img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dilma Rusef, prva žena na čelu Brazila

Dama de ferro

28. decembar 2010, 17:08 Jovan Hiršl
foto: reuters
Copied

Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Danas se zalaže za veću ulogu države u ključnim privrednim granama

Kažu da su Dilmi Rusef (62) suze navrle na oči kada se posle pobede na predsedničkim izborima zahvaljivala svom prethodniku i političkom mentoru Luisu Inasiju Luli da Salvi. „Radost zbog moje pobede meša se sa osećanjima zbog njegovog odlaska“, rekla je „čelična dama“ (dama de ferro), inače poznata po svojim grubim, „mačoističkim“ i ne naročito šarmantnim nastupima. „Često ću kucati na njegova vrata“, govorila je drhtavim glasom, „i sigurna sam da će njegova vrata za mene uvek biti otvorena.“ Dilma Rusef je tek 17. žena u svetu koja se nalazi na čelu jedne države ili vlade. „Moja prva obaveza je da odajem poštovanje brazilskim ženama“, rekla je u svom pobedničkom govoru, obećala „istinsku ravnopravnost“ i naglasila da predstavlja „milione anonimnih junakinja svakodnevice“. Dužnost će preuzeti 1. januara 2011.

Žena na čelu najjače ekonomije Latinske Amerike bila je krajem oktobra i početkom novembra jedna od udarnih vesti svetskih medija. Analitičari su pokušavali da dokuče da li će Dilma samo čuvati predsedničku fotelju da bi veoma popularni Da Silva mogao po isteku njenog mandata da se kandiduje i po treći put, ili će ići nekim svojim putem.

Sudeći po njenoj biografiji, ne čini se da je pogodna da izigrava bilo čiju marionetu, pa ni Da Silvinu koji je gurao njenu kandidaturu. Tri godine posle vojnog puča u Brazilu 1964, Rusef se kao mlada studentkinja priključila levičarskoj gradskoj gerili. U toj organizaciji bila je zadužena za planiranje pljačkanja banaka i otmice. Nije jasno da li je i sama učestvovala u tim akcijama. Ona to negira, mada kao lojalna tehnokratkinja nikada nije negirala svoju levičarsku prošlost. Godine 1970. je uhapšena i boravila je više od dve godine u zatvoru, gde su je nedeljama mučili. „Kada sam izašla iz zatvora, shvatila sam da je život u demokratiji najviša vrednost“, kaže Dilma, čiji su se roditelji doselili iz Bugarske.

Njena najveća mana na političkoj sceni je, kažu analitičari, njen otvoren, neprefinjen, pomalo napadan nastup. Muzičar i bivši ministar kulture Žilbert Žil je Dilmu, koja iz dva braka ima jednu ćerku, opisao kao „jaku ličnost, sa mačo karakternim crtama“. Početkom 2009. godine Dilma je poradila na ženstvenijem imidžu. Otišla je na fejs lifting a naočare je zamenila kontaktnim sočivima.

Od 2003. godine ona igra jednu od ključnih uloga u De Silvinom timu. Kao ministarka energetike jačala je ulogu države u toj grani privrede. Za razliku od njenih radikalno levičarskih korena, ona danas važi za predstavnicu pragmatičnog levog pravca. Ona je kako za privrednu politiku koja je blagonaklona prema investitorima, tako i za opširne socijalne i infrastrukturalne programe. Zalaže se za projekat izgradnje brana u Amazoniji i obećava privredni rast. Kritičari kažu da se u lovu na glasove tokom izborne kampanje naglo i ne naročito uverljivo protivila braku između homoseksualaca i nasilnom prekidu trudnoće.

Kao i dok je bila ministarka energetike, i danas insistira na jačoj ulozi države u ključnim industrijskim granama – pre svega što se sirovina tiče, u šta spadaju i enormna naftna polja, ali teško dostupna duboko ispod površine mora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

13.novembar 2026. A.I.

Haos sa čvorcima u Rimu: Rimljani jedva izdržavaju pod kišom ptičjeg izmeta

Čvorci prave haos u delovima Rima. Ptičji izmet svakodnevno pljušti po Rimljanima. Ne mogu da ih rasteraju ni trubama, pa se gradom kreću sa kišobranima

Maskirani članovi Službe za imigraciju i carinu (ICE)

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Služba za imigraciju obara rekorde: U 2026. u SAD već deportovano 483.200 migranata

Broj deportovanih u SAD u fiskalnoj godini završenoj 30. septembra veći je za oko devet odsto u odnosu na prethodni rekord od 442.640 deportacija

Svet

13.novembar 2026. A.M.

Globalni prekid rada Majkrosofta: Milioni bez Outlooka, Teamsa i drugih alata

Prekid rada Majkrosoftovih servera zbog povećanog opterećenja ostavio je korisnike širom sveta bez pristupa aplikacijama Majkrosoft 365. Probleme su prijavile i velike kompanije i državne institucije

Milorad Dodik sa sinom Igorom (desno) na košarkaškoj utakmici

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Sa oca na sina: Milorad Dodik o kandidaturi sina Igora za premijera Republike Srpske

Milorad Dodik kaže da je njegov sin Igor među kandidatima za premijera Republike Srpske jer da je jedan od najperspektivnijih članova Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Andrej Plenković i Jakov Milatović

Vesti

13.novembar 2026. B. B.

Hrvatska ucenjuje Crnu Goru za članstvo u EU: Šta Zagreb zahteva od Podgorice

Hrvatska od Crne Gore traži da ispuni šest zahteva. Ukoliko to ne učini, preti da će da blokira njene pregovore za članstvo u Evropskoj uniji.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure