img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Festival u izbeglištvu: Ruska antiratna drama posle 24. februara

17. децембар 2022, 21:25 S.Ć.
Pravo na izražavanje: Okrugli sto, juče
Copied

Mladi dramski pisci i reditelji koji su napustili Rusiju zato što su protiv rata u Ukrajini, organizovali su festival „Eho Ljubimovke“ za tekstove koje su napisali nakon i zbog 24. februara ove godine. Posle nekoliko gradova u Evropi, juče je počeo i u Beogradu

 

„Eho Ljubimovke“ je festival antiratne ruske drame čiji su autori mladi pisci i reditelji koji se ne slažu sa ratom u Ukrajini, i koji su zato otišli iz Rusije.

Ljubimovka je imanje porodice velikog reditelja Stanislavskog blizu Moskve, gde je 1990. godine osnovan Festival nove ruske drame. Posle 2000. premešten je u Moskvu.

Festival „Eho Ljubimovke“ je nastao posle i zbog 24. februara ove godine, i održava se u Francuskoj, Izraelu, Gruziji, Kazahstanu i Estoniji kao odjek festivala u Moskvi. „Eho Ljubimovku“ su osmislili i organizovali mladi autori u izbeglišvu zato što, kako kažu, u Rusiji ne mogu da izvedu svoje drame koje nisu po ukusu i pravilima državnog sistema.

U Beogradu je „Eho Ljubimovke“ počeo juče, u Akademskom pozorištu AKUD „Branko Krsmanović“, i završiće se u nedelju.

Izabrano je šest drama ruskih pisaca i jednog beloruskog. Sve su napisane posle 24. februara ove godine, i sve su o običnom, malom čoveku u ratu. Festival je nekomercijalnog tipa, i nema budžeta, ulaz je besplatan.

„Pozorište ’Branko Krsmanović’ nam je dalo prostor, studenti Filološkog fakulteta su prevodili tekstove, profesor Ivan Medenica nam je pružio veliku podršku, a mi ostali smo imali želju da ispričamo šta osećamo“, kaže rediteljka Nataša Radulović, organizatorka festivala.

„Namera festivala je da umetnost da glas svim onim ljudima i stvaraocima koji se ne slažu sa aktuelnom političkom situacijom u Rusiji“, kaže Ana Makejeva  rediteljka i producentkinja festivala. „Važno je da umetnost bude prostor slobode, pa je ovaj festival korak u komunikaciji između svih onih ljudi koji smatraju da umetnost može da menja svet.“

Festival je otvoren čitanjem dramskog teksta  Crime Asje Vološine u režiji Anastasije Patlaj, a slede ga sledeći: Ment – otimač Božića (tekst Petar Tancov, režija Nju Simakina), Nepoznati vojnik (tekst Artjom Maternal, režija Darja Darinska), Pesme onih koji padaju u liftu (kolektivni autor, reditelj Evgenije Marder), Ražnjići (tekst Pavel Prjaško, režija Nataša Radulović), Vanja je živ (Natalija Lizorkina, režija Anja Makejeva). Performans U tegli. Glasovi iz Rusije režirala je Anastasija Petle.

Dramaturškinja Serafima Orlova, koja će održati jednu od dve radionice,  kaže da je važno „posmatrati razvoj jezika u kriznim vremenima i obratiti pažnju na to kako trauma utiče na umetnički izraz u našim kulturama, koje barijere i zabrane prevazilaze umetnici u Srbiji, a koje u Rusiji“.

Juče je održan Okrugli sto „Jezik autora i pozorišta u vremenu velikih preokreta: pravo na izražavanje“ u kome su učestvovali profesor Ivan Medenica, Jana Maričić, Iva Lalić, Anastasija Patlaj, Nju Simakina, Serafima Orlova i Nataša Radulović.

Prva dva dana u „Krsmancu“ je .bilo krcato i ljudi i emocija. Sve je prošlo mirno, bez onih koji misle drugačije. Očekuje se da će tako biti i sutra.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

izbegli iz Rusije mlčadi ruski dramski pisci Akademsko pozorište Branko Krsmanović Moskva Rat u Ukrajini krsmanac Eho Ljubimovke ruska antiratna drama
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

Veliki studentski protest u Kraljevu: „Ova vlast se boji studenata“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup je organizovan uz dolazak učesnika iz cele Srbije

Režim

28.јун 2026. M. L. J.

„345 ljudi i 6 robota“: Naprednjaci o proceni ljudi na svom mitingu

Naprednjaci su reagovali na procenu organizacije Arhiv javnih skupova, koja je navela da je na mitingu 27. juna bilo 32.500 ljudi

SNS

28.јун 2026. M. L. J.

Kako je potekla treća (naprednjačka) reka u Beogradu

Reka ljudi na skupu vlasti 27. juna u centru Beograda, a na kraju kolone - još jedna nepostojeća reka. To je fotografija koju su režimski funkcioneri delili

Vučić

EU

28.јун 2026. M. L. J.

Evroposlanica: Aleksandar Vučić „nema nameru da se odrekne vlasti“

Poslanica u Evropskom parlamentu Katlin Van Brent misli da Aleksandar Vučić „nema nameru da se odrekne vlasti“, kao i da Evropa „ne sme da ponavlja greške iz prošlosti“

Pasuljanske livade

Vlast i mediji

28.јун 2026. R. V.

Novinaru „Vremena“ Davoru Lukaču zabranjen ulazak na vojnu vežbu na Pasuljanskim livadama

Davoru Lukaču je Ministarstvo odbrane, uprkos urednoj akreditaciji, zabranilo pristup vojnoj vežbi, navodeći da njegovo ime nije bilo na spisku za ulazak. ANEM osudio ovu odluku

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure