img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istočni front

Privatizacija rata

09. novembar 2022, 20:12 Aleksandar Radić
foto: ap photo
VAŽNIJI OD VOJSKE: Vagnerov centar u Sankt Peterburgu
Copied

Za Kremlj su sada privatnici od velike koristi, ali treba gledati dalje – ugled ruske vojske, koja ima teškoća da prikupi zimske uniforme, neće porasti tokom zimskih meseci, problemi će se nagomilati, nezadovoljstvo mobilisanih, ratni gubici, loše vesti. U ruskom društvu socijalno raslojavanje na one koji su važni i one manje važne, koji su materijal za front, stvara neugodnu tenziju

Čini se da je ukrajinska vojska istrošila i zamah i sredstva ratne tehnike nakon serije prodora u dubinu ruske odbrane izvedenih u tri poslednje nedelje leta, ali ne odustaje od pokušaja da se nastavi tamo gde su stali. Nastavili su Ukrajinci sa pokušajima da se sa malim taktičkim grupama pronađu slabe tačke u ruskoj odbrani na levoj obali Oskola, na položajima orijentisanim na put Svjatovo–Kremenaja. Kada se na slici sa dronova prepoznaju siluete tenkova i borbenih vozila, ruska artiljerija udara snažno. Na obe strane ima mnogo gubitaka.

U Hersonskoj oblasti borbe se vode svakodnevno, ali sve to se dešava u prostorima između položaja ruskih i ukrajinskih jedinica, bez primetnih pomeranja na terenu. Ruska vojska je pokušala da pomeri liniju kod Ugljedara i borila se žestoko za selo Pavlovka. Navodno su ušli na nekim mestima do pet kilometara duboko. Oko te akcije u Rusiji je nastalo mnogo medijske buke, jer su se pripadnici 155. i 40. brigade mornaričke pešadije Tihookeanske flote, koje su bile nosioci borbenih dejstava oko Pavlovke, požalili da su imali besmisleno velike gubitke i da su zato krivi generali koji traže rezultate po svaku cenu. U borbama početkom novembra u 155. brigadi imali su navodno nekih 300 dvestotih (poginulih) i tristotih (ranjenih). Prema ruskom ministarstvu odbrane, “sve je normalno”, i za deset dana u brigadi je poginulo jedan odsto pripadnika, a ranjeno sedam odsto. U skladu sa praksom da oficiri za odnose sa javnošću ratuju izuzetno efikasno, ali rečima, oni su izrekli da ima gubitaka, ali da na jednog Rusa strada čak sedam, na nekim odsecima fronta i devet Ukrajinaca.

DAVANJE I ODUZIMANJE ZVANJA

Rusi uvode mobilisane jedinice i rade na formiranju ešelonirane odbrane, uključujući tu i prostor Kurske i Belgorodske oblasti. Stalni pritisak ukrajinskih izviđačkih i diverzantskih grupa, dejstva artiljerijom po prigraničnim mestima i infiltracija agenture i sabotera, ugrožavaju pozadinu i par stotina kilometara u dubinu Rusije. Zato su u ugroženim zonama za zaštitu skladišta, komunikacija i infrastrukture razmeštene jedinice PVO, koje su do sada imale mnogo posla u presretanju ukrajinskih balističkih raketa Točka-U i raznih dronova.

Na terenu ruski sistem bezbednosti ima teškoća, posebno zato što su vojni sastavi na severoistoku od početka rata bili, najblaže rečeno, nedorasli situaciji. Pred poslednjom ofanzivom ukrajinske vojske u Harkovskoj oblasti delovi 1. gardijske tenkovske armije hitro su se “izmestili” duboko u Rusiju. U zainteresovanoj ruskoj stručnoj javnosti primećeno je postupanje u miru elitnih jedinica kao loše u ratu, i jedno zanimljivo razmišljanje je da, ako predsednik Putin neke istaknute jedinice nagrađuje počasnim zvanjem gardijskih (jedna od tih novonagrađenih je i pomenuta 155. brigada, i to za držanje u borbama oko Kijeva), zašto se gubitkom prestižne oznake ne kazne jedinice koje su se loše držale u ratu? Vojna birokratija sasvim sigurno nikada ne bi priznala da nešto nije urađeno kako valja, a služba bezbednosti bi to prepoznala kao podrivanje autoriteta sistema rukovođenja i komandovanja, i zato kazni nema i neće ih biti.

VAGNEROVCI GLAVNI NA SCENI

S obzirom na to da vojska ne radi svoj posao, zadatak pripreme odbrane Kurske i Belgorodske oblasti poveren je privatnoj vojnoj firmi (po ruski ČVK) “Vagner”. Ruski mediji preneli su izjavu vlasnika te firme Jevgenija Prigožina da su formirani centri za obuku narodne milicije za odbranu teritorija. On predlaže da ekonomski teret odbrane prigraničnih oblasti podnesu lokalni biznismeni, i da se ne traži podrška federalnih vlasti. Prema procenama Prigožina, dovoljno je da se na jedan kilometar linije razdvajanja angažuje 10 ljudi koji su odatle, poznaju svoj teren, a da po dubini treba razmestiti vojne snage sa mobilisanim rezervistima i ostale odbrambene strukture kao jedinice za intervencije. Za sada rade centri za obuku koje finansira “Vagner”.

U privatno ratno preduzetništvo uključio se i Dmitrij Rogozin, nekadašnji zamenik premijera zadužen za vojnotehnička pitanja, koji se u skorijoj prošlosti (2014–2016) u saradnji sa Srbijom često pojavljivao kao promoter interesa nekih od ruskih fabrika, sa posebnim naglaskom na pokušaje da se prodaju avioni MiG-29M2, odnosno MiG-35 iz nove proizvodnje. Od 2018. do letos bio je generalni direktor Roskosmosa. Sada radi na podršci u obuci narodne milicije DNR u oblasti borbenih sistema koje proizvode ruske privatne firme, i za to je zadužen centar pretencioznog naziva “Carski vukovi”.

Cenimo da je privatizacija rata prerasla u ozbiljan dugoročni problem ruskog odbrambenog sistema. Privode se ljudi zbog razumne kritike vojske, za tužilaštvo su to primeri krivičnog dela diskreditacije ruske vojske. To su pravila za obične građane, ali vagnerovci otvoreno predstavljaju vojsku kao nosioca vojnog idiotizma i uvek ponosno ističu da su oni bolje organizovani. Ima tu inata penzionisanih i ostalih bivših oficira jer oni su jezgro te privatne firme, ima želje da se sada pokažu kao bolji u odnosu na kolege koje su ostale u vojnoj službi, ali u narodu koji istorijsko iskustvo ratovanja temelji na svenarodnoj odbrani, neobično je novovremensko kalemljenje plaćeničkog mentaliteta. U propagandnom diskursu Moskve, kontradiktorno je pozivanje na borbu protiv nacizma i simbole Velikog otadžbinskog rata 1941–1945. u kojem su milioni ljudi izgubili život, i istovremeno isturanje u prvi plan plaćeničke firme koja neretko koketira sa ultradesničarskim simbolima i vrednostima.

Narušen ugled ruskih generala i pad poverenja u oficirski kor stvorio je vakuum uticaja, i sada privatne vojske ulaze u taj prostor. Iako tradicionalno surovi ruski bezbednosni sistem pokušava da zaustavi odliv podataka, svakodnevno se preko društvenih mreža objavljuju oštre kritike postupanja pojedinih generala koji bezobzirno gone vojsku da bi se dodvorili pretpostavljenima, piše se o dubokim slabostima sistema rukovođenja i komandovanja i logistike. Otvoreno se jedinice popunjavaju imovinom preko javnih donacija, jer država nema šta da pruži. U takvoj atmosferi plaćenici se pojavljuju kao alternativa koja donosi red. Kritične delove fronta, srce rata u Donbasu, drže vagnerovci. Oni su stvorili posebne snage koje su sada već paralelna vojska, koja je tokom rata stvorila potpuno zaokružen i samodovoljan sastav koji ima i pešadiju, tenkove i borbena vozila pešadije, ali i vlastitu tešku artiljeriju sa haubicama 203 mm i višecevnim lanserima raketa 220 mm, kao i avijacijske jedinice sa dvomotornim jurišnicima Su-25 i Su-24.

U jesen, vagnerovci su ušli sa mehanizmom regrutacije, koji je postao otvorena konkurencija vojsci. Oni pozivaju rezerviste da se prijave u privatnu vojsku kao alternativu onoj zvaničnoj, i to se očigledno toleriše, a ako neko pošalje potvrdu da nosi amblem smrti sa iskeženom lobanjom, onda ne podleže mobilizacijskoj obavezi. Naime, služba kod privatnika je sada “starija” od države. Jedna od potvrda da se “Vagner” sada nalazi iznad zakona u ime ratne nužde jeste regrutacija zatvorenika koja još uvek nije pravno uređena, ali to nije prepreka za slanje navodno preko 3000 regrutovanih na front. Obećano im je da će, ako prežive, dobiti amnestiju, i sada treba da se potrude, a nije njima lako – ruski portali, oni antivladini sa liste stranih agenata, brojali su glave i ustanovili da je jedan od vođa “Vagnera” poslao pisma saučešća na adrese 458 bivših zatvorenika. Samo od 13. septembra do 9. oktobra prebrojana su 224 pisma. Poruke su sadržane u objavama osmrtnica na društvenim mrežama, na kojima se vide redne oznake posthumnih medalja: “za hrabrost”.

Zadaci vagnerovaca na uređenju odbrane u Donbasu, i sada u Belgradskoj i Kurskoj oblasti, direktno su mešanje u nešto što bi na prvi pogled trebalo da bude u potpunosti zadatak državne vojne organizacije.

RUŠENJE MORALA I POVERENJA

Uređen i praktičan mehanizam komandovanja, predvođen biranim iskusnim oficirima, ide u korist “Vagneru”. Oni se ne muče sa kadrom dodeljenim za popunu formacijskih mesta kao što je to slučaj u ruskoj vojsci, koja teško može da se oslobodi onih nedoraslih situaciji. Zatim, iz državnih resursa su vagnerovcima dodeljena sredstva ratne tehnike po izboru. Valjda niko ne veruje da se jurišni avion ili teška samohotka nabavljaju u Rusiji na otvorenom tržištu. Za plaćanje ratnika koristi se uhodan mehanizam prikupljanja priloga biznismena. Naravno, sada mora da se plati privilegovan položaj na tržištu, gledanje kroz prste za razne prljavštine u poslovanju, izbegavanje plaćanja poreza, dislokaciju novca u strane zemlje. Na poziv otadžbine koji uruče lično uz pićence oficiri sa oznakama ČVK “Vagner”, svaki biznismen se rado odaziva i još pita što ranije nisu došli.

Za Kremlj su sada privatnici od velike koristi, ali treba gledati dalje – ugled ruske vojske, koja ima teškoća da prikupi zimske uniforme, neće porasti tokom zimskih meseci, problemi će se nagomilati, nezadovoljstva mobilisanih, ratni gubici, loše vesti. U ruskom društvu socijalno raslojavanje na one koji su važni i one manje važne, koji su materijal za front, stvara neugodnu tenziju. Ako pitate Ruse, pripadnike solidne srednje klase, koji su došli u Srbiju, pričaće vam o tome kako su služili vojni rok, išli su ranije tamo gde su pozvani, a onda je došao rat koji nisu prihvatili. U Rusiji kažu za njih da su kukavice i pobegulje, da nisu patriote, ali kako to reći nekim novim Beograđanima koji su proveli mesece u uniformi sa puškom na Kakvazu. Ovaj novi rat nisu prihvatili.

Za to vreme, proputinovske novine u Beogradu pišu da će lično on, Putin, poslati decu biznismena u rat. Neko od Rusa u to veruje? Ne, biće par izuzetaka za medijsko pokazivanje. Zašto postoji tako snažna rezerva prema zvaničnim pozama – zato što je stvorena privatna vojska koja, koliko god da je efikasna, ruši moral masa, poverenje u to da su vlasti oslonjene na plaćenike na pravom putu.

Tagovi:

ČVK Dmitrij Rogozin Donbas Donjeck generalni direktor Roskosmosa jevgenij prigožin kremlj rat u ukrajini moral ruske vojske privatizacija rata u ukrajini privatna vojna firma vagner Rat u Ukrajini ruska privatna vojska ruske privatne vojne firme ruski plaćenici ugled ruskih generala
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Varufakis pozvan u policiju

Grčka

17.januar 2026. I.M.

Janis Varufakis pozvan u policiju zbog priznanja da je koristio ekstazi i marihuanu

Grčka policija uručila je poziv Janisu Varufakisu da se javi jedinici za borbu protiv narkotika, nakon što je javno govorio o marihuani i jednokratnom korišćenju ekstazija pre više od tri decenije

SAD

SAD

17.januar 2026. Met Pirson / DW

Šta znači Trampova suspenzija imigrantskih viza i koga sve pogađa

Suspenzija zahteva za vize za stalni boravak iz 75 zemalja sveta samo je najnovija u nizu mera kojima administracija Donalda Trampa dodatno ograničava ulazak stranaca u Sjedinjene Američke Države

Položaj Rusije u svetu

16.januar 2026. Uroš Mitrović

Geopolitičko zamrzavanje Kremlja: Halo Moskva, ovde Karakas i Teheran!

Geopolitički uticaj Rusije okupirane ratom u Ukrajini sve više slabi. To je posledica kombinacije unutrašnjih i spoljnih izazova i promena u međunarodnim odnosima

Ursula fon der Lajen

Evropska komisija

16.januar 2026. K. S.

Hoće li evroposlanici izglasati nepoverenje Ursuli fon der Lajen?

Evroposlanici ponovo glasaju o nepoverenju predsednici Evropske komisije Ursluli fon der Lajen

Kriminal

16.januar 2026. Filip Đorđević (DW)

„Narko-terorizam“: Šta povezuje Venecuelu sa Balkanom?

Brojne istrage povodom suđenja Nikolasu Maduru, koje sprovode američke vlasti, pominju i učešće nekih balkanskih kartela u švercu narkotika iz Venecuele. Koji putevi iz Južne Amerike vode u naše krajolike

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure