img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region

Hrvatska i Šengen: Prednosti i za građane Srbije, potencijalni problem za špeditere

18. децембар 2022, 02:04 S.P
Foto: AP
Copied

To što je Hrvatska postala deo Šengena za srpske građane znači da ukoliko putujemo u zapadne zemlje EU jedini granični prelaz biće između Srbije i Hrvatske. Međutim, više problema mogle bi da imaju srpske firme koje se bave špedicijom i vozači kamiona. Oni će biti u trci sa vremenom jer će na prostoru Šengena moći da provedu samo 90 dana

Na sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije prošle nedelje zvanično je potvrđena odluka da je Hrvatska od 1. januara deo Šengen zone, najveće bezgranične zone na svetu. To znači da kopnene i pomorske granice iz Hrvatske ka EU odlaze u prošlost, a od marta 2023. i na aerodromima.

Šengen je područje koje obuhvata evropske zemlje koje su službeno ukinule granične kontrole na međusobnim granicama. Zona uglavnom funkcioniše kao jedna celina sa jedinstvenim pravilima za međunarodna putovanja, koja podrazumevaju zajednički vizni režim.

Bezvizni režim boravka u Šengenskoj zoni omogućava građanima koji poseduju nove biometrijske pasoše da slobodno putuju u okviru zemalja potpisnica sporazuma. Putovanje se odnosi na kraće posete (poslovne ili turističke) u trajanju do 90 dana u period od šest meseci. Taj boravak putnici mogu iskoristiti u celini ili ga podeliti na nekoliko kratkih putovanja.

To što je Hrvatska postala deo Šengena u praksi za srpske građane znači da ukoliko putujemo u zapadne zemlje EU jedini granični prelaz biće između Srbije i Hrvatske.

Do 1. januara ukoliko biste krenuli do Slovenije, Italije ili ka Francuskoj i Nemačkoj postojale su dve državne granice i dve granične kontrole. Od Nove godine, postojaće samo jedna, iako se ne isključuje mogućnost da u prvim danima bude neka vrsta policijske kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici.

Što se tiče pravila ulaska za srpske državljane stvari se neće menjati. To je potvrdilo i Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, jer su carinici koristili i do sada pravila Šengena.

Ipak očekuje se da bi u prvom periodu gužve i čekanja na hrvatskoj granici mogla da budu duža, dok se hrvatski službenici ne naviknu u potpunosti na taj sistem.

Međutim, više problema mogle bi da imaju srpske firme koje se bave špedicijom i vozači kamiona. Bez obzira što će se čekanje kamiona koje je sada u proseku duže od šest sati smanjiti, vozači će biti u trci sa vremenom jer će na prostoru Šengena moći da provedu samo 90 dana. To znači da će imati manje vremena za obavljanje svog posla.

Do sada su srpski vozači u Hrvatskoj, kao zemlji van Šengena štedeli vreme kako ne bi prekoračili 90 dana, što sada neće biti moguće. Iz strukovnih udruženja upozoravaju i da će vozači koji istroše svojih 90 dana u Šengenu na poslu, neće moći da nakon toga odu privatno na putovanje u Šengen zonu.

Rešenje vide u promeni statusa vozača, a za to je na potezu država Srbije. Aleksandar Spasić iz Poslovnog udruženja Međunarodni transport izjavio je da bi Srbija trebalo da traži od EU izuzimanje profesionalnih vozača iz ovih pravila ograničavanja boravka u Šengenu.

S.P./ RSE/Danas 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

granica Srbija Hrvatska Hrvatska ušla u Šengen promene zbog Šengena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rusija i protesti u Srbiji

15.септембар 2025. K. S.

Ruska obaveštajna služba optužuje „Vreme” da hoće da izazove Majdan u Srbiji

Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštila je da ima informacije da Evropska unija sprema „srpski Majdan”. U tom smislu finansira medije „kako bi mobilisala biračko telo”. Uz „Vreme”, pominju se i „FoNet”, „Južne vesti”, „Podrinske”, „Boom93” i drugi mediji

Analiza

15.септембар 2025. Andrej Ivanji

Vučić iz Osake: Sledeći put 200.000 antiblokadera na ulicama Srbije

Naprednjački kontramitinzi trenutno su najučinkovitija municija za antiblokadersku paljbu režimskih medija. Ne radi se tu, međutim, samo o političkom marketingu. Sve se kreće u pravcu 1. novembra

Ugovor koji je Žarko Mićin objavio na mreži Iks

Novi Sad

15.септембар 2025. N.R.

Tri kilometra za pedeset evra: Kako naprednjaci najme autobuse

Zašto bi neki Saša Šobot za potrebe naprednjačkog „skupa protiv blokada“ iznajmio sedam zglobnih autobusa i ostale novosadske misterije

Vučić voli sebe da zove vrhovnim komandantom

Sve naše proslave

15.септембар 2025. Nemanja Rujević

Prvo car pa vojna parada: „Jedinstvo“ podeljene Srbije

Dan srpskog jedinstva Vučić obeležava sa carom Hirohitom gde promoviše Ekspo 2027 pa se vraća na „rekordnu“ vojnu paradu u Beograd. Šta se ovda proslavlja i za koga

Ispiranje očiju na protestu u Novom Sadu

Novi Sad

15.септембар 2025. Nemanja Rujević

Zloćudni suzavac CN: „Državni terorizam“ ili „laži blokadera“?

Fenacil hlorid je korišćen na ratištu u bivšoj Jugoslaviji i za njega se od tada nije čulo. Da li je sada bačen na studente i narod u Novom Sadu?

Komentar

Komentar

Dva jezgra političkog okupljanja

Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure