

Lokalni izbori
Vučić: Ujedinimo se da nas više niko ne deli
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti




"Mislim da je nama cilj da imamo zajedno više od 50 odsto glasova. Ali, da kažem i ovo, ne znači da SPS mora da bude u vlasti. Ima drugih partija sa kojima će SNS razgovarati o tome, ali pouzdanijeg partnera od nas nema, čak ni na njihovoj listi"", izajvio je lider socijalista
Ministar spoljnih poslova i lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio je da su odnosi Srpske napredne stranke i SPS-a uvek bili korektni, ali je dodao i da SPS nemora da bude u vlasti.
„Mislim da je nama cilj da imamo zajedno više od 50 odsto glasova. SPS je od 2012. godine imao rezultat koji je uvek bio veći od 10 odsto i svaki rezultat ispod toga bi za nas bio neuspeh. Ali, da kažem i ovo, ne znači da SPS mora da bude u vlasti. Odluka je na Srpskoj naprednoj stranci. Mi hoćemo, ako oni ne žele, nikakav problem nije. Ima drugih partija sa kojima će SNS razgovarati o tome, ali pouzdanijeg partnera od nas nema, čak ni na njihovoj listi“, rekao je Dačić za Tanjug.
Na komentare da SPS za uspehe vlasti govori da su zajednički, ali da kritike idu na račun SNS-a, Dačić kaže da on ništa ne pripisuje sebi, niti se odriče nečeg da bi prebacio krivicu na nekog drugog.
Kako je „Vreme“ već pisalo u tekstu „Faktor Ivica Dačić“, i pre nego što su izbori zvanično raspisani, socijalisti su izašli sa svojom izbornom porukom i kalkulacijom: posle sastanka predsedništva partije u nedelju 29. oktobra objavili su da idu na izbore sa listom koja se zove “Ivica Dačić – Premijer” u koaliciji sa Jedinstvenom Srbijom, Zelenom strankom i pokretom Naša Drina.
Ono što njihovi politički protivnici nazivaju prevrtljivošću, socijalisti – iako o tome ne govore javno – razumeju kao legitiman oblik političkog delovanja koji se u poslednjih dvadesetak godina pokazao kao delotvoran i koji je od Ivice Dačića, lošije polovine podmlatka Dačić–Perčević iz devedesetih, stvorio političkog lidera koga poštuju i oni koji mu se podsmevaju.
Dačić je prvi među političarima koji je poništio svaku ideologiju i privrženost osim potrebu da se bude na vlasti. Pamti se i njegova polušaljiva rečenica kako je teško i loše biti opozicija, što je u njegovom slučaju trajalo nekoliko godina. Socijalisti, koji su daleko od sjaja i uticaja, uspevaju da se godinama pozicioniraju na tih svojih deset odsto i da sa tim mirazom tvrde pazar koji će im obezbediti novi život do neke sledeće prilike.
Ostaće upamćen i događaj iz 2008. godine kad je Dačić javno stavio potpis za podršku Vučiću za gradonačelnika Beograda, a posle je dogovorio vlast sa Tadićem i Đilasom.
Da li je lider socijalista dobar kandidat za pomoć opoziciji ako dođe do toga? U to je teško poverovati budući da je Aleksandar Vučić bez obzira na rezultate izbora politička figura broj jedan koja ima svoj zagarantovani mandat. Ali pošto koalicija okupljena oko predsednika Srbije osvaja iz ciklusa u ciklus sve manje mandata u parlamentu, Dačiću bi prijalo da njegovi glasovi budu neophodni za formiranje većine i, u tom slučaju, njegova parola o “premijeru” mogla bi da se približi realnosti.
B.G./021.rs/Vreme
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti


Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve