img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2023.

Da li je 830.000 glasova maksimum proevropske opozicije?

19. decembar 2023, 07:06 B.G.
Foto: FoNet/Ana Paunković
Copied

Procenat podrške građanskim opcijama ne može da raste ogromnom brzinom "već više zbog toga što neminovno sledi prirodni odliv jednog dela birača, a biračko pravo sticaće neki novi birači. To je potencijal za rast", kaže za "Vreme" politikolog Dušan Vučićević

Lista „Srbija protiv nasilja“, na kojoj su se našle stranke za koje se veže epitet proevropske opozicije, na ovim parlamentarnim izborima osvojila je nešto više od 830.000 glasova.

Među biračima se može naslutiti razočaranje. Ali, da li proevropska opozicija uopšte može više od ovog rezultata?

Kad se pogledaju rezultati predsedničkih izbora iz 2022. godine, predsednički kandidati proevropske opozicije Zdravko Ponoš i Biljana Stojković u zbiru su osvojili takođe oko 800.000 glasova.

Slična paralela se može povući i sa predsedničkim izborima 2017. Saša Janković tada je osvojio oko 600.000 glasova, a Vuk Jeremić, koji je u to vreme ipak više naginjao Evropi, 200.000 glasova.

Ima prostora za rast, ali sporo

Vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Vučićević kaže za „Vreme“ da proevropska opozicija ima prostora za rast i osvajanje više glasova, ali da se ne može očekivati da se to desi ogromnom brzinom.

„Možda nije dobro da se kaže proevropska, jer među tim biračima sigurno ima evroskeptika“. kaže on.

„Možda je bolja podela biračkog tela na konzervativniji deo i drugi, koji je vrednosno liberalniji. Ovaj drugi kreće se od 20 do 25 odsto. Oko 70 odsto su konzervativniji birači i 5 odsto su birači koji pripadaju manjinskim narodima i glasaju za manjinske partije.“

Prostor za rast podrške liberalnijem spektru Vučićević vidi u biračima koji tek stiču pravo glasa.

„Ali, taj procenat ne može da raste ogromnom brzinom već više zbog toga što neminovno sledi prirodni odliv jednog dela birača, a biračko pravo sticaće neki novi birači. To je potencijal za rast. Ne preveliki, ali postoji“, kaže sagovornik „Vremena“.

U stvari je desnica podbacila?

Kako zaključuje Vučićević, građanska opcija nema uslova da ikada pobedi Naprednjake i Socijaliste ukoliko ne sarađuje sa desnom opozicijom.

Nekadašnji lider Demokratske stranke Bojan Pajtić napisao je na društvenoj mreži Iks da građanski birači nemaju razloga da budu razočarani.

„SPN je, praktično, animirala sve potencijalne glasače te opcije, što je u Srbiji do 25 posto. U 2016. je to bilo svega petnaestak posto“, naveo je Pajtić.

Prema njemu, problem je bila desna opozicija u kojoj je, zbog „zbunjenosti birača“, profitirao Nestorović.

„Da je desna parlamentarna opozicija učinila ono što i leva, u Beogradu ne bi bilo dileme da opozicija ima većinu, a u Srbiji bi u zbiru opozicija imala oko 40 odsto. Ovo je recept sa lokalne izbore na proleće: ‘Srbija protiv nasilja’ u istom formatu, desna opozicija takođe na jednoj listi“, napisao je Pajtić.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Opozicija srbija protiv nasilja Desnica izbori 2023
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

15.novembar 2026. S. Ć.

Novosadski aktivisti stigli kući nakon godinu po dana izgnanstva

Dorotea Antić i Branislav Đorđević vratili su se u Novi Sad nakon što je Viši sud obustavio postupak protiv njih i još desetoro aktivista - zbog sumnje na pripremanje nasilne promene ustavnog uređenja

Momci u crnom s rančevima ulaze u Ćacilend, parlamentarni izbori 2026.

Svet

15.novembar 2026. M. L. J.

Bivša ambasadorka Belgije: EU naterala Vučića da se povuče iz Pionirskog parka u izbornoj noći

Bivša ambasadorka Belgije u Beogradu Denis de Hauer izjavila je da je Evropska unija izvršila pritisak na Aleksandra Vučića da povuče bezbednosne snage iz Pionirskog parka u izbornoj noći, kako bi se izbegao mogući građanski rat

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

EPS: Najveći dužnici su Železara Smederevo, Resavica, GSP, MUP

Među 50 najvećih dužnika EPS-a su državne firme i ministarstva. Ukupno duguju 176 miliona evra

Vesti

14.novembar 2026. S. Ć.

Ministarstvo građevinarstva potvrdilo je pisanje „Vremena“ o Generalštabu

„Ugovor o raskidu je u proceduri formalizacije i očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu će javnost biti obaveštena“, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i potvrdilo ranije pisanje „Vremena“

Vesti

14.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Raskinut ugovor za Generalštab, nema penala

Srbija i firma Džareda Kušnera odrekle su se svih eventualnih međusobnih potraživanja pri raskidu ugovora za Generalštab, tvrdi izvor „Vremena“ iz Vlade

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure