Novcem od prodaje umetničkih dela iz depoa „Cvijete Zuzorić“, ULUS će zakrpiti krov, u nadi da će zajam Evropske banke podignut za sanaciju zgrade, a koji ističe iduće godine, ipak biti iskorišćen
Aukcijska izložba „Iz Cvijetinih skrivenih odaja“ aktuelni je pokušaj članova Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) da podsete Ministarstvo kulture i Vladu Srbije na obećanje da će, nakon požara, rekonstruisati Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu.
Požar je izbio u martu 2021. Zahvatio je potkrovlje Paviljona i onesposobio celu zgradu koja je izložbeni prostor ULUS-a i Beograda. Udruženje je od nadležnih dobilo obećanje da će renoviranja biti, Ministarstvo kulture i informisanja poverilo je izradu projekta rekonstrukcije gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture (autorke su Aleksandra Šević i Ksenija Ćirić), projekat je završen, Evropska banka je dala zajam da se to uradi, dobijena je i građevinska dozvola, ali – još uvek ništa.
„Od požara do sad mi se sami bavimo zgradom. Tako smo sad organizovali prodaju dela koja imamo u depou, odnosno da taj novac upotrebimo za krov, za instalacije i slično što podrazumeva svaki javni prostor“, kaže za portal „Vremena“ Vahida Ramujkić članica Upravnog odbora ULUS-a.
Priča da su iz depoa Paviljona izvadili „umetnička dela koja su autori ostavljali Paviljonu nakon svojih izložbi ili ih poklanjali. Do sad, našli smo 260.“ Naglašava da su poštovali Pravilnik o napuštenim umetničkim delima koji su doneli 2020. godine, i da su svim autorima nađenih dela omogućili da ih, ako žele, uzmu.
U utorak, juče, otvoreno je razgledanje tih radova. Trajaće do 22. aprila, kad je zakazana aukcija.
„Ispostavilo se da je u depou bilo slikarstvo od 1950. do 2020. godine, što je fascinantan raspon, i da među njima ima umetnika čija su imena poznata u javnosti“, navodi Vahida Ramujkić i samo kao primer navodi Boška Karanovića.
„Neki kolekcionari se već interesuju“, kaže.
Očekuju da će aukcijom skrenuti pažnju da dato, a neostvareno obećanje nadležnih.
„Nemamo nikakvih informacija o rekonstrukciji zgrade. Rok za realizaciju zajma Evropske banke ističe iduće godine. ’Cvijeta’ nije na spisku prioriteta za rekonstrukciju instituciju kulture koje je objavilo Ministarstvo kulture“, kaže Vahida Ramujkić.
„Pa ipak, mi se pripremamo. Osim što svaki čas nešto krpimo i popravljamo, sređujemo arhivu i dokumentaciju kako bismo bili spremni ako nekom srećom dođemo u situaciju da je zbog rekonstrukcije zgrade privremeno premestimo u drugi prostor.“
Vahida Ramujkić kaže da ne zna zašto se ovako važan posao odugovlači i ne želi da se bavi pričama o zapostavljenosti kulture.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novosadski odbor Pokreta slobodnih građana saopštio je da je njihov član Radivoje Jovović pušten iz kućnog pritvora, u kojem se nalazio zbog učešća u nenasilnom protestu u avgustu
U Briselu ponovo potvrđeno da je budućnost Zapadnog Balkana u EU i da je proširenje realna i dostižna mogućnost, ali je istovremeno naglasila da bez kredibilnih reformi i normalizacije odnosa nema napretka. Srbija se, međutim, nije usaglasila sa usvojenom Briselskom deklaracijom
„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“
Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
U vesti da je „Cvijeta“ zatvorena zato što zgrada propada, tačan je samo njen drugi deo. Rekonstrukcija Umetničkog paviljona na Kalemegdanu u planu je od 2017. godine, ali se dalje od projekta nije odmaklo. Čeka se da Grad Beograd i država odluče kome „Cvijeta“ pripada
Kako je Branislav Nušić, kao načelnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete, našao načina da za umetnike i sve ostale podigne Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!