Zapad licitira da li će Rusija napasti Ukrajinu za katolički ili za pravoslavni Božić, za Novu godinu, u vreme zimske Olimpijade u Kini, ili će čekati kinesku Novu godinu. U opštem metežu niko ne sluša šta zapravo govori predsednik Rusije
Dolazi Rus na granicu jedne zapadne države, pokazuje pasoš i kovid dokumente. Carinik ga gleda sumnjičavo s malo prikrivenog straha u očima i čita generalije: «Kolja Ivanovič? «Yes.» «Occupation?» «No, just tourist», odgovara Kolja Ivanovič.
Vic odslikava konfuziju koja nedeljama vlada na relaciji Vašington-Moskva. Nakon pregovora Vladimira Putina i Džozefa Bajdena o uspostavljanju «stabilnih predvidljivih odnosa» i serije bilateralnih i multilateralnih pregovora između Rusije, NATO-a i OEBS-a, zapadni mediji prenose konfuziju zapadnih lidera o tome „šta to Putin ima na umu“. Licitira se da li će napasti Ukrajinu za katolički Božić, za pravoslavni Božić, za Novu godinu, kad dođe Djed Moroz, odnosno kad se tlo zamrzne i ne bude rasputnice u kojoj su se nekad zaglibile nemačke armije, u vreme zimske Olimpijade u Kini, ili će se, kako neko u šali napisa, „čekati kineska Nova godina“.
Novinari, analitičari, influenseri, panditi iznose razne varijante. TV prezenteri hodaju po mapama na podu studija pokazujući pravce moguće ruske invazije. Jedino nisu uzeli o obzir ono što je Putin objavio da će raditi. To inače nije prvi slučaj da se predstavlja da on «skriva svoje namere» govoreći «partnerima» šta će raditi.
Sam predsednik Rusije je 18. novembra 2021. na proširenom sastanku ruskog Ministarstva spoljnih poslova poručio, zapravo naredio, da se pošalje upozorenja da će Rusija reagovati na približavanje teškog naoružanja NATO-a granicama Rusije tako što će se zadržati „izvesna tenzija“ na zapadnim granicama Rusije, ali da se istovremeno ne dozvoli da dođe do „bilo kakvog sukoba koji nam nije potreban“ tamo.
Ukraine Sphere of InfluenceFoto: Alexei Nikolsky/Sputnik/Kremlin Pool Photo via AP
Istovremeno, Putin je naložio šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu da „traži ozbiljne, dugoročne garancije za bezbednost Rusije iz pravca zapada“. U skladu sa ovim uputstvom, ruska strana je iznela pismene predloge u vidu nacrta dva pravno obavezujuća međunarodna dokumenta u kojima se traži da se NATO povuče na liniju na kojoj je bio 1997, da ne prima u članstvo Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju, da se teško naoružanje pomeri dalje od ruskih granica, itd.
Iz struktura NATO-a ti zahtevi o ograničavanju prodora na istok su, uz obrazloženje da suverene zemalje imaju pravo da samostalno odlučuju o svojim vojnim savezima, verbalno osuđivani. Najavlejno je da će NATO pojačati svoje snage na istočnom frontu – Danska sa dva F 16, Holandija sa dva F 35 u Bugarskoj, Španija sa nekim brodovima. Težina tog pojačanja je očigledno više provokativna, nego simbolična. Zapadni političari su ignorisali rusku poruku da oni ne šalju vojsku na svoje zapadne granice zbog Ukrajine, nego zbog njih.
Propagandni fokus se sveo na rešenost zapadne alijanse da «odbrani Ukrajinu» od «ruske agresije», uz slanje protivtenkovskih raketa džavelin (koje su nekad davali Mudžahedinima u Avganistanu) i još neke vojne opreme koju je Bajden ranije obećao. Najavljeno je povlačenja osoblja iz ambasada SAD i Britanije iz Kijeva. Ponavljane su pretnje da će Rusiji biti uvedene «atomske ekonomske sankcije» (koje će uzgred budi rečeno, Rusiji štetiti, a opet najviše pogoditi Nemačku koja kupuje ruski gas).
Antony Blinken,Sergey LavrovPregovori o izlasku iz krize: Državni sekretar SAD Entoni Blinken i ministar spoljnih posslova Rusije Sergej Lavrov. Foto: AP Photo/Alex Brandon
Komunistička partija Ruske Federacije je podnela inicijativu da Rusija prizna Donbas kao što je 2008. Priznala Abhaziju i Južnu Osetiju u Gruziji, što deputati većinske Jedinstvene Rusije odbacuju, jer bi u tom slučaju Rusija poništila Minski sporazum čije ispunjenje, po ruskoj oceni, Ukrajina izbegava. A izbegava ga jer bi federalizacija Ukrajine onemogućila da se priključi NATO-u.
U zapadnoj propagandi je u međuvremenu širena teza da neće Ukrajina napasti Donbas, nego da će to učiniti „ruski provokatori“ kako bi Rusija imala casus beli. Britanci su otišli dalje i saopštili «saznanja» da se Rusija sprema da instalira promoskovski režim u Kijevu, a Rusi su ih uhvatili u grešci, jer je momak koga su naveli kao budućeg ukrajinskog premijera od Putinove milosti, zapravo bivši delegat ukrajinske Rade koji je pod ruskim sankcijama još od 2018. I tako u krug.
Dok se čekao odgovor Vašingtona na ruske pismene zahteve, Rusi (od Putina, nekoliko stepenica naniže) su ponavljali da će u slučaju izostanka zapadnbog odgovora, ili beskonačnog odugovlačenja pregovora; odgovoriti „vojno-tehničkim merama“ ne bi li se «partneri prinudili na mir». Rusi prilično otvoreno govore da to znači da će se u tom slučaju u dogledno vreme na nekim mestima pojaviti odgovarajući broj ruskih raketnih sistema.
Mediji izveštavaju kako se u Evroatlanskom savezu govori i o namerama da se u «novu Evropu» pošalje još vojske i aviona, mada bi, kako stručnjaci upozoravaju, bolje bilo da provere u kakvom su stanju skloništa za vazdušnu opasnost izgađena 1950-tih godina kada je javno mnjenje bilo svesno opasnosti od raketnih napada i nedaj bože atomskog rata.
Inače, u jednoj verziji vica s početka teksta Kolja Ivanovič se do granice dovezao tenkom.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Petković je rekao da su srpska delegacija i on imali priliku da iznesu sve u vezi sa idejama Evropske unije, kako da se reši pitanje dinara, ali da nije optimista
Savo Manojlovića odlučio da je pređe iz aktivističkih u političke vode, a ispred pokreta „Kreni-promeni" biće kandidat za gradonačelnika. Sagovornici „Vremena” ocenjuju da učešće Manojlovića na junskim izborima nije nužno loše. Da su najveće šanse da dopre do desno orijantisanih i politički neaktivnih birača, ali i da je tajming za ulazak u predizbornu trku čudan
Izjavu su potpisale Argentina, Austrija, Brazil, Bugarska, Kanada, Danska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Španija, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD
Nakon što je porodilja preminula tokom porođaja, iz Višeg javnog tužilaštva saopštili su da su iz Zdravstvenog centra Vranja moguće načinili niz nepravilnosti, kao i to da smrt nisu prijavili niti policiji, niti Tužilaštvu. Nova tragedija ukazuje da je akušersko nasilje i dalje akutni prbolem koji je potrebno što pre rešavati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!