojavio novi snažni akter na političkoj sceni, kaže rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić za „Vreme“. Kaže da ljudi sa studentske liste moraju biti produžena ruka studenata i da poverenje ne smeju da iznevere
Dok vlast poziva na dijalog i osuđuje "blokaderski terorizam", opozicija za incident u Ćacilendu krivi režim koji je u centru Beograda instalirao šatorsko naselje u kome se okupljaju „nasilnici i kriminogeni elementi“.
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koju je usvojena 22. oktobra ocenjena je kao najoštrija od svih dosadašnjih i njome se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je današnji incident ispred Skupštine Srbije „teroristički akt". Govorio je o „teškoj blokaderskoj bolesti" i sejanju mržnje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve