

Glasački listić
Ko ide na izbore, ko se nećka, ko se presabira
„Vreme“ donosi pregled svih listi koje su predate ili se uopšte pominju kao potencijalni igrači na izborima krajem oktobra


Po svemu sudeći je nacionalo-konzervativna koalicija koju predvodi bivši premijer Benjamin Netanjahu odnela pobedu na petim parlamentarnim izborima za manje od četiri godine
Strepnja da će izlaznost na petim parlamentarnim izborima za manje od četiri godine biti mala se nije obistnila: sa 71,3 odsto bila je veća nego poslednjih četiri puta. Ali se nada da će se Izraelci u većoj meri izjasniti za pomirenje sa Palestincima izjalovila, nekoliko partija leve orijentacije nisu prešle cenzus od 3,25 odsto glasova tako da su njihove želje prosto propale u očigledno nepomirljivom izraelsko-palestinskom sukobu.
U sredu ujutro izbrojano je tek dve trećine glasova 6,8 miliona Izraelaca, tako da Centralna izborna komisija ne želi da daje izjave do četvrtka kada će objaviti konačne rezultate.
Nacionalo-konzervativni blok koji predvodi Likud Benjamina Netanjahua, međutim, tvrdi da je osvojio najmanje 61 od 120 mandata u Knesetu. Neki izrealski mediji su u sredu ujutru izvestili da su desničari povećali prednost i da će imati komotnu većinu sa blizu 70 mandata. Likud je prema aktuelnim prognozama iz ovih izbora izašao sa oko 33 poslanička mandata i kao pojedinačno najjača partija.
Netanjahu je od 2013. do 2021. bio predsednik Vlade ali je onda bio optužen za korupciju i morao da odstupi. On je suđenje nazvao „političkom farsom“, a ako bi opet postao premijer mogao bi da se pozove na imunitet i izbegne pretnju zatvorskom kaznom.
U Izraelu nije neobično da se političarima sudi baš kao i svim ostalim građanima. Godine 2011. je tadašnji predsednik države Moše Kacav osuđen na 7 godina zatvora zbog silovanja u dva slučaja i seksualnog uznemiravanja u jednom slučaju.
Smrt Arapima!
Benjamin Netanjahu, koga od milošte zovu Bibi ili „kralj Bibi“, u noći posle izbora izjavio je na mitingu svojih pristalica u Jerusalimu da je blizu velike pobede i da će sastaviti nacionalno-konzervativnu vladu. U javnosti vlada uverenje da će mu podršku dati i Religiozno-Cionistička partija koju predvode Belalel Smotrih i Itamar Ben-Gvir. Ben-Gvir je svojevremeno izazvao zaprepašćenje svojim povikom „Smrt Arapima!“ Ispravio se utoliko da sada govori „Smrt teroristima!“, ali zna se da misli na sve Palestince.
Dosadašnji predsednik vlade Jael Lapid, vođa Stranke Pomirenja Ješ Atid, pred svojim pristalicama rekao je u Tel Avivu da će „strpljivo sačekati konačne rezultate izbora“, ali je bio vidno razočaran. Do ovih najnovojih prevremenih izbora je došlo jer se raspala osmočlana koalicija koja ga je dovela na čelo vlade. Njegov otac, Jozef Lapid, preselio se 1949. godine u Izrael iz Novog Sada gde je bio poznat kao Tomi Lampl.
Jael je u svom govoru pred Ujedinjenim nacijama u Njujorku nedavno rekao da je pod određenim uslovima on za rešenje „dve države“, t.j. pokazao se voljnim da prizna Palestincima državnost. Nadao se da će uz njega stati sve pristalice takvog rešenja i arapsko-palestinske partije. U Izraelu državljanstvo ima 1.271.000 Palestinaca, što predstavlja oko 20 odsto celokupnog stanovništva. Njihov stav u odnosu na ove izbore bio je podeljen. Većina, kako je jedan od njih, Sami Abu Šehaded, izjavio, je bojkotovala izbore jer smatraju da su „sve jevrejske partije antiarapkse“. U Kneset je ipak ušla Ujedinjena Arapska Partija Raam, čiji je lider Manzur Abas, ali je osvojila samo 5 mandata. Druga stranka Arapa koja je učestvovala na izborima, Hadašar, nije prešla cenzus od 3,25 odsto.
Pokazalo se još jednom da se na ustupcima Palestincima u Izraelu ne mogu dobiti izbori.
Do poslednjeg kibuca
Iskustvo govori da u Izraelu na izborima sve do poslednjeg trenutka može da dođe do prekoreta sve dok se ne izbroje glasovi i u poslednjem, najudaljenijem kibucu. U kibucima danas živi oko 120.000 Izraelaca i njihovo mišljenje nije obuhvaćeno ispitivanjima javnog mnenja.
Izrael je mala zemlja sa 9,4 miliona stanovnika, ali njena politika ima ogroman uticaj na svetski mir. Raspolaže atomskom bombom i u stalnom je sukobu kako sa Palestincima, tako i sa Iranom. Zbog toga i u Vašingtonu i u Moskvi i u Briselu sa velikom brigom prate ishod izbora.
Ujutru posle petih izbora za manje od četiri godine izgleda prilično verovatno da je Benjamin Netanjahu odneo solidnu pobedu i da je pomirenje na Bliskom Istoku opet dalje nego što je bilo do pre neki dan.
J.H./ARD/Die Zeit/Tagesschau/Al Jazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Vreme“ donosi pregled svih listi koje su predate ili se uopšte pominju kao potencijalni igrači na izborima krajem oktobra


Potpredsednik SSP-a Borko Stefanović i drugi visoki funkcioneri povukli su se sa liste „Evropska Srbija“ jer se ne slažu sa izlaskom na izbore, potvrđeno je za „Vreme“. Time se ova lista dodatno osula


Odlazeći predsednik konačno je seo u škodu koja pripada starijem bratu, i pošao da „razgovara sa narodom“. Ogroman je jaz između toga kako predstavlja svoju kampanju i kakva je ona stvarno – preskupa i nesnosna


Dok izbačeni članovi pokreta pozivaju da se nikako ne glasa za Nestorovića, čuveni doktor se bori sa misterioznim medicinskim problemima i tvrdi da ima podršku Moskve. Može li nešto da uradi na izborima?


Jedna teza glasi da u Srbiji vlada referendumska atmosfera za i protiv vlasti u kojoj opozicione koalicije koje izlaze na izbore samo smetaju Studentskoj listi. Druga glasi da nema referendumske atmosfere samim tim što su studenti odbili da sarađuju sa strankama koje su takođe protiv naprednjačke vlasti. A treća, da Vučić svakako pobeđuje „antisrbe“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve