Rusko-mađarski dogovor
Ispovest ukrajinskih zarobljenika: „Trebalo je da kažemo da smo Mađari“
Filmska priča ukrajinskih zarobljenika otkriva sav užas rata u Ukrajini i kako je dogovor Rusije i Mađarske izazvao netrepeljivost Kijeva i Budimpešte
Tragični „restlovi“ istorije, pogotovo kada je reč o masovnim zločinima, bilo prema „tuđim“ etničkim zajednicama bilo prema sopstvenim građanima, aktuelna su tema u svetskim razmerama. U nemačkom Bundestagu prošle je sedmice usvojena deklaracija o turskom pokolju Jermena početkom prošlog veka – godinu dana pre toga rasprava na istu temu vodila se i u francuskoj Narodnoj skupštini; oba doma američkog Kongresa ovih su dana usvojili dokument o genocidu u Srebrnici koji se zbio pre deset godina; početkom juna roditelji i srodnici studenata poginulih na Tjenanmenu pre 16 godina, otvorenim pismom kineskom predsedniku Hu Đintaou založili su se za preispitivanje važeće zvanične ocene („kontrarevolucija“) o najtragičnijem događaju u povesti moderne Kine. Ovog meseca takođe, i Argentina je ponovo otvorila jednu od tamnijih strana sopstvene prošlosti – odlukom Ustavnog suda van snage su stavljena dva zakonska propisa koja su onemogućavala suđenja pripadnicima vojske odgovornim za masovna kidnapovanja, mučenja i ubistva civila tokom vladavine hunte pre više od četvrt stoleća.
Zločini ne zastarevaju – maksima je na kojoj već decenijama počiva međunarodno pravo. Sadašnje otvaranje ove traumatične teme i na političkom nivou prvenstveno je deo globalnog napora da se njihovim smeštanjem u kontekst savremenih merila i vrednosti kreira, kako kažu eksperti, nova kultura sećanja i tako doprinese stvaranju novog identiteta i naroda i država. O tome na svoj način svedoče dopisnici „Vremena“ iz Berlina i Južne Amerike.
Filmska priča ukrajinskih zarobljenika otkriva sav užas rata u Ukrajini i kako je dogovor Rusije i Mađarske izazvao netrepeljivost Kijeva i Budimpešte
Skupština u Indoneziji ozvaničila je namere da se glavni grad izmesti iz Džakarte u Nusantaru koji se gradi za 32 milijarde dolara. Jer, Džakarta rapidno tone pod more
Saudijska Arabija izabrana da predsedava Komisijom za status žena uprkos žestokim kritikama organizacija koja se bave zaštitom ljudskih prava
Epicentar potresa je, navodi EMSC, bio 13 kilometara od grada Tolmeza, a osetio se i u susednim zemljama, uključujući Sloveniju i deo Hrvatske
Zvaničnica Stejt departmenta za ljudska prava Anel Šelajn podnela je ostavku zato što SAD Izraelu konstantno isporučuju oružje za vojnu operaciju u Gazi
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve