img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza na Kosovu

Da li u Evropi ima modela koji je primenljiv na ZSO?

26. јун 2023, 19:33 S.Ć.
Foto: Tanjug
Kosovska Mitrovica, spomenik Knezu Lazaru
Copied

Prema analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope – nema. Možda bi to bila donekle Gaguazija i mnogo više – Severni Kipar, što nije loše znati pred Vidovdan kad se, prema pisanju medija, očekuje da Srbi samostalno formiraju ZSO

Prema pisanju beogradskih medija, Srbi na Severu Kosova planiraju da samostalno osnuju Zajednicu srpskih opština, čije će sedište biti u Kosovskoj Mitrovici. Nedavno je, tokom jednog od televizijskih obraćanja naciji, i sam predsednik Aleksandar Vučić napomenuo tu mogućnost, rekavši da će to biti najverovatnije na Vidovdan, kad se sve vidi.

Tim povodom, Institut za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope (IPESE) analizirao je „Kako će izgledati zajednica Srpskih opština na Kosovu“. Evo nekoliko njihovih zaključaka.

Deset godina je prošlo od potpisivanja Briselskog sporazuma koji pored principa koji regulišu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine predviđa i formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO). Ova institucija, u saglasnosti sa Ustavom i zakonima tzv. Kosova, trebalo bi da odgovori na potrebe srpskog stanovništva na Kosovu i da im da mehanizam da uređuju svoj život na prostorima gde čine većinu.

ZSO još nije formiran, a Beograd i Priština, kao i međunarodni faktor, nisu pronašli model koji bi zadovoljio interese obe strane.

IPESE dalje navodi da je, kako ni 10 godina nakon što su se dve strane dogovorile o formiranju ZSO, ona nije konstituisana, nemačka fondacija Fridrih Ebert Štiftung pre nekoliko meseci iznela svoj predlog nacrta Statuta Zajednice srpskih opština.

Prema tom predlogu, statut Zajednice bi morala da odobri Vlada tzv. Kosova, u skladu sa Ustavom. Takođe, Zajednica bi mogla da se raspusti odlukom Skupštine, dvotrećinskom većinom. Kao ciljevi formiranja Zajednice ističu se jačanje lokalne demokratije, razvoj lokalne privrede, nadzor u oblasti obrazovanja, primarnog i sekundarnog zdravstva, što bi ujedno ušlo i u delokrug nadležnosti ZSO, piše u analizi.

Zajednica srpskih opština bi, u organizacionom smislu, trebalo da ima Skupštinu, predsednika, potpredsednika, Veće, Odbor i Kancelariju za žalbe. Imala bi i svoj budžet koji bi bio predmet revizije Kancelarije generalnog revizora Kosova.

U nastavku analize IPESE predstavlja evropske modele, primere koji na prvi pogled mogu podsetiti na trenutnu kosovsku problematiku, naročito kada je reč o formiranju Zajednice srpskih opština: Južni Tirol, Istočna Belgija, Oland, Kipar, Gagauzija.

Na kraju analize pita da li među navedenim evropskim  modelima ima onih koji bi bili primenjivi u ovom slučaju?

Kada se analiziraju evropski primeri, vidi se da je u pogledu organizacije ustaljena praksa da ovakve teritorijalne jedinice imaju svoj parlament, vladu (odnosno veće, odbor), predsednika i administraciju. Kao najviši pravni akt javlja se statut, koji mora biti u saglasnosti sa ustavom i centralnim zakonima. U finansijskom smislu, gotovo da se pod pravilom podrazumeva pravo na sopstveni budžet i finansijsku autonomiju, odnosno ubiranje sopstvenih poreza.

Najveću razliku između ZSO i drugih evropskih modela predstavlja obim nadležnosti.

Naime, kako piše IPESE, u svim navedenim primerima teritorije o kojima je bilo reči imaju zakonodavna i izvršna ovlašćenja. Konkretno, to znači da mogu da donose zakone u pojedinim oblastima (kultura, obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda, ekologija, turizam itd), dok su za ZSO predviđena samo nadzorna ovlašćenja, bez mogućnosti donošenja sopstvenog zakonodavstva.

Kada je reč o pravosuđu, indikativan primer jesu Istočna Belgija i Južni Tirol, koji donekle podsećaju na primer ZSO, navodi se analizi, ali uz mnogo širi opseg ingerencija. Ipak je većinski stav da ovakve teritorije nemaju odvojen pravni sistem.

IPESE smatra da je jedno od najosetljivijih pitanja očuvanje etničkog identiteta i jezičkih posebnosti, ali i iznalaženje balansa između većine i manjine.

Iako bi ZSO svojom nepovezanom teritorijom ličila na Gagauziju, ona bi imala daleko manji obim ovlašćenja od bilo koje navedene autonomije.

Imajući u vidu istorijski kontekst, zaključuje se u analizi, teško da bi bilo koji od primera mogao biti primenjiv u kosovskom slučaju.

I dok su Istočna Belgija i Južni Tirol pod sadašnju vlast dospele kao kompenzacija za ratnu odštetu, Oland sticajem okolnosti, Kosovo i Metohija jednostrano su se otcepile od matične države, što samo donekle podseća na primer Gagauzije, a mnogo više na primer Severnog Kipra, čiji status i danas predstavlja kontroverzno pitanje.

Stoga, i budući predlozi (poput onog fondacije Fridrih Ebert Štiftung) moraju, pored postojećeg okvira, uzeti u obzir, kako uporedna evropska iskustva, tako i lokalni istorijski kontekst.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Kosovo ZSO Briselski sporazum južni tirol Vidovdan Kipar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dragan J. Vučićević

Tabloidi

26.јун 2026. A. P.

Draganu J. Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju

Aleksandar Vučić

26.јун 2026. B. B.

Savo Manojlović: Vučić je agent stranog uticaja u Srbiji

„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović

Afera „Zvučni top“

26.јун 2026. B. B.

RTS: EU poziva na kredibilnu i transparentnu istragu u slučaju „zvučni top“

Evropska komisija očekuje da istraga u slučaju „zvučni top“ bude sprovedena u potpunosti u skladu sa zakonom, bez političkog pritiska ili uticaja

Analitičar Radić

Hronika

26.јун 2026. I.M.

Radić: Napustio sam zemlju, na meti se našla moja maloletna ćerka

Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je da je otišao u inostranstvo nakon što su mediji objavili snimke njegovog praćenja, ocenjujući da je ugrožena bezbednost njegove porodice.

Sarajevo

Evropski mediji

26.јун 2026. Nemanja Rujević

Nemački FAZ: Priča o „Sarajevo safariju“ zasniva se na nepouzdanim izvorima

Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure