Kad pljušti, vi otvorite kišobran kako ne biste pokisnuli, odgovara na pitanje iz naslova Bojan Muždeka, direktor Galerije B2, koja se ponaša kao da živimo u najboljem vremenu
Galerija B2 u centru Beograda otkriva i predstavlja savremenu umetnost. Njena aktuelna izložba je „Prodavnica praznina“ Jusufa Hadžifejzovića sa radovima na kojima su ukršteni jezik umetnosti i tržište, a govore o praznini i ispraznosti savremenog potrošačkog sveta.
Otvaranje izložbe Milete Prodanovića
Na nedavnom otvaranju izložbe bila je izuzetno velika gužva, kao što je bila i na prethodnim , na primer Bore Iljovskog i Milete Prodanovića, kad je i ne-mali plato ispred galerije bio krcat.
Galerija B2 opovrgava stavove da galeristi imaju malo tržište, i da je savremena umetnost nekomunikativna.
Bojan Muždeka direktor galerije, kaže za portal „Vremena“ da se finansiraju „privatnim donacijama, prodajom i apliciranjem na konkurs. Ove godine smo dobili materijalnu podrsku od gradskog Sekretarijata za kulturu i Ministarstva kulture za Godišnji likovni program, tim redosledom. A pregovaramo i za sponzorstva sa privatnim kompanijama.“
Naravno da zna za stav da je savremena umetnost razumljiva samo poznavaocima, i tvrdi da je pogrešan.
„Savremena umetnost je izuzetno komunikativna. Ima različite puteve do publike, pa se nekad obraća bojom, nekad idejom, postavkom, kompozicijom, jer govori o sadašnjem i eventualno budućem momentu.“
Napominje i da je „potrebno da galerista bude medijator između umetnika i publike. Naš posao nije samo da pokažemo umetnost, već da je povežemo sa posetiocima galerije. Zato i razgovaramo sa svakim ko uđe u našu galeriju, naravno ako mu je do razgovora, objasnimo mu kontekst, i sve što ga zanima. Čini mi se da je logika umetničkog dela da se zastane. Da se zastane pred slikom jer se tako može razumeti, doživeti.“
Kaže i da publiku privlači „svežina, ponekad šok terapija, ali svakako aktuelnost sa sadašnjim trenutkom“.
Od kako je 2019. osnovana, B2 galerija svake godine ima temu. „Prve godine smo se bavili svetlom, hteli smo da skrenemo pažnju na prostor i na umetnički rad jer svetlo je bitan element u recepciji samog umetničkog predmeta, nakon toga smo istraživali prostor kao mesto iz kog dolazi kreativnost. Sad istražujemo vreme“.
„Uzor je umetnost osamdesetih i u odnosu na nju posmatramo sve recentne pojave i ovaj trenutak.“
Bojan Muždeka kaže da „naša istorija umetnosti, pa i institucije, nisu imale prilike da se bave osamdesetim. U toj deceniji je stvaralo mnogo umetnika koji su pokazali umetničku slobodu i koji su time uzeli pažnju javnosti. Njih ne možete da svrstate u jedan pokret, po nekima to je postkonceptualna scena, jugoslovenski umetnički prostor, jugoslovenska postmoderna, nije važno. Važna je njihova sloboda zbog koje je Vesna Golubović mogla da slika po zidovima, ili da Bora Iljovski dođe do apstraktnog prikaza, do svojih geometrijskih figura pa čak i celih scena. U tom periodu je bilo mnogo mikro pojava koje je zanimljivo sagledati iz našeg vremena.“
Na primeru izložbe Jusufa Hadžifejzovića, aktuelni trenutak je „pitanje sveprisutne praznine, koja se može doživeti i kao dosada koja je maltene proterana, pogubna je. A iz dosade može da se stvori neverovatna kreativnost, možete da je beležite kao niz tačaka na papiru i da tako dođete do neverovatnih priča. A praznina, da dosadu nazovemo Jusufovim jezikom, može da bude nedostatak nečega i večita potreba da se ima nešto, ili da bude početna tačka da se ima nešto novo, ili još ko zna koliko drugih asocijacija.“
Foto: PromoMileta Prodanović, crtež
Ili, objašnjava Muždeka, radovi Milete Prodanovića „i njegova linija na njima, linija kao osnovni likovni pojam. U ovo vreme žurbe, nestrpljenja, podeljene pažnje, Prodanovićevo ponavljanje te linije na listu bloka čime stvara neverovatne kompozicije, daje vam priliku da zastanete i da se svašta zapitate o svom životu u ovom svetu.“
I, pred mali jubilej B2, nepristojno ali razumljivo pitanje: zašto galerija, zašto ne nešto profitabilnije i lakše?
„Nevreme je prava prilika za tako nešto. Uostalom, kad je nevreme, vi otvorite kišobran, zar ne? Nećete ga držati zatvorenog i dopustiti da kisnete, nego ćete se zaštiti od nevremena“, kaže Bojan Muždeka.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta će režimu još i grafiti po ulicama, kad već ima skoro sve medije? Zato, kažu sagovornici „Vremena“, jer valja odglumiti da se „narod“ buni protiv „blokadera terorista“ i unapred opravdati represiju prema njima
Advokatica Jana Aćimović Planojević i njena celokupna porodica na meti su lokalne valjevske televizije V5 u koju je ušao Informer. Oni im od početka jula svakodnevno prete u specijalizovanoj emisiji, a glavnu laž koju objavljuju je da je ova porodica „kreirala priču o mrtvom dečaku iz Valjeva“
Interpol je odbio da na zahtev Srbije raspiše poternicu za šestoro aktivista iz Novog Sada optuženih za pokušaj rušenja ustavnog poretka jer da se radi o „političkom krivičnom delu“. Zaključak je da ili je i Međunarodna organizacija kriminalističke policije umešana u zaveru protiv Vučića, onu o kojoj stalno priča, ili srpski sud, tužilaštvo i policija rade kriminalno
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Svakodnevno, olovkom u boji na blokovima različitih dimenzija, Mileta Prodanović je iscrtavao svoje dane na preko hiljadu listova, u hibridnoj umetničkoj formi koja sjedinjuje tekst i sliku