U želji da snimi grad i ljude o kojima je već napravio dokumentarac, Mantas Kvedaravičius je otišao u Mariupolj. Prema pisanju medija, ruske snage su ga zarobile i ubile. „Mariupolis 2“ je nagrađen za najbolji evropski dokumentarni film
Večeras je na programu festivala Beldoks film „Mariupolis 2“, nagrađen za najbolji evropski dokumentarac prošlog decembra u Rejkjaviku. Reditelj filma je Litvanac, Mantas Kvedaravičius koga su, kako piše „Variety“ ruske snage zarobile dok je snimao a potom i streljale 2. aprila. Njegova verenica Hana Bilobrova uspela je da izađe sa snimkom iz Mariupolja i da, kao koreditelj, završi film.
Film je nastavak njegovog filma „Mariupolis“ iz 2016. godine. Kad je počeo rat, Kvadaravičius se vratio u opkoljeni Mariupolj da bude sa ljudima koje je već snimio.
On u filmu dokumentuje život desetak ljudi tokom opsade Mariupolja, u podrumu crkve gde su postavljeni improvizovani kreveti, i gde oni žive, mole se, i čekaju ne zna se šta. Prve reči koje se čuju u filmu su „Sve je u ruševinama“.
Posle svetske premijere „Mariupolis 2“ u Kanu, kao specijalna projekcija festivala, kritičari su isticali šokantnu realnost života u Mariupolju okruženog destrukcijom i stalne pretnje da će uništenje baš ovog trenutka pogoditi to mesto, panoramske snimke razaranja, detalje svakodnevnice (žena kuva ogroman kotao supe od štapića korova na improvizovaom ognjištu u dvorištu crkve, humka prekrivena lišćem, čovek koji sklanja mrtvog komšije kako bi uzeo njegov generator i zatim ga sa još jednim čovekom dugo vuče, pas koji jede puter), male događaje običnog čoveka u ratu.
„Mariupolis 2“ je filmu kome nema ideologije, kažu kritičari, u njemu ima samo destrukcije i strahote rata, bilo kog, bilo gde.
Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldoks prikazaće od 10. do 17. maja u Beogradu i onlajn više od sto ostvarenja, a među njima je i devet svetskih i 91 srpska premijera.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.