Naučnici upozoravaju da bi Arktik do oktobra 2050. godine mogao da izgubi svu količinu leda
Prema dosadašnjim istraživanjima studija modeliranja koja je objavljena u časopisu Nature Communications ističe se da se Arktički morski led brzo topi još od 2.000 godine.
Naučnici su analizirali i pratili promene otapanja leda na Arktiku u periodu od 1979. godine do 2019. godine. Upoređivali su satelitske snimke i klimatske modele kako bi utvrdili da li se artički led menjao.
Utvrđeno je da smanjenje morskog leda nastaje kao posledica zagađenja koje zagreva našu planetu.
Foto: Unsplash/Annie Spratt
Zagreva se četiri puta brže od ostatka sveta
Glavni autor studije Seung Ki Min koji je i profesor na Naučno-tehnološkom Univerzitetu Pohang u Južnoj Koreji istakao je da su naučnici bili iznenađeni kada su otkrili da će Arktik ostati bez leda, bez obzira na napor istraživača i naučnika u smanjenju emisije gasova. Tokom leta se led akumulira, ali sa prvim danima leta on na Arktiku počinje da se topi. Njegov najniži nivo je u septembru mesecu svake godine, a zatim se ciklus ponavlja ciklično tokom godine.
„U studiji se navodi predviđanje koje upozorava da će Arktik u periodu od avgusta do oktobra najkasnije do 2050. godine izgubiti svu količinu leda“, rekao je profesor Min.
U proteklih nekoliko decenija Arktik se zagrevao četiri puta brže od ostatka sveta, pokazalo je istraživanje iz 2022. Godine.
Kako su naveli stručnjaci iz Nase, led se u ovoj regiji topio 12,6 odsto za deceniju.
Arktičko pojačanje i efekat staklene bašte
Posledice otapanja leda na Arktiku imaće katastrofalne posledice za svet i čovečanstvo. Beli led odbija sunčevu energiju Zemlje. Kada se led otopi, okeani će postati tamniji jer će apsorbovati mnogo toplote uzrokujući dodatno zagrevanje atmosfere.
Ova pojava se naziva „proces povratne sprege“ ili „Arktičko pojačanje“.
„Gubitak leda na Arktiku imao bi za posledicu povećanje komercijalnog brodskog saobraćaja zbog otvaranja novih ruta. Takođe bi se neke od vazdušnih ruta avio prevoza morale izmeniti, sa otvaranjem novih. Sve ovo dovelo bi do još većeg zagađenja i efekta staklene bašte“, navodi se u objašnjenju Nacionalne uprave za okeane i atmosferu.
Istrživač i autor studije iz 2022. godine, Mika Rantanen s Finskog meteorološkog instituta istakao je da najnovija objavljena studija koristila „novu i najsavremeniju metodologiju“ za predviđanje događaja na Arktiku.
Z.S./RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vanredni parlamentarni izbori biće održani 18. ili 25. oktobra, rekao je Aleksandar Vučić. Ne bi to učinio da ne misli da će rezultat biti takav da će po zatvaranju biračkih mesta moći da proglasi pobedu. Da li je, međutim, napravio račun bez studenata
Zašto Srbija nije tražila pomoć u gašenju požara od Evropske unije, a jeste od Rusije? Pogotovo ako se zna da EU jeste najveći donator u zemlji, a Moskva tek uskače u ovakvim situacijama, iako nikakav novac ne daje. Bugarska je posve zabrinuta i bezbednosno
Funkcioneri Srpske napredne stranke, među kojima su ministri i poslanici, mesecima obilaze Srbiju, a Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) zabeležio je 160 njihovih poseta širom zemlje od početka aprila do sredine avgusta
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija
Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.