img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Električna energija iz obnovljivih izvora: Rekordna proizvodnja u EU

18. октобар 2022, 09:24 J.H.
Foto: Seagul on Pixabay
Copied

Od početka rata u Ukrajini Evropska unija proizvodi rekordnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora. Od marta do septembra skoro jedna četvrtina potrošene struje dobijena je iz sunčeve svetlosti i vetra

Studija organizacije Ember i E3G pokazuje da u Evropskoj uniji nikada nije bila proizvedena tolika količina električne energije iz sunca i vetra, kao od početka rata u Ukrajini – 24 odsto ukupne proizvodnje struje. U istom periodu prošle godine električna energija iz obnovljivih izvora je iznosila 21 odsto ukupne proizvodnje struje. Iz vetra i sunca dobijeno je 345 teravat sati električne energije, što je plus od 39 teravat sati u odnosu na prošlu godinu.

Devetnaest država članica EU su od marta ostvarile rekordnu proizvdnju energije iz obnovljivih izvora, među kojima su Francuska, Italija, Poljska i Španija. Nemačka je u tom periodu proizvela 104 teravat sati čiste električne energije.

Studija Ember i E3G pokazuje da je ovom rekordnom proizvodnjom EU nadomestila kupovinu (ruskog) gasa u vrednosti od 11 milijardi evra, a potencijal je daleko veći.

Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji zbog kojih su cene energenata dostigle rekordne vrednosti, ubrzale su planove EU za razvoj obnovljivih izvora energije.

Evropska komisija priprema paket mera koji bi trebalo da ublaži posledice poskupljenja struje i gasa po privredu i građane, o čemu bi u četvrtak i petak na samitu u Briselu odluku trebalo da donesu šefovi država i vlada EU.

U međuvremenu, Nemačka je zbog krize na energetskom tržištu potpuni izlazak iz atomske energije odložila za 15. april 2023. godine. Turbulentnu disksiju unutar vladajuće koalicije Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala da li da dve ili tri preostale atomske centrale ostanu u funkciji i posle 1. januara 2023, ili ne, je presekao Olaf Šolc na osnovu ustavnog ovlašćenja prema kojima je kancelar kompetentan da određuje smernice politike.

Šolc se nije obratio naciji, niti medijima, već je napisao pismo koje, piše nemački Špigel“, na strani A4 formata sadrži 18 redova čija je suština: uprkos prethodnom koalicionom sporazumu da samo dve atomske centrale nastave sa radom i posle 31. decembra, u funkciji će do 15. Aprila 2023. ostati i treća. A onda je kraj, Nemačka definitivno izlazi iz atomske energije.

Na kraju su se kancelarskoj presudi povinovali i Zeleni.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

obnovljiva električna energija životna sredina električna energija proizvodnja struje sunce proizvodnja struje vetar čista električna energija električna energija iz obnovljivih izvora Solarna energija vetar električna energija električna energija sunce vetar vetropark
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Režimski tabloidi

02.јул 2026. Marija L. Janković

Krivično delo koje se ne kažnjava: Kako zapisnici iz policije odmah završavaju u „Informeru“?

Kako je moguće da je „Informer" znao do detalja šta je Zdravko Ponoš rekao u policiji čim je saslušanje završeno? Kako su tačno znali kada će policija upasti u zgradu Rektorata u martu ove godine? Zašto se krivična dela curenja informacija iz istražnih postupaka ne gone po službenoj dužnosti

Jakov Milatović

Crna Gora

02.јул 2026. A.I.

Apel Jakova Milatovića: Prevaziđimo razlike da bi Crna Gora 2028. postala 28. članica EU

Predsednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je političke lidere i poslanike svih političkih stranaka da pokažu državničku odgovornost i okupe se oko pitanja koja određuju evropsku budućnost Crne Gore

Predizborna kampanja

02.јул 2026. M. L. J.

Ako me se sete, sete: Vučević moli Vučića da bude kandidat SNS-a za premijera

Očekivana taktika je počela da se sprovodi. Formalni predsednik SNS-a Miloš Vučević izjavio je da u stranci žele da Aleksandar Vučić bude nosilac njihove liste i kandidat za premijera

Regulatorno telo za elektronske medije (REM)

Mediji

02.јул 2026. Isidora Cerić

Bezakonje u elektronskim medijima: Nekonstituisanje Saveta REM-a odgovara samo režimu

Dokle god nema Saveta REM-a režimski, propagandni mediji mogu do mile volje da krše zakon, šire rasnu, versku i nacionalnu mržnju i svakodnevno targetiraju nepodobne građane. Sagovornici „Vremena“ saglasni su da nekonstituisanje Saveta ovog tela ide na ruku samo aktuelnom režimu

Kriminal

Novi broj „Vremena“

02.јул 2026. J. G. / V. O.

„Ljubi vas Medeni“: Kako je kriminalac postao influenser

Miloš Medenica, kriminalac u bekstvu, u epizodama iznosi šta sve „zna“ o kriminalnim poslovima vlasti u Beogradu i Podgorici. I postao je stvarno „uticajan“. To je naslovne tema novog broja „Vremena“

Komentar
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure