img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova knjiga

“Alhemija bombe”: Dvadeset strašnih toponima koji su promenili svet

24. јул 2023, 08:37 R. V
Foto: Bojan Džodan
Autor knjige "Alhemija bombe" Slobodan Bubnjević
Copied

Nova knjiga naučnog novinara i dugogodišnjeg autora „Vremena“ Slobodana Bubnjevića pod nazivom „Alhemija bombe“ preispituje kako je istorija razvoja nuklearnih oružja i reaktora izmenila savremenu civilizaciju

Možda niste znali, ali čuveni peace simbol mirovnih i hipi pokreta prvobitno je nastao kao deo kampanje protiv nuklearnih bombi i doslovno znači “ne bombama”. Možda vam je poznato da dvodelni kupaći kostim nosi naziv bikini zbog nuklearne detonacije na istoimenom ostrvu, kao i da je lik Godzile, morskog čudovištva, izmišljen u Japanu nakon megatonske detonacije bombe Kasl Bravo.

Nova knjiga naučnog novinara i dugogodišnjeg autora „Vremena“, Slobodana Bubnjevića, pod nazivom „Alhemija bombe“, preispituje kako je istorija razvoja nuklearnih oružja i reaktora izmenila savremenu civilizaciju. I kako strah od bombe, od američkog projekta Menhetn u Drugom svetskom ratu do nuklearke Zaporožje danas, oblikuje našu svakodnevicu.

Njihova imena, naime, izazivaju strah. Nije neophodno da poznajete strukturu atomskog jezgra ili da razumete silinu lančane reakcije, dovoljno je samo da neko u prostoriji izgovori jednu od tih zastrašujućih reči – Hirošima, Černobilj, Fukušima – zli dusi nuklearne fizike odmah će izviriti iz mračnih uglova.

Naučnopopularna, publicistička knjiga “Alhemija bombe” prikazuje dramatičnu istoriju nuklearne ere kroz 20 takvih strašnih toponima – lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u svojevrsne simbole savremenog doba.

Počev od kvantne revolucije u fizici, “Alhemija bombe” prikazuje kako su fizičari istražujući strukturu atoma otkrili mračnu tajnu cepanja jezgra i kako je, u vreme dok se na svet spuštao mrak nacizma, počela trka u izgradnji bombe. Analizirajuću nuklearne programe SAD, Sovjeta i Nemaca, knjiga dalje prati period intenzivnih nuklearnih proba tokom Hladnog rata, nesreće u postrojenjima Majak i Vindskejl, kao i tenzije tokom Kubanske krize. Uz poglavlja koja se bave Iranom, Severnom Korejom i drugim nuklearnim silama, deo knjige je posvećen i Vinči i manje poznatoj istoriji jugoslovenskog nuklearnog programa.

Jedinstvena na srpskom tržištu

Značajan deo knjige bavi se reaktorima i civilnom primenom nuklearne energije, kao i nesrećama u Černobilju i Fukušimu, što je retko i u svetskoj publicistici na ovu temu, jer bombe i reaktori “retko stanuju u istoj knjizi”.

Donekle jedinstvena na našem tržištu, knjiga je objavljena u izdanju “Lagune”. Sticajem okolnosti, izašla je uporedo sa filmskih hitom “Openhajmer” i od 21. jula prodaje se u knjižarama širom Srbije.

Kako izdavač navodi “pisana raskošnim stilom, krcata zanimljivim pričama, anegdotama i neočekivanim uvidima o savremenosti, ‘Alhemija bombe’ čitaoca vodi na putovanje uzbudljivije od mnogih romana, tokom kog se smenjuju zgodne naučnopopularne lekcije sa špijunskim i akcionim zapletima”.

Naučni novinar, pisac i fizičar, Slobodan Bubnjević piše za “Vreme” od 2003. godine. Autor je dve knjige proze. Objavio je više od 60 popularnih članaka i novinskih priča o nuklearnoj energiji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Knjiga alhemija bombe slobodan bubnjević nuklerna bomba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protest u Kraljevu

29.јун 2026. Rajna Šćepanović

Studenti odbacuju kritike zbog govora poslanice u Kraljevu

„Poruke koje se šalju sa studentskih skupova su sada već evidentno regionalno uslovljene", profesor Vranić za „Vreme"

Kosovska policija

29.јун 2026. Marija L. Janković

Maloletnici, krivi prevodi i uslovi za hapšenja: Šta se zaista dogodilo na Gazimestanu

Šta stoji iza hapšenja 37 ljudi na Gazimestanu na Vidovdan koje je sprovela policija Kosova? Da li su zaista uhapšeni roditelji sa decom? Ko je odlučivao o tome šta su kriterijumi za hapšenje pojedinaca?

Skup studenata u blokadi

29.јун 2026. I.M.

Arhiv javnih skupova: Na studentskom protestu u Kraljevu bilo 5.700 ljudi

Na studentskom skupu „Sve se vidi na Vidovdan“ u Kraljevu okupilo se 5.700 ljudi, objavio je Arhiv javnih skupova, uz napomenu da je to, srazmerno broju stanovnika, kao da se u Beogradu okupilo 128.000 građana.

Jovina gimnazija

Jovina gimnazija

29.јун 2026. R.Š.

Roditelji: Jovina gimnazija doživela debakl na upisu, popunjena samo dva od 11 odeljenja

Od planiranih 11 odeljenja u Gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu, u prvom upisnom roku popunjena su samo dva, tvrde roditelji učenika koji ocenjuju da je škola ušla u ozbiljnu krizu

Aleksandar Vučić

Parlamentarni izbori

29.јун 2026. M. L. J.

Vikend političke manipulacije: Predsednik Srbije i igra sa datumom izbora

Aleksandar Vučić je za četiri dana oko sopstvenog političkog mitinga nebrojeno puta i u svakom pojavljivanju izgovorio reč izbori. Jedino što nije rekao jeste - kada će se oni i održati

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Najveći od svih strahova

24.октобар Slobodan Bubnjević

Život u senci nuklearnog rata

Ne postoji ratni cilj dovoljno veliki da opravda trenutnu smrt više desetina i stotina hiljada ljudi – da se ne govori o daljim posledicama. Slučaj je takav da to važi na strani onog ko bude njome pogođen, ali i na strani onih koji bi atomsku bombu upotrebili. Može li se pripremiti za kraj sveta i šta bi se sve tada dešavalo

Zaporožje

24.август Slobodan Bubnjević

Šest nuklearnih kozaka

Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini, gde se poslednjih nedelja zapravo vodi istovremena poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koje predstavljaju rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope

Ruski raketni arsenal

24.март Slobodan Bubnjević

Domet “Mrtve ruke”

Prema podacima Asocijacije za kontrolu oružja (ACA), oko 90 odsto današnjeg nuklearnog arsenala pripada dvema najvećim nuklearnim silama – SAD i Ruskoj Federaciji. No, uprkos teškim okolnostima zbog rata u Ukrajini, svet je danas ipak manje ugrožen od nuklearnog oružja nego tokom Hladnog rata. Ukupan broj nuklearnih bombi je, naime, danas bar pet puta manji nego u doba Ronalda Regana

Analiza

24.март Slobodan Bubnjević

Nuklearni protokoli: Pravilo ludog čoveka

Brige o nuklearnim arsenalima iznova su aktualizovane zbog rata u Ukrajini i zveckanja oružjem sudnjeg dana. Na tankoj granici sukoba nalaze se Rusija i SAD koje raspolažu sa 90 odsto od 13.080 nukelarnih bojevih glava koliko ih danas ima na svetu. I američki i ruski protokol o aktiviranju strateških nuakleranih kapaciteta predviđaju da odluku o tome donosi isključivo predsednik države. U slučaju da je predsednik Rusije onomogućen da odogovori na atomski udar, sistem „Mrtva ruka“ automatski ga prepoznaje i lansira protivudar

Analiza

24.фебруар Slobodan Bubnjević

Rat u Ukrajini: Zveckanje apokalipsom

U nedelju, 27. Februara popodne, predsednik Rusije Vladimir Putin stavio je nuklearnu komandu Ruske federacije u „stanje pripravnosti“ i podigao „snage za odvraćanje“ u režim "боевого дежурства“, odnosno borbene gotovosti. U skladu sa "doktrinom osiguranog uzajamnog uništenja" i oružane snage SAD su proporcionalno podigle svoju borbenu gotovost. Neobično je da Rusija sa svojih 6257 nuklearnih bombi uopšte ima potrebu da ističe čime raspolaže, baš kao što je zbunjujuće da Zapad to do te mere ignoriše. U nekom paklenom raspletu, takvo odsustvo razumevanja moglo bi da dovede i do kakve praktične demonstracije

Analiza

24.фебруар Slobodan Bubnjević

Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja

Analiza

24.јун Slobodan Bubnjević

Rušenje brane Nova Kahovka: Poigravanja sa nuklearnom katastrofom

Posledica rušenja brane na Djepru je da u rezervoaru nadomak najveće evropske nuklearne elektrane Zaporožje nivo vode koja služi za hlađenje reaktora i goriva opada brzinom 5 centimetara na sat. Ukoliko bi se zaustavio dotok vode za hlađenje došlo bi do topljenja reaktora i nuklearne katastrofe

Ukrajinski nuklearni arsenal

24.фебруар Slobodan Bubnjević

Odnosi Rusije i Ukrajine: Sporazum težak 1700 nukleranih bojevih glava

Kijev se po raspadu SSSR odrekao svog nukleranog arsenala. SAD, Ruska federacija, Velika Britanija i Ukrajina potpisale su 1994. „Budimpeštanski memorandum“ koji je obuhvatio obaveze koje će velike sile imati prema Ukrajini nakon što se reši svojih bombi, pre svega zaštitu ukrajinskog suvereniteta. Kada je Rusija 2014. anektirala Krim, Vašington je saopštio da Budimpeštanski memorandum zapravo nije pravno obavezujuć

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure