Komentarišući smanjenje ovogodišnjeg budžeta za kulturu, dramski pisac Siniša Kovačević je rekao da kultura ne postoji u nesrećnim državama, a premijerka mu je odgovorila da Srbija nije takva zemlja - zahvaljujući Aleksandru Vučiću i SNS
Država Srbija je za kulturu ove godine odredila 0,66 odsto svog budžeta. U praksi to znači da će kultura Srbije ove godine morati da živi od budžeta najmanjeg u poslednjih 20 godina. Dobiće 120 miliona evra, što je za gotovo tri miliona evra manje nego prošle godine kad je takođe imala izuzetno malo.
Države u regionu su povećale ovogodišnji budžet za kulturu.
Hrvatska kultura ušla je u 2023. sa povećanjem od 37,3 odsto u odnosu na 2022. Za kulturu se u ovoj zemlji iz ukupnog republičkog budžeta izdvaja 1, 37 odsto.
U Sloveniji budžet kulture je uvećan za 32 miliona evra viši u odnosu na prošlogodišnji, a iz ukupnog republičkog budžeta kultura 2023. dobija 1,75 odsto. U Crnoj Gori iz republičke kase kultura ove godine dobija za 5,9 miliona evra više nego u 2022, pa iako ovim povećanjem ukupno izdvajanje iz budžeta iznosi 0,9 odsto, to je više nego u Srbiji.
„Tamo gde se izdvojena sredstva mere promilima, u tim nesrećnim državama kultura ne postoji“, rekao je za Danas Siniša Kovačević dramski pisac, reditelj i predsednik Odbora Skupštine Srbije za kulturu (poslanik poslaničke grupe Narodna stranka).
„Da biste imali kulturnu politiku, jasno utvrđenu kulturnu misao, strategiju kada je razvoj kulture u pitanju, izdvajanja za kulturu se moraju meriti procentima“, rekao je Kovačević i naveo da su „potrebna su ulaganja, otprilike, oko tri i nešto odsto od ukupnog republičkog budžeta na godišnjem nivou.“.
„Ne mogu da shvatim da se u Srbiji gradi ne znam koliko fudbalskih stadiona, a da se ne gradi ni jedno novo pozorište. Ne mogu da shvatim da je izgrađen jedan hram na vodi a da se na tom mestu ne nalaze ni jedna pozorišna dvorana ni galerija. Ne mogu da shvatim da je Beograd jedini glavni grad u Evropi, uključujući i Tiranu i Kišinjev, koji nema zgradu opere. To su stvari koje su prosto uvredljive. Zato nam se to vraća kroz ovu eksploziju turbo folka, kiča i vulgarnosti svake vrste, kroz jednu treš estetiku koja je sve, samo nije ono što treba da postoji u bilo kom društvu, i koja ne samo da nosi nego seje agresivnost, banalnost, prostotu, neobrazovanje. I zato ova vlast vrhunske, slobodomisleće umetnike i kulturne radnike doživljava kao svoje neprijatelje. Osim onih koji su joj se priključili“, ocenio je Siniša Kovačević-
Foto: Tanjug
Premijerka Ana Brnabić smatra da on nije u pravu, što je i saopštila na Tviteru.
Deluje da ju je najviše privukla rečenica Siniše Kovačevića da kultura ne postoji u nesrećnim zemljama, pa se time bavila u celom, ne kratkom tekstu. Ovogodišnji budžet za kulturu, činjenicu da je za razliku od drugih zemalja u regionu ovogodišnji budžet niži nego lane, nepostojanje zgrade opere, ili bilo šta drugo iz Kovačevićeve izjave, premijerka nije ni pomenula.
Od početka do kraja je obrazlagala da oni koji su bili na vlasti pre Srpske napredne stranke, pa dakle i Siniša Kovačević, nisu uradili ništa za kulturu i da Srbija tada jeste bila nesrećna država, dok „Danas, svakako, Srbija nije takva država i za to su zaslužni Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka i svi oni koji su u nas verovali“.
Nije se osetila pobuđenom da kaže bilo šta povodom 0,66 posto za kulturu, što bi joj kao premijerki bila i obaveza. Recimo da argumentima dokaže da je to sasvim u skladu sa potrebama Srbije za kulturom, ili da obrazloži zašto je zakinuto od kulture, ili da bilo kako drugačije prokomentariše ovogodišnji budžet za kulturu, najniži za poslednjih dvadeset godina.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Petković je rekao da su srpska delegacija i on imali priliku da iznesu sve u vezi sa idejama Evropske unije, kako da se reši pitanje dinara, ali da nije optimista
Savo Manojlovića odlučio da je pređe iz aktivističkih u političke vode, a ispred pokreta „Kreni-promeni" biće kandidat za gradonačelnika. Sagovornici „Vremena” ocenjuju da učešće Manojlovića na junskim izborima nije nužno loše. Da su najveće šanse da dopre do desno orijantisanih i politički neaktivnih birača, ali i da je tajming za ulazak u predizbornu trku čudan
Izjavu su potpisale Argentina, Austrija, Brazil, Bugarska, Kanada, Danska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Španija, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD
Nakon što je porodilja preminula tokom porođaja, iz Višeg javnog tužilaštva saopštili su da su iz Zdravstvenog centra Vranja moguće načinili niz nepravilnosti, kao i to da smrt nisu prijavili niti policiji, niti Tužilaštvu. Nova tragedija ukazuje da je akušersko nasilje i dalje akutni prbolem koji je potrebno što pre rešavati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!