img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačko leto

Bruno i Brundo

02. avgust 2006, 19:42 Lidija Klasić
Copied

Pre početka letne parlamentarne pauze Fišer se oprostio od aktivne politike, najpre s kolegama iz vlastite stranke, a krajem leta će vratiti i svoj zastupnički mandat

Specijalno za „Vreme“ iz Berlina

Kada je nedavno voditeljica jedne od najgledanijih večernjih emisija druge mreže njemačke televizije rekla, „sjećat ćemo se Brunda zauvijek, žalimo što je otišao“, mislila je na Jošku Fišera, ne na medvjeda Bruna, iako je ovaj drugi zapravo početkom ljeta bio vodeća medijska tema u Njemačkoj. Mladi smeđi medvjed, koji je iz talijanskog Trentina zalutao u bavarske šume, u samo nekoliko tjedana postigao je iznimnu medijsku slavu koja se zaista mogla mjeriti s Fišerovom, self–made političara koji je i na samom vrhu karijere ostao nekom vrstom gunđala, iako od one vrste koji dio svog sjaja bacaju i na one koji su im se našli na meti, što je posebno ojađivalo suprotne političke tabore.

„Mislim da je možda sam sebe precijenio. Osim toga, stalno je pokazivao sklonost dociranju, a i vjerovao je da je Njemačka mnogo značajniji faktor u međunarodnim odnosima nego što je u stvarnosti bio slučaj“, tako je Jozefa Fišera, kako se Joška nazivao kada je postao ministar vanjskih poslova, ocijenio Verner Hojer, vanjskopolitički stručnjak Liberalne stranke, najvećeg konkurenta Zelenih.

IZUZETNA KARIJERA: Pre početka ljetne parlamentarne pauze Fišer se oprostio od aktivne politike, najprije s kolegama iz vlastite stranke, a krajem ljeta će vratiti i svoj zastupnički mandat. U Berlinu je to bila prilika za reminiscencije koje su bile više od podsjećanja na jednu izuzetnu karijeru – Fišer je treće dijete iz mesarske obitelji koja je poslije Drugog svjetskog rata protjerana iz Mađarske, bez ikakvih formalnih kvalifikacija, on je preko šezdesetosmaškog buntovnika dogurao do inicijatora stranke koja je promijenila politički pejzaž zemlje, postao je prvi zeleni ministar ekologije, elokventni savezni opozicionar, i na kraju, ministar vanjskih poslova, što sve čini životni put koji je do danas jedinstven u Njemačkoj. Koalicini partner, kancelar crveno-zelene vlade, Šreder na neki način ga je izdao kada je najavio prijevremene izbore, navodno bez prethodnog dogovora s Fišerom, ali je ovaj na kraju bolje prošao: kao budući profesor na elitnom američkom Univerzitetu Prinston, ne na zadnjem mjestu i zahvaljujući ugledu koji je stekao kada je, u vrijeme NATO bombardiranja Jugoslavije bio lojalni ministarski kolega šefice američke diplomacije Medlin Olbrajt, Fišer će svakako raditi u ugodnijem okruženju od nekadašnjeg kancelara koji je član upravnog odbora ruskog naftnog koncerna.

JAK I SIGURAN: U parlamentarnim debatama nedostajaće Fišer-govornik, vješti retoričar koji je bio i jedan od rijetkih koji su se u svojim polemičkim napadima uvijek obraćali protivniku. Slabi govornici traže podršku i potvrdu vlastitog tabora, samo se jaki i sigurni obraćaju protivnicima, pojačavajući neprestano tempo i oštrinu svojih strelica, kako je to umio Fišer. Soufflee, kako je krstio Angelu Merkel u vrijeme dok je on bio na vlasti, a današnja šefica vlade u opoziciji, u kuloarima Bundestaga ostaje jedna od poanti koja se neće tako brzo zaboraviti.

U svakom slučaju, i najoštriji kritičari Fišeru su priznavali nevjerojatan politički instinkt, vještinu gledanja unaprijed kojom je, kao neka vrsta „Nad-oca“, nikad kao formalni šef, upravljao Zelenima, ali i vlastitim životom. S 58 godina je Fišer, međutim, očito otkrio da postoji i život izvan politike.

Pri berlinskom oproštaju je bio blag, pomirljiv i jedva ironičan. Bio je političar koji je, kako Nijemci kažu, „uvijek bio dobar za iznenađenja“, ali je jedno od njih proglasio sasvim isključenim – povratak u njemačku politiku bez obzira na to što će u njoj ostati trajno zabilježen.

„Vrata su zatvorena, ključ će biti okrenut i bačen… jer čvrsto vjerujem da je u demokraciji sve ionako samo na određeno vrijeme…“, rekao je Fišer koji tvrdi da bi, čak i da je crveno-zelena koalicija ostala na vlasti, za najduže godinu dana napustio politiku. Tako se, barem zasad, završila priča o jednom Brundi, dok ona o drugom ostaje njemačkom ljetnom medijskom temom, bez obzira na to što je „JJ1“, kako su mladog smeđeg medvjeda koji je zalutao u bavarske šume nazvali znanstvenici, mrtav.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Tramp na zlatnom dolaru

SAD

17.jul 2026. I.M.

Tramp dobija zlatni dolar: Prigodni novčić već izazvao podsmehe na mrežama

Američka kovnica počela je izradu zlatnog dolara sa likom Donalda Trampa povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD. Novčić je odmah izazvao podeljene reakcije – dok ga pristalice predsednika vide kao simbol njegovog uticaja, kritičari se na društvenim mrežama sprdaju na njegov račun

Italijanski policajac posmatra grafit na zidu katedrale u Palermu na kom je prikazan Mateo Mesina Denaro, jedan od organizatora najtežih ubistava sicilijanske mafije.

Italija

16.jul 2026. I.C.

Italija donela zakon kojim deca iz mafijaških porodica dobijaju priliku za drugačiju budućnost

Deca i mladi koji su odrasli u mafijaškim porodicama dobiće priliku da se odvoje od organizovanog kriminala novim zakonom koji je donet u Italiji, a koji ima za cilj da zaustavi međugeneracijsko regrutovanje u mafiji

Premijer Peter Mađar i predsednik Mađarske Tamaš Šuljok

Mađarska

16.jul 2026. Keno Fersek (DW)

„Operacija čistilište“: Kako se Peter Mađar obračunava sa zaostavštinom Viktora Orbana

Vlada Petera Mađara ima u parlamentu dvotrećinsku većinu. To joj otvara mogućnost da ustavnim promenama stvori uslove za radikalan obračun sa zaostavštinom Viktora Orbana, sa njemu lojalnim ljudima koji se nalaze na ključnim mestima u državi

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure