img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina kao posrednik između Rusije i Ukrajine

U ratu spremaj se za mir

01. март 2023, 16:57 Aleksandar Novačić
Fotografije: AP
Mir, ako ga želite: Si Đinping; Vladimir Putin; kinesko-američki zvaničnici
Copied

Rat ne može večno da traje, ali rusko-ukrajinski sukob može da dovede do dramatične konfrontacije velikih sila. U tome je opasnost koje se Kina pribojava. Peking ovim planom ukazuje na potrebu da se usvoji novi univerzalni sistem bezbednosti koji se razlikuje od sadašnjeg sistema baziranog na sili i hegemoniji. Dok je javnost zaokupljena rusko-ukrajinskim ratom, Kina podseća da u svetu bukti još 30 vojnih sukoba i ratova

Pošto je kinesko Ministarstvo inostranih poslova objavilo svoj predlog mirovnog plana za Ukrajinu, ruski onlajn časopis “Hartlend” (Središnja zemlja, kako Kinezi nazivaju svoju državu) sproveo je kratku anketu sa samo jednim pitanjem: kako ocenjujete taj plan?

Sinolog Vladimir Portjakov smatra da kineski predlog objektivno daje mogućnost Rusiji da izađe iz sadašnjeg ćorsokaka. Politikolog Aleksej Makarin predviđa da su šanse za takav razvoj situacije veoma male jer će Zapad odbiti kineski plan. Poznati britanski novinar Filip Šort, koji je dugo godina izveštavao iz Pekinga, vidi značaj predloga u tome što je uopšte objavljen, a ne u tome šta Kina predlaže. Naime, u tih 12 tačaka ponavljaju se već dobro poznati kineski stavovi o rusko-ukrajinskom ratu.

Politikolog Georgi Bovt kaže kako su šanse da se kineski predlog realizuje sasvim minimalne, gotovo ništavne. Pozicija zaraćenih strana sada je takva da kompromis nije moguć – obe strane polaze od toga da se rešenje može postići vojnim putem. Glavni urednik časopisa Jevgenij Verlin slaže se sa mišljenjem neimenovanog kineskog funkcionera: ako Rusija i Ukrajina žele da pregovaraju – Kina to pozdravlja. Ako žele da ratuju, teško da Kina može da ih zaustaviti. Pomenuti časopis je opozicionog karaktera.

MOSKVA POZDRAVLJA, VAŠINGTON ODBIJA

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da Rusija ceni “iskrenu želju” Kine da doprinese rešavanju sukoba u Ukrajini mirnim sredstvima. “Veoma cenimo iskrenu želju kineskih prijatelja da doprinesu rešavanju sukoba u Ukrajina mirnim putem. Delimo stavove Pekinga”, izjavila je Zaharova, prenosi TASS.

Američki predsednik Bajden, upitan za komentar o kineskom planu, odgovorio je pitanjem: “Ako Putin taj plan pozdravlja, kako u njemu može da bude nešto dobro? Od njega nema koristi, osim za Rusiju. Postoji jedan agresor i jedna žrtva agresije.”

Prva reakcija Kijeva bila je pozitivna, uz napomenu da Ukrajina pozdravlja kinesko angažovanje u korist mira. Predsednik Zelenski je rekao da će Ukrajina sarađivati sa Kinom i da on želi da se sastane i razgovara o planu sa kineskim predsednikom Si Đinpingom.

Ukrajinski ministar inostranih poslova Kuleba rekao je da je za Kijev prioritet vlastiti plan od šest tačaka, ali je nagovestio i želju da Kina bude posrednik, uprkos njenim bliskim vezama sa Rusijom. Dan kasnije, savetnik Zelenskog smanjio je prevelika očekivanja: “Ako pretendujete da budete globalni igrač, ne smete da nudite nerealne planove. Kina igra na kartu agresora koji je prekršio međunarodne zakone i gubi u ratu.”

Slična kolebanja primećena su i u Evropi. Predstavnik Evropske unije u Pekingu rekao je kako je predlog pozitivan znak za Ukrajinu premda ga treba dobro proučiti, dok je Berlin pozdravio plan uz napomenu da Kina, kao stalni član Saveta bezbednosti UN-a, ima obavezu da iskoristi svoj uticaj za obezbeđenje svetskog mira.

Ubrzo je stigao i odgovor NATO. “Kina nema visok kredibilitet u vezi sa Ukrajinom”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. Dodao je da je Kina sa Rusijom nekoliko dana pre invazije potpisala sporazum o neograničenom partnerstvu. Stoltenberg je novinarima u Talinu izjavio i da će Ukrajina “bez sumnje pobediti” u ratu protiv Rusije.

U međuvremenu je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala rezoluciju u kojoj traži da se ruske trupe odmah povuku iz Ukrajine (Kina je bila uzdržana), a grupa najrazvijenijih zemalja G7 saglasila se sa novim sankcijama protiv Rusije. Zapadne zemlje donele su nove odluke o isporukama oružja Kijevu. To znači da se rat nastavlja.

DA LI JE KRUG ZATVOREN?

Rešenje se još traži na ratnom polju iako je prilično jasno da je pobeda bilo koje strane daleko. Ukrajina se, naravno, drži veoma hrabro, ali je teško pretpostaviti da će u ratu izaći kao pobednik. Ruska pobeda, koja je takođe neizvesna, bila bi Pirova, uz velike ljudske, ekonomske i političke gubitke.

Zato Kinezi naglašavaju da rat nije opcija i da je jedino rešenje u pregovorima, ali da bi oni bili uspešni, potrebno je da četiri neposredno zainteresovane strane postignu minimum saglasnosti. Rešenje zavisi od Rusije, Ukrajine, SAD i Evrope. Kina, kao velika sila i stalna članica Saveta bezbednosti, može da bude posrednik ukoliko to prihvate glavni akteri, što za sada nije slučaj.

Lansirajući elemente mirovnog programa, Kina je nastojala da uvaži interese obeju zaraćenih strana, pokušavajući da naglasi kako pregovori moraju voditi ka nekoj vrsti kompromisa. Danas sve to izgleda prilično udaljeno, ali kineski planovi ionako nisu vremenski ograničeni.

Peking procenjuje kako je bitno da pregovori počnu, čak iako se borbe nastave ili situacija preraste u zamrznuti konflikt. Odnekud se mora početi. Još je Veliki strateg Sun Tzu u šestom veku pre nove ere savetovao kineske kraljeve: “U miru spremaj se za rat, u ratu spremaj se za mir”.

Rat ne može večno da traje, ali rusko-ukrajinski sukob može da dovede do dramatične konfrontacije velikih sila. U tome je opasnost koje se Kina pribojava. Peking ovim planom ukazuje na potrebu da usvoji novi univerzalni sistem bezbednosti koji se razlikuje od sadašnjeg sistema baziranog na sili i hegemoniji. Dok je javnost zaokupljena rusko-ukrajinskim ratom, Kina podseća da u svetu bukti još 30 vojnih sukoba i ratova.

Došlo je vreme za zajedničku akciju svetske zajednice.

KINESKI SLATKO–KISELI SOS

Glavni urednik pomenutog ruskog časopisa “Hartlend” Jevgenij Verlin napisao je da ga mirovni plan Pekinga asocira na tradicionalni kineski slatko-kiseli sos. On spaja na prvi pogled nepomirljive razlike, ali ako se sve dobro, strpljivo i znalački promeša, nastaje izvanredan novi ukus. Nisu slučajno Kinezi majstori kulinarskih veština.

Kineski predlog zaista sadrži nepomirljive komponente. S jedne strane, zalaže se za suverenitet i teritorijalni integritet svake države, što znači, iako se to izričito ne navodi, da bi ruska vojska trebalo da se povuče sa ukrajinskih teritorija. Ali, u isto vreme naglašava neophodnost poštovanja “interesa bezbednosti” Rusije, bez čega ništa ne može da bude dogovoreno.

Ukoliko Rusija tokom pregovora, koji svakako neće biti vremenski ograničeni, dobije takve garancije, to bi Putinu značilo da je sačuvao obraz i mogao bi da povuče svoje vojne snage. Ukrajina, kao žrtva agresije, mogla bi kroz pregovore da se odrekne učešća u NATO-u, ali da dobije čvrste bezbednosne garancije velikih evropskih država i Sjedinjenih Američkih Država.

Ništa još nije rešeno. Uostalom, tajna kineske kuhinje je u dugoj pripremi. Kineski slatko-kiseli sos je ponuđen, ali je zec još u šumi.

Kineskih 12 tačaka

1. Poštovanje suvereniteta svih zemalja
2. Ukidanje hladnoratovskog mentaliteta
3. Obustavljanje neprijateljstva
4. Obnavljanje mirovnih pregovora
5. Rešavanje humanitarne krize
6. Zaštita civila i zarobljenika
7. Bezbednost nuklearnih snaga
8. Smanjenje strateških rizika
9. Olakšavanje izvoza žitarica
10. Obustavljanje jednostranih sankcija
11. Očuvanje stabilnog snabdevanja
12. Briga o posleratnoj obnovi

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Tehnologije

01.октобар 2025. B. B.

Ilon Mask pokreće svoju enciklopediju – Grokipediju

Sajt Grokipedije će pokretati četbot Grok AI i pomoći će kompaniji xAI, koja je u vlasništvu američkog mogula Ilona Maska - „da bolje razume svet i univerzum“

SAD

01.октобар 2025. A.I.

Militarizacija Amerike: Tramp okreće vojsku protiv „unutrašnjih neprijatelja“

Obraćajući se generalima i admiralima predsednik SAD Donald Tramp pratktično je najavio militaririzaciju Amerike i politizaciju vojske. Trupe hoće da šalje u gradove kojima rukovode demokrate da u njima „zavedu red“

Sjedinjene Američke Države

01.октобар 2025. K. S.

Budžetska blokada u Americi: Senatori nisu izglasali zakon o finasiranju

Sjedinjene Američke Države su posle sedam godina ponovo u budžetskoj blokadi

Grčka

01.октобар 2025. K. S.

Generalni štrajk zbog produženja radnog vremena

U generalnom štrajku u Grčkoj učestvuju zaposleni u javnom sektoru, obrazovanju i saobraćaju, kao i taksisti

Špijunaža

30.септембар 2025. Ivan Đerković / DW

Nemački poslanik osuđen zbog špijunaže za kinesku tajnu službu

Nemački državljanin Đian G koji je godinama špijunirao za kinesku tajnu službu, osuđen je u Drezdenu na četiri godine i devet meseci zatvora

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure