img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija – Vlada za nacionalni spas

Supermoći Super Marija

24. februar 2021, 21:02 Enzo Mangini
foto: ap photo
Copied

Nijedna vlada nije uživala toliku podršku u italijanskom parlamentu koliku je dobila vlada Marija Dragija (na slici) koja bi zemlju uz ogromnu finansijsku pomoć iz EU trebalo da izvede iz duboke krize. "Super Mariju" će za to biti potrebne sve supermoći koje mu se pripisuju

Za „Vreme“ iz Rima

Prvi slučaj zaraze kovidom 19 zabeležen je 21. februara 2020. u bolnici u Kodonju blizu Milana. Godinu dana kasnije, Italija odaje počast blizu 100.000 žrtava pandemije i nada se da se ovom košmaru konačno vidi kraj.

Upravo je okvir pandemije ključ za razumevanje nove promene vlade u Rimu koja je bivšeg predsednika Evropske centralne banke Marija Dragija dovela na njeno čelo. Italijanske političke krize često su opskurne, a njihova rešenja ponekad se čine još opskurnijim, kako za italijanske građane tako i za strane posmatrače. Kriza koja je proizvela treću vladu u tri godine na početku je izgledala kao svađa između bivšeg premijera Matea Rencija i šefa vlade Đuzepea Kontija. Sredinom januara bilo je jasno da se nešto sprema: Mario Dragi, „Super Mario“, merkao je kako da se ubaci u italijansku politiku još otkako je napustio stolicu ECB-a pre nekoliko meseci.


SVI ZA JEDNOG

Posle nekoliko dana političkih previranja i pritiska iz Rima i Brisela, Dragi je prihvatio da formira novu vladu i zatražio glasanje o poverenju u parlamentu. Pobedio je velikom većinom: jedina stranka koja je glasala protiv bila je krajnje desna Frateli d’Italija (Braća Italije, SDI).

Nova vlada je čudan politički mozaik: tu su ministri iz desničarske Lige koju predvodi Mateo Salvini, iz Demokratske stranke levog centra, pa iz Berluskonijeve Forca Italija i levičarske LeU, sve do Pokreta 5 zvezda koji i dalje ima najveću poslaničku grupu. Ukratko: sve stranke koje su se u poslednje tri godine nemilosrdno borile jedna protiv druge, sada su zajedno podržale Dragija. Čak je i Salvini odjednom nekim čudesnim obrtom odustao od svih prethodnih kritika Evropske unije i evra, jedino je ostao pri podršci Bregzitu (i „Italegzitu“), Trampu i brazilskom predsedniku Bolsonaru, Orbanu i Putinu.

Kako je to moguće? Italijani zbijaju šale na račun supermoći Marija Dragija, čije čuveno „šta god da treba“ postaje popularno poput čarolije. Šalu na stranu, uticaj virusa korona na Italiju je ključ za razumevanje onoga što se trenutno događa između Alpa i Sicilije.


NEMA MAGIJE, SAMO KEŠ

Nakon što je bila prva zemlja EU teško pogođena pandemijom, Italija je uspela da obezbedi najveći deo sredstava iz fonda Evropske komisije za naredne godine. Takozvani Fond za oporavak koji stiže u Rim iznosi 209 milijardi evra: 81,4 milijarde su pokloni, 127,6 su zajmovi sa veoma povoljnim kamatnim stopama ispod tržišne vrednosti. Ovaj priliv novca biće usmeravan od 2021. do 2023. godine, ali će se koristiti za finansiranje sveobuhvatnog plana koji treba da sledi smernice Evropske komisije. Suštinski, Italija ima drugu najbolju šansu u novijoj istoriji: prva je bila Maršalov plan nakon Drugog svetskog rata – da sa neverovatnom količinom dodatnog novca pokuša da izleči neke od svojih hroničnih bolesti. To je dovoljno novca da zalepi najveću i najčudniju većinu ikad viđenu u italijanskom parlamentu. Nema tu nikakve magije, samo keš.

Dragi ima potrebno iskustvo i za njega je i pitanje ličnog prestiža da izradi sveobuhvatan plan za izlazak iz krize, ali je pitanje da li će moći da ga realizuje. Pokušavajući da dâ ton narednim mesecima, „Super Mario“ je imenovao nestranačke ličnosti na neka od ključnih mesta. Naročito težak posao imaće Roberto Čingolani i Vitorio Čolao. Čingolani je šef novostvorenog ministarstva za ekološku tranziciju, proširenog ministarstva za zaštitu životne sredine čija će uloga biti koordinacija i nadgledanje svih projekata u italijanskoj verziji zelene ekonomije. On je fizičar i bivši predsednik Italijanskog tehnološkog instituta i šef inovativnog Tima Leonardo, jednog od najvažnijih italijanskih državnih odbrambenih i vazdušnih postrojenja. Njegov kolega Čolao dolazi iz visoko profilisane IT kompanije: deset godina, od 2008. do 2018, bio je izvršni direktor italijanske podružnice Vodafona.


SVE DUŽI I TOPLIJI DANI

Iako će fokus nove vlade verovatno biti na budućnosti zemlje, prva hitna situacija koja se mora rešiti je naravno ona koju je prouzrokovao kovid 19. Masovna vakcinacija ne ide dovoljno brzo. Nedostatak vakcina, loše upravljanje i dezorganizacija lokalnih regionalnih vlasti i nepoverenje javnog mnjenja usporavaju vakcinaciju. Nova vlada radi na izradi plana za ubrzavanje vakcinacije, koristeći i porodične lekare i velike javne prostore poput kasarni, sportskih centara, pa čak i tržne centre. Cilj je da se za nekoliko nedelja vakciniše pola miliona ljudi dnevno, ne bi li se do leta vakcinisala većina stanovništva. Sa do sada ukupno vakcinisanih oko tri miliona ljudi, to je ambiciozan cilj.

U govorima pred glasanje o poverenju njegovoj vladi, Mario Dragi je naglasio njene prioritete: sveobuhvatnu reformu fiskalnog sistema; negovanje zelene transformacije ekonomije; zalaganje za smanjenje rodne neravnopravnosti u društvu i ekonomiji; podrška tehnološkoj transformaciji italijanske ekonomije i suzbijanje ekonomskih i socijalnih posledica pandemije.

Dugačka je lista problema sa kojima se italijanske vlade najmanje poslednjih dvadesetak godina nisu hvatale u koštac. Ipak, čini se da neka vrsta optimizma počinje da provejava iz rimskih palata u šire društvo. Prema nedavnoj anketi, 60 odsto Italijana veruje Dragiju, čiji trezven život i stil komunikacije rashlađuju uzavrelu političku raspravu poslednjih nekoliko godina. On ima mnogo političkog prostora za manevrisanje. Izbori su zakazani za 2023. godinu – osim ako ponovo ne dođe do nekog naglog obrta – što je dovoljno vremena da se iskoristi veći deo novca EU i zemlja vrati na pravi put nakon strmoglavog pada ­BDP-a uzrokovanog pandemijom.

Dragi bi mogao da ostavi dubok trag u postojećem političkom sistemu. U naredna četiri meseca biće dodeljen ogroman broj visokih javnih funkcija. Između ostalih, nova vlada će morati da imenuje šefove nacionalne naftne kompanije ENI i nacionalne kompanije za električnu energiju Enel. Pre toga moraće biti imenovani novi šefovi unutrašnjih i spoljnih obaveštajnih agencija, zajedno sa direktorom obaveštajnog koordinacionog tela. Pride, početkom 2022. godine Parlament će morati da izabere novog predsednika Republike, nakon što šefu države Serđu Matareli istekne mandat.

„Otkad Dragi vodi vladu, dani postaju sve duži i topliji“, kaže jedna od najpopularnijih šala. Ona izražava nadu da će se, nakon protekle strašne godine, stvari ubrzo promeniti nabolje. Ipak, verovatno se ništa spektakularno neće pomeriti do Uskrsa, koji bi sa pokretanjem prave masovne vakcinacije mogao da bude prekretnica.


POSLEDNJE UTOČIŠTE ESTABLIŠMENTA

Pa da li su onda svi srećniji ili makar ne previše tužni? Ne baš. Teško je u mejnstrim medijima pronaći osnovanu kritiku nedavne krize i još manje opcije koju predstavlja Dragi. Moramo se, dakle, okrenuti na neku drugu stranu tražeći neku radikalniju perspektivu.

Istraživač sa Univerziteta Oksford Đaiko Gabuti na stranicama radikalno levičarskog časopisa „Jacobin Italia“ piše da je Dragi nova, možda poslednja dostupna opcija, koja omogućava da italijanske elite zadrže svoj položaj u zemlji. U istom časopisu kolumnista Lorenco Zamponi podseća čitaoce da „tehničke vlade“ nisu novost u novijoj italijanskoj istoriji: 2011. godine pozvan je još jedan bankar, Mario Monti, da predvodi vladu koja je morala da primeni politiku štednje kako bi umirila evropske institucije i međunarodna finansijska tržišta na vrhuncu krize suverenih dugova koja je označila kraj Berluskonijeve vlade. Stoga, piše Zamponi, „izgleda da niko zaista nije želeo ovu vladu, ali se niko ne usuđuje da je ospori, i može se zaključiti da se sve stranke slažu da je bolje izbegavati preuzimanje direktne odgovornosti u tako teškoj situaciji“. Mario Dragi bi tako mogao biti krajnje utočište, ne za samu zemlju, već za politički establišment koji se u nestabilnom okruženju pogođenom pandemijom sve teže nosi sa složenim društvom, sa izazovima poput klimatskih promena koje se naziru pred nama.


BEZ PRESEDANA

Ipak, neka politička čuda su se već dogodila. Iako nespremne, italijanske političke stranke bile su primorane da pronađu način, bez presedana, da sarađuju. Za razliku od drugih „tehničara“ koji su u prošlosti zakoračili na scenu kako bi Italiju izvukli iz duboke političke krize, Dragi je bio dovoljno pametan da u svoje rukovodstvo upiše mnoge predstavnike mnogih partija, držeći pritom čvrsto kormilo vlade u svojim rukama. Poruka jasno glasi da je odgovornost podeljena. To podrazumeva, naravno, i zajedničku odgovornost za neuspehe, ukoliko eksperiment propadne. Ali i zajedničku slavu ako bi Italija, promene radi, sve pozitivno iznenadila.

Uskoro će doći do presudnih testova: pomenuta kampanja vakcinacije, naravno, ali i još više plan za oporavak koji treba da bude dostavljen vlastima EU u narednih nekoliko meseci, kako bi se dobio prvi deo odobrenih sredstava. A u aprilu ili maju, ako to dozvoli virus korona, lokalni izbori u nekim važnim gradovima (između ostalog i u Rimu) meriće u glasačkim kutijama kako Italijani osećaju kurs kojim ih je poveo Dragi. Prekid vatre između glavnih stranaka tada će biti gotov i primoraće Dragija da koristi sve supermoći koje mu budu bile na raspolaganju da ih smiri.

Sa engleskog preveo Andrej Ivanji

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure