img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trovanje u Hrvatskoj

Kako se kontrolišu bezalkoholna pića u Srbiji?

09. novembar 2023, 12:27 Z.S.
Foto: Pixabay
Copied

Više osoba iz Hrvatske završilo je u bolnici nakon što su pili Koka-Kolinu flaširanu vodu. Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih piće

Već nekoliko dana iz Hrvatske stižu vesti da je više osoba završilo u bolnici pošto su pili Koka-Kolinu flaširanu vodu. 

Osim u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu, slučajevi trovanja prijavljeni su i u Splitu i Karlovcu. Koka-Kola je saopštila da je povukla te proizvode sa hrvatskog tržišta.  U 10 hrvatskih bolnica pregledane su ukupno 34 osobe zbog sumnje na trovanje gaziranim pićima, od kojih je četvero imalo erozivne ozlede, a od ukupnog broja pacijenata 32 ih je otpušteno kući, dok je dvoje hospitalizovano, pokazuju podaci Ministarstva zdravstva Hrvatske, objavljeno je na osnovu podataka Ministarstva zdravlja. 

Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih pića.

„Prvo što smo uradili je da proverimo da li je takav proizvod na našim rafovima ili nije. Taj proizvod se nije našao na našem tržištu, ali to nas nije sprečilo da mi nastavimo dalje kontrole“, poručuje Vujović.

Na pitanje šta je uzrok trovanja vodom u Hrvatskoj, Vujović kaže da ni u Hrvatskoj nisu sigurni o čemu se radi.

„Prve analize koje su stigle jeste da su njihove laboratorije potvrdile da u toj vodi nema ničega što bi bilo tako iritantno za grlo i potrošače“, ističe Vujović i dodaje da ćemo sačekati istragu. „Mi smo ovde obratili pažnju da vidimo kakvi su proizvodi te firme kod nas na našem tržištu.“

Kontrolišu se pesticidi, teški metali, vrše se i mikrobiološka ispitivanja

Govoreći o tome kako se u Srbiji kontrolišu bezalkoholna osvežavajuća pića, objašnjava da su jedno proizvodi iz uvoza, a drugo proizvodi na domaćem tržištu.

„Proizvodi iz uvoza, kao i svi ostali prehrambeni proizvodi, ne mogu da uđu a da ih ne pregleda fitosanitarna inspekcija. Posle provere prateće dokumentacije, procene rizika da li nešto treba odmah da se ispita u laboratoriji, proizvod se nađe na domaćem tržištu uz obavezu uvoznika da on garantuje da je taj proizvod bezbedan i obezbedi dokaze za to“, navodi Vujović.

Kada je reč o domaćim prehrambenim proizvodima, naglašava da je to bezbednosni sistem koji kontroliše Ministarstvo poljoprivrede i to tako da vide da li su preduzeti svi koraci da taj proizvod bude bezbedan.

„Naravno, tu je i monitoring naše službe, koja po našem planu na godišnjem nivou uzima uzorke da bi proverila da li ovaj sistem funkcioniše“, dodaje on.

Ukazuje da se sve provere vrše u referentnim laboratorijama.

„Mi imamo preko 50 laboratorija koje ozbiljno mogu da rade analize. Ministarstvo poljoprivrede svoje službene kontrole vrši koristeći usluge tih laboratorija. Kada se službeni uzorak uzme, mi preko tih laboratorija ispitujemo te uzorke. Imamo dovoljan broj dovoljno obučenih ljudi da tako nešto ispitaju u veoma kratkom roku“, kaže Vujović.

Na pitanje šta se sve kontroliše, Vujović kaže da ako govorimo o osvežavajućim bezalkoholnim pićima, kontrolišu se pesticidi, da li se u njima nalaze teški metali i da li su mikotoksini prisutni, ali da se vrše i mikrobiološka ispitivanja.

„U svakom slučaju, postoje pravilnici koji definišu parametre koje treba pratiti kod tih proizvoda. Ukoliko se u svetu pojavi neka novina, onda pojačavamo kontrolu u tom smislu“, napominje Vujović.

Veliki proizvođači imaju i interne kontrole

U slučaju trovanja u Hrvatskoj reč je o velikom proizvođaču. Ističe da takve kompanije imaju i svoje interne kontrole.

„Kao inspektori lako ćemo kontrolisati taj deo velikih sistema, jer oni imaju uređenu dokumentaciju na pravi način i brinu se o svojim proizvodima“, kaže Vujović.

U tom smislu objašnjava da je lakša kontrola u velikim kompanijama nego u manjim.

„Svi oni imaju velike sisteme i timove, tehnologe, hemičare koji se brinu o bezbednosti i kvalitetu. U ovim manjim, naravno, to nemaju. Tu onda nastupamo kao inspektori i onda radimo taj deo posla“, napominje Vujović.

„Čak i ako postoji samo sumnja proizvod se odmah povlači iz prodaje“

Objašnjavajući kako izgledaju te kontrole, kaže da se pre svega se postavi procena rizika na koji način i u kom nivou će kontrolisati dotičnog proizvođača.

„To je plan koji je zasnovan na osnovu svih informacija koje mi imamo o tom proizvođaču – da li se u prethodnom periodu nešto dešavalo loše, da li imamo informacije da je njihov proizvod rizičan. U svakom slučaju, po tom planu mi kontrolišemo tog proizvođača. Pre svega kontrolišemo da li je on uspostavio sistem koji garantuje da proizvodi bezbedan proizvod, što je na kraju krajeva u zakonu zapisano. Ukoliko je sve to u redu, mi onda u tom drugom krugu preko monitoringa proveravamo da li to što smo proverili na licu mesta i na tržištu funkcioniše, uzimajući uzorke, dobijajući rezultate“, naveo je Vujović.

Ističe da ako se ustanovi da nešto nije u redu, taj proizvod se odmah povlači iz prodaje.

„Odmah, istog momenta, što se tiče poljoprivredne inspekcije, mi istog momenta reagujemo na pravi način – povlačenje robe i zabrana prometa. I to od onog momenta kada se čak i sumnja, ne samo kad imamo dokaz da je proizvod nebezbedan“, ukazuje Vujović.

Dodaje i da je zakonska obaveza proizvođača da isto to uradi ukoliko sam ustanovi da postoji sumnja da proizvod nebezbedan.

Pojačana kontrola u Srbiji

Govoreći o tome da li je nakon ovih slučajeva trovanja u Hrvatskoj pojačana kontrola i kod nas, Vujović kaže da je upravo jedan od načina planirana kontrola na osnovu svih informacija koje dobijaju sa strane.

„Ovo je jedna situacija gde smo dobili određene informacije, na osnovu toga pojačavamo naš nadzor u toj oblasti i na kraju krajeva rezultat je uvek zaštita potrošača, to nam je cilj i to pokušavamo da uradimo na pravi način“, dodaje Vujović.

 Ističe da je ta kontrola pojačana i na granicama, pri uvozu tih proizvoda, a ne samo na rafovima.

„Govorimo o svim službama, pre svega zato što je to proizvod iz uvoza. Moje kolege iz Uprave zaštite bilja su već preduzele mere, razgovarao sam i juče i prekjuče s njima, imaju informaciju da se nešto dešava, svaki proizvod i sličan proizvod koji se nađe sada se posebno posmatra“, kaže Vujović.

U Hrvatskoj zaziru od koka-kole

Gosti restorana i kafića u Hrvatskoj primetno zaziru od Koka-Kolinih i drugih gaziranih pića nakon pojave trovanja proizvodima iz asortimana te kompanije, javila je danas agancija Hina, navodeći izjavu predsednice udruženja ugostiteljskih delatnosti Hrvatske privredne komore (HGK) Jelene Tabak.

Udruženje ugostitelja HGK deli mišljenje da je u vezi s trovanjem najvažnije da ne bude još slučajeva ni opasnosti po ljudsko zdravlje, a svakako je primetno da postoji otklon od potražnje za Koka-Kolinim pićima u ugostiteljstvu, rekla je zagrabačkoj agenciji jelena Tabak iz udruženja, koja se i sama bavi ugostiteljstvom. 

„Ono što znamo je da, otkako su trovanja potvrđena, nitko više ne pije Koka-Kolu i njene proizvode, a postoji i otklon od svih drugih gaziranih pića“, navodi Tabak. 


Z.S/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Koka-kola pesticidi gazirana pića trovanje mineralnom vodom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ivica Dačić i Aleksandar Vučić

Vladajuća koalicija

06.maj 2026. Rajna Šćepanović

Ima li SPS-a bez SNS-a?

Da li će se SPS ugušiti u zagrljaju daleko moćnijeg SNS-a ili će uspeti da sačuva partijski identitet i biračko telo

Aleksandar Vucic portret

Predsedničke aktivnosti

06.maj 2026. I.C.

Vučić o „nelojalnim“ kadrovima u MUP-u i kako će „morati sami da se brane“

Kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao do toga da SNS mora da brani sam sebe jer ne može da računa na policiju

Boban Kusturić na konferenciji za štampu

Republika Srpska

06.maj 2026. A.M.

Načelnik uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske pronađen mrtav

Boban Kusturić , policijski službenik MUP-a Republike Srpske i bliski saradnik Milorada Dodika, pronađen je mrtav u svojoj vikendici

Sufinansiranje medijskih projekata

06.maj 2026. R. Š.

Tabloidi i nevidljivi portali dobili milione od Grada Kragujevca

Na konkursu za sufinansiranje medijskih projekata podeljeno 10,65 miliona dinara, dok su lokalni kriticki mediji ostali bez podrske, sredstva su završila kod tabloida i medija van grada

POČETAK ZAJEDNIŠTVA I UPORNOST BEZ PREMCA: Slavija, studentski protest, decembar 2024.

Studentski protesti

06.maj 2026. M. L. J.

Slavija će opet svetleti do neba: Koji su protesti obeležili studentsku pobunu

Studenti u blokadi najavili su protest 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu. Ovaj kružni tok je postao simbol masovnih studentskih protesta koji su kulminaciju doživeli na po brojnosti rekordnom skupu 15. marta 2025.

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Crna Gora

09.novembar Z.S.

Uništeno 20 tona banana zbog pesticida

Inspektori u Crnoj Gori uništili su u septembru oko 20 tona banana koje su sadržale pesticide u većoj količini od dozvoljene, javlja radio-televizija Crne Gore (RTCG), pozivajući se na izveštaj Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Hrana

09.novembar Z.S.

U Srbiji potpuno zabranjeno 113 pesticida

Od danas je u Srbiji zabranjena upotreba 113 preparata za zaštitu bilja, što je deo usklađivanja sa propisima unutar Evropske unije, javila je Radio-televizija Srbije

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure