Dolazak u Skoplje novoimenovanih predstavnika Sjedinjenih Država i Evropske unije Džejmsa Perdjua i Fransoa Leotara analitičari tumače kao signal da će glavnu ulogu u rešavanju makedonske krize uzeti u ruke SAD
U POTRAZI ZA (NOVIM) BALKANSKIM MIROM: Razoreno Aračinovo…
Nakon prošlonedeljne ofanzive makedonskih bezbednosnih snaga u Aračinovu i u Karadačko-kumanovskom regionu, kada je izgledalo da se makedonski politički, vojni, pa i crkveni vrh konačno opredelio za vojno rešenje krize, ovih se dana zvanično Skoplje pod pritiskom Zapada ponovo vraća opciji dijaloga, a političari iz uvek suprotstavljenih VMRO-DPMNE i SDSM takmiče se u tome ko će biti veći mirotvorac. Ovakva situacija dovela je i do komičnih scena, poput one, da je ministar unutrašnjih poslova Makedonije Ljube Boškovski (VMRO-DPMNE) naredio kompletnu demobilizaciju rezervnog sastava policije samo zato što ga je lider SDSM-a Branko Crvenkovski uvredio time što je tvrdio da zastupa vojno rešenje krize. Sledećeg dana je predsednik Boris Trajkovski „uvređenog ministra“ pozvao na razgovor, nakon čega je Boškovski povukao odluku o demobilizaciji. Politika „šalili smo se „, dakle, i dalje je redovna pojava u „vršenju“ vlasti na Balkanu, i to po starom pravilu: što je situacija ozbiljnija, to je više „šalili smo se“ politike.
…i izaslanik SAD-a Džejms Perdju sa makedonskim predsednikom Borisom Trajkovskim
U svakodnevnim svađama predstavnika VMRO-DPMNE-a i SDSM-a dominiraju i međusobne optužbe o neuspelom „puču“, odnosno oko toga ko je bio organizator protesta pred Sobranjem Makedonije, kada je grupa rezervista i građana nasilno ušla u parlament. U kanonadi optužbi i sa jedne i sa druge strane iznose se argumenti koji najblaže rečeno „ne drže vodu“, jer su učesnici protesta pokazali da nisu zadovoljni politikom kompletnog makedonskog političkog vrha.
MALOIOVEĆINI: Protesti pred Sobranjem su nezavisno od destruktivnosti koja ispoljena, prema nekim analitičarima u Skoplju, imali i pozitivnu stranu, jer su svetu pokazali da u Makedoniji postoji i strana koja može biti nezadovoljna, a Zapadu uputili jasnu poruku da treba voditi računa i o makedonskoj većini, a ne samo o albanskoj manjini. Prvi zapadnjak koji je shvatio ovu poruku bio je francuski ekspert za ustavno pravo Robert Badenter.
„Konsenzualna demokratija koju zastupaju predstavnici albanskih političkih partija nije funkcionalna i može se pretvoriti u ugnjetavanje većine od strane manjine. Eventualna promena Ustava Makedonije treba da ide u pravcu proširivanja nadležnosti lokalne samouprave, a ne u pravcu nekakve konsenzualne demokratije ili federalizacije zemlje“, rekao je u Skoplju eks-Jugoslovenima dobro poznati Robert Badenter. Predsavnici albanskih političkih partija su nakon toga požurili da kažu kako mišljenje Badentera i nije tako važno jer je njegova poseta makedonskoj prestonici bila privatnog karaktera.
Odluka američkog predsednika Džordža Buša da objavi „crnu listu“ vođa raznih albanskih paravojnih formacija iz Makedonije, južne Srbije i sa Kosova kojima će biti blokirani računi i zabranjen ulaz u Sjedinjene Države, u Skoplju nije protumačena, kao nagrada Makedoniji već Srbiji zbog izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu; ipak optimističniji analitičari smatraju da je „crna lista“ znak da je zvanični Vašington konačno shvatio da ne treba previše insistirati na pravima jedne etničke grupe i da su Sjedinjene Države ovim dale jasnu podršku Makedoniji.
„To nije istina, to ne može biti istina… Ovo mora da je greška američke administracije“, izjavio je samo nekoliko sati nakon objavljivanja „crne liste“ za nezavisnu nemačku agenciju DPA jedan od lidera ONA Fazli Veliju.
Badenter i Buš su bez sumnje dali velik doprinos smirivanju frustracija kod Makedonaca, kojima iz dana u dan sve više činilo da tapšanje po ramenu od strane Zapada samo ubrzava propadanje u živi pesak građanskog rata i definitivnu podelu zemlje po etničkoj liniji.
Dolazak u Skoplje novoimenovanih predstavnika Sjedinjenih Država i Evropske unije u Makedoniji Džejmsa Perdjua i Fransoa Leotara analitičari tumače kao signal da će glavnu ulogu u rešavanju makedonske krize uzeti u ruke SAD, jer za razliku od Leotara koji važi za laika kada su u pitanju politički problemi Balkana, Perdju je jedan od najiskusnijih američkih eksperata za balkanska pitanja, koji je već pokazao svoje sposobnosti u rešavanju krize u južnoj Srbiji. U očekivanju dogovora o pravima Albanaca u Makedoniji i uspostavljanja trajnog primirja, oko 3000 NATO vojnika iz 15 zemalja, koje su već dobile zeleno svetlo komande u Briselu, pripremaju se za operaciju razoružavanja pripadnika Oslobodilačke nacionalne armije.
DIPLOMATIJAIORUŽJE: „Akcija NATO snaga nema za cilj razgraničenje po etničkoj liniji, već dobrovoljnu predaju oružja od strane terorista“, rekao je portparol NATO-a Iv Broder. Akcija će, prema najavama zvaničnika Alijanse, trajati najviše mesec dana.
Međutim, makedonskom političkom vrhu glavobolju su počeli da zadaju sve češći zahtevi visokih predstavnika Evropske unije, među kojima i lorda Rasela Džonsona, da se pripadnici ONA-e nakon polaganja oružja uključe u politički život zemlje. Ovakve zahteve je teško progurati kod makedonske javnosti, posebno zbog činjenice da su se dosad svi makedonski političari izjašnjavali da pregovora sa teroristima neće biti.
I dok traje diplomatska inicijativa Zapada za rešenje krize, okršaji između makedonskih bezbednosnih snaga i albanskih terorista se nastavljaju. Primirje se manje-više poštuje u Karadačko-kumanovskom regionu, ali sukobi na Šar planini ne samo što se ne stišavaju nego pokazuju i znake proširivanja prema graničnom prelazu Jažince ka Kosovu. Sve su češći i sukobi u rejonu sela Raduša i Rašče u blizini Skoplja. Ovi sukobi posebno zabrinjavaju Skopljance, jer se u blizini sela Rašče nalazi izvor koji snabdeva glavni grad Makedonije vodom za piće. Vlasti tvrde da je izvor bezbedan i da ne može pasti u ruke terorista, ali građani dobro pamte da je vlast isto tvrdila i za Aračinovo samo dva dana pre nego što je palo pod kontrolu terorista. Baš zato je prodaja plastičnih buradi i kanistera ovih dana u Skoplju jedan od najunosnijih poslova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedavno mi je jedna beogradska novinarka u privatnom razgovoru rekla da mi se, zbog onoga što se sada dešava sa narodom u Gazi, oduzima svako pravo da bilo kome držim moralne lekcije. Ali zamislite da su hiljade raketa koje su ispaljene na Izrael od početka rata došle do svog cilja i ubile daleko veći broj Izraelaca. Da li bih onda imala više prava da iznesem svoje mišljenje
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!