img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moda

Konstraktine sandale: Modni hit u nastajanju

15. мај 2022, 16:04 Sonja Ćirić
Foto: arhiva "Vremena"
Retro, udobno, možda i opet moderno: borosana
Copied

Ana Đurić je na Eurosongu promovisala borosane, obuću jugoslovenskih radnica. Hrvati komentarišu da je zahvaljujući njoj hrvatska obuća učestvovala na finalu ovog takmičenja, a ovdašnja javnost se pita da li će taj deo Konstraktinog kostima postati modni hit

Deo Konstraktinog autfita na Eurosongu bile su borosane, zaboravljene a nekada obavezne sandale radnih žena koje su se proizvodile u „Borovu“, u Hrvatskoj. Tim povodom, duhovito komentarišući odluku žirija da hrvatsku predstavnicu ne izabere za finalno takmičenje, zagrebački portal Index objavio je tekst pod naslovom „Hrvatska ima cipele u finalu“!

Borosane koje je nosila Ana Đurić su bukvalno iz Hrvatske. Njen tim je zamolio prijatelja iz Zagreba da ih kupi za Anu, a on je zamolio reditelja Zrinka Ogrestu koji je kretao za Beograd da ih ponese. Portal Index navodi da je Ogresta, kad ga je carinik pitao šta ima u kutiji, rekao da su to cipele za Konstraktu i carinik mu je samo pokazao rukom da prođe.

Ovdašnji mediji se sad pitaju da li će, zahvaljujući Konstrakti, borosana postati novi-stari modni detalj.

Naime, borosane su konstruisane 1968. godine kao prvi tip obuće u Jugoslaviji (i jedini?) nastao u saradnji sa ortopedima, čiji je tim predvodio dr Branko Strinović iz Zagreba. Bila je to namenska obuća kreirana za žene radnice koje dugo stoje ili mnogo hodaju. (Muška verzija za radnike iako i oni stoje i hodaju nikad nije napravljena.) Bile su ručno rađene, od platna, otvoreni prsti, otvorena peta, sa platformom. Nisu bile lepe, nisu bile ženstvene, nimalo. Bile su jeftine. Reklamirane su porukom „Rad je odmor celog dana u obući borosana“. Nosile su ih frizerke, prodavačice, konobarice, medicinske sestre, čistačice. Važile su za zdravu stabilnu, mekanu, i prilagodljivu obuću. Dugo su se proizvodile samo u tamno-plavoj boji, a posle su se pojavile i u beloj.

Bile su jedan od zaštitnih znakova „Borova“ jugoslovenskog giganta. Fabriku je osnovao 1931. godine Jan Bata, „kralj cipela“. Osim cipela, fabrika je vremenom počela da proizvodi auto gume i razne druge gumene stvari, pa je osamdesetih godina proizvodila više od 580.000 komada auto guma i 12.500 tona gumeno-tehničke robe. Imala je 23.000 zaposlenih diljem Jugoslavije. Kad se zemlja raspala, „Borovo“ je nastavilo da posluje u Hrvatskoj. Njegov naslednik u Srbiji 1997. godine postala je fabrika obuće „Boreli“ u Somboru.

Sredinom sedamdesetih i početkom osamdesetih, u „Borovu“ se godišnje proizvodilo 500 hiljada pari borosana. Postale su podrazumevajući deo opreme radnica, ali i njihov klasni  identitet. Žene s višim obrazovanjem ih nisu nosile, čak i kad bi im dobro došle na poslu – nastavnicama na primer.

U Srbiji su nestale devedesetih, kao da nikad nisu ni postojale. Asocijacija na „Borovo“ više nije bila obuća, već masakr iz maja 1991. godine o kome je svedočio Vojislav Šešelj na suđenju Slobodanu Miloševiću, kad su iz zasede ubijeni hrvatski redarstvenici. Pomenuti „Boreli“ u Somboru je nastavio proizvodnju borosana, ali bez primetnog odjeka na tržištu.

Sa „Borovom“ koji je posle rata nastavio da ih proizvodi u Hrvatskoj, bila je ista situacija. Borosane su postojale na tržištu, ali u odnosu na vreme pre rata, kao da su nisu.

Izvesni rivajvel doživele su 2007. kada im je dizajner i ilustrator Mauro Massaroto u saradnji s „Borovom“ novim bojama dao novu šansu, a zatim i 2009. kada ih je iskopirao ni manje ni više nego Lacoste i uvrstio u jesenju kolekciju. „Borovo“ je povodom 85 godina postojanja lansirao redizajnirane borosane, i sklopio ugovore sa hotelima po Jadranskoj obali ali ih ni ovaj pomak nije vratio u modne trendove.

U Srbiji borosane više nema ko da proizvodi. „Boreli“ je zatvoren krajem 2016. godine zbog neizmirenih dugova, pa je borosane sada moguće nabaviti isključivo preko portala koji se bave kupovinom i prodajom, ili, kao što je to učinila Konstrakta, iz Hrvatske.

Ovih dana se o zbog nje, njene pesme In corpore sano, i autfita neuobičajenog za Eurosong, o borosanama opet govori. Ko zna, možda je to početak nekog njihovog novog života.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Eurosong Konstrakta
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominje samo slučaj Vujadina Savića.

Policijska brutalnost

17.октобар 2025. B. B.

Vučić kao paradni primer zloupotrebe ovlašćenja policije navodi slučaj Vujadina Savića

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne pominje ni divljačko pendrečenje demonstranata, ni to što Marko Kričak preti silovanjem, ni desetine izjava svedoka o prekoračenju policijskih ovlašćenja, nego slučaj bivšeg fudbalera Crvene zvezde Vujadina Savića

Mediji

Mediji

17.октобар 2025. M.S.

Cvejić: Raspisivanje izbora ima veze sa gašenjem medija

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Ekonomija

16.октобар 2025. I.M.

Grubački: Skandalazno usvajanje rebalansa budžeta u Skupštini Vojvodine

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta od 66 milijardi dinara bez prisustva opozicije koja je revoltirano napustila sednicu

16.октобар 2025. Marija L. Janković

Informerove dimne bombe: „Tužilačka hobotnica“ i „beli uređaj“ na nadstrešnici

Režimski tablodi seju k'o ludi „nova saznanja“ o padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Sada optužuju tužioca Slobodana Josimovića da je deo hobotnice koja prikriva dokaze da se zapravo radilo o terorističkom napadu

Studentski protesti

16.октобар 2025. M. L. J.

Sedmoro novopazarskih studenata krenulo pešice za Novi Sad

Studenti u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru krenuli su peške do Novog Sada kako bi prisustvovali velikom komemorativnom protestu 1. novembra

Komentar
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure