Zumiranje 13, 29. mart 2015.

Zumiranje
BROJ |

Sećanje na Stojana Cerovića

U razgovoru povodom desetogodišnjice smrti jednog od osnivača "Vremena" Stojana Cerovića, Dragoljub Žarković je rekao da je Cerović u novinarstvu bio iz dubokog uverenja da reč može da promeni stvarnost, a Goranka Matić da je Cerović bio "poput rimskog patricija" koji se zalaže za jednaka prava

Trinaesta po redu emisija "Zumiranja" bila je posvećena sećanju na Stojana Cerovića, jednog od osnivača "Vremena". Cerović je 15 godina pisao komentare za "Vreme" – od osnivanja novina 1990. do smrti 21. marta 2005, čija je desetogodišnjica obeležena u prethodnom broju "Vremena". U razgovoru sa voditeljem Zoranom Stanojevićem, novinarom RTS-a i saradnikom nedeljnika "Vreme", učestvovali su Goranka Matić, fotografkinja "Vremena", i glavni urednik Dragoljub Žarković, oboje bliski saradnici Stojana Cerovića.

Podsećajući da je Cerović bio licencirani klinički psiholog i asistent na fakultetu, te da je u tom pozivu mogao da napravi izvanrednu karijeru, Dragoljub Žarković je rekao da je Cerović ipak odabrao "duži i teži put, koji je njemu više odgovarao". "Bio je čovek od reči, od potrebe da iskaže ono što se u ‘Vremenu’ dugo godina zvalo duh vremena. Stojan Cerović je u novinarstvu bio iz dubokog uverenja da reč može da promeni stvarnost", rekao je Žarković.

"Sada sam u toj fazi da proučavam rimske govornike i senatore i patricije, i on mi baš liči na rimskog patricija, koji je za to da Rim dâ slobodu Italicima, odnosno narodu oko Rima. Tako je i on hteo, u suštini, da mi svi ostanemo u Jugoslaviji, da svi imamo jednaka prava i da ne bude rata", rekla je Goranka Matić, evocirajući sećanje na Stojana Cerovića.

Sagovornici su se saglasili da je Cerović imao osobito čojstvo i junaštvo, prisećajući se dana uoči početka bombardovanja 1999, kada je Cerović odvezao porodicu u Budimpeštu i bio jedan od retkih koji se vratio u zemlju. "Zbog svog čojstva nije mogao a da ne bude tu, jer je u tom trenutku mislio da bi izgubio kredibilitet za budućnost ukoliko ne bi bio prisutan. Takođe, on je želeo da bude svedok događaja – ne da stoji na krovu i gleda avione, nego da vidi kako se menjaju društveno stanje i političke okolnosti. Mislim da ta vrsta njegove intelektualne znatiželje karakteriše sve periode njegovog rada, samo što je u ovom poslednjem, od 2000. do smrti, loše prošao", rekao je Žarković, nagoveštavajući kasnije Cerovićevo razilaženje sa bliskim prijateljima, ovekovečeno u velikoj polemici u "Vremenu" u drugoj polovini 2002. godine.

Goranka Matić je podsetila da je Stojan Cerović osnovao Centar za antiratnu akciju, iz koga je kasnije izniklo mnoštvo, a Žarković je dodao da je on bio "dobri duh mnogih aktivističkih pokreta koji su se borili protiv tog bezumlja, protiv rata, protiv jednog režima gde se nije videla izvesnost smenjivosti vlasti na izborima", kao i da je bio veliki motivator, sposoban da oraspoloži ljude ("Odu on i Milan Milošević u štab Demokratske stranke nakon jednih izbora, na kojima je DS očekivao mnogo, a rezultati su bili poražavajući – 23 mandata, svi se hvataju za glavu, samo što ne plaču. A Cerović uđe i ubedi ih da su oni pobedili, da je to tek početak, i posle toga su svi izašli raspoloženi. I kada je sam bio svestan dubine poraza, on je uspevao da održi ljude", prisetio se Žarković).

Na pitanje Zorana Stanojevića koliko je Stojan bio motivator u svojim tekstovima tokom devedesetih, Žarković je bio izričit: "Ne, on nikada nije bio propagandista. Jako je loše za novine, a to je Stojana koštalo nerava nakon ubistva Đinđića, kada postanu vrsta psihološke baze za lečenje trauma svog čitalaštva. Mi smo taj problem duboko osećali, i osećamo ga i sada – kad se u nekom broju ne naljutimo dovoljno na Vučića, kažu, izdali ste. Cerović je bio izložen tom pritisku, naročito posle one polemike koja se vodila u "Vremenu", čiji je on bio aktivan učesnik, i posle ubistva Đinđića. Bilo je priča da se Stojan Cerović prodao vladi Vojislava Koštunice i da je izdao ideju borbe do poslednjeg, zbog neke sinekure i ambasadorskog mesta, što uopšte nije bilo tačno. Stojan je dobro osećao, kao što je i pametniji deo redakcije dobro osećao da, sa promenom političkih i društvenih okolnosti, i "Vreme" mora da se menja. Da je glavni cilj, smenjivost vlasti na izborima, ostvarena, da je došlo nešto što u tom trenutku liči na demokratsku vlast, i da jedna vrsta angažmana i borbe više nije adekvatna. I onda se javljaju sa druge strane one ličnosti, grupe koje, u suštini, žive od te vrste angažmana. Ja znam gomilu ljudi koji su odmah hteli da od Koštunice naprave Miloševića, jer je njima potrebna ta vrsta cilja. Cerović je, čojski, odbijao tom vrstom junaštva da se bavi."

KAKO POSLE 5. OKTOBRA I POLEMIKA U "VREMENU": Citirajući Cerovića, Zoran Stanojević je pročitao rečenicu koja se govorila o Cerovićevom odnosu prema bombardovanju, da je "Zapad zakasnio u Bosni, reagovao suviše mlako i suviše kasno, ali je ovaj put očigledno preterao", primećujući da je tu počeo da se razilazi sa ljudima koji su drugačije razmišljali. Stanojević je podsetio i da je jedan od prvih Cerovićevih tekstova nakon 5. oktobra 2000. govorio o tome "da ćemo sad morati da se ponašamo drugačije, više nismo protiv vlasti", konstatujući da je to ujedno bilo i njegovo pitanje sebi: kako ubuduće da piše? Žarković je odgovorio da su nakon Kumanovskog sporazuma 1999. i nakon 5. oktobra 2000. ostvareni malobrojni ciljevi koje je "Vreme" imalo – da se okončaju ratovi, da se obezbedi promenljivost vlasti na izborima i stvori šansa za demokratski napredak društva, i da se postavilo pitanje na koji način treba prići tim činjenicama. "Čim uravnotežite svoju politiku u odnosu na aktuelno stanje, vi dobijete mnogo više neprijatelja nego prijatelja. Oni koji su ostali tvrdo u uverenju da ovde ništa ne valja, da se ovde nikad ništa neće promeniti, da je Koštunica isti Milošević, da su sve to kriptofašisti, komunisti, nacionalisti, a vi to počnete da osporavate, onda je prvo što urade da vam zalepe etiketu da si se prodao. I Ceroviću su to natovarili, naročito ti krugovi koji su njemu bili bliski. To se najbolje videlo u toj čuvenoj polemici u ‘Vremenu’, koja je trajala 4-5 meseci. Navodno, pitanje je bilo banalno – pitanje individualne i kolektivne odgovornosti, gde se cela jedna čaršija našla nasuprot ‘Vremena’ i drugog dela čaršije, koja je videla šta se u društvu događa. Tada je Cerović ušao u oštru polemiku sa svojim najboljim političkim, a verovatno i intimnim prijateljem Srđom Popovićem. To je bila razdelnica. Polemika je počela dosta banalno, tako što je Sonja Biserko u ‘Feralu’ napala ‘Vreme’ i B92, da se mi ne bavimo zločinima dovoljno. Znate šta, nama je zločina bilo preko glave. Mi smo prvi objavili Lovas, Srebrenicu, glavu smo stavljali u torbu. Oni su, u suštini, vodili političku kampanju citirajući nas, a mi smo bili ti koji smo to iznosili kad je tome bilo vreme. I onda, pošto se sve to smirilo, raščivijalo, oni su od nas tražili da ostanemo isti, opozicioni. Čim mi nismo bili dovoljno opozicioni, i čim smo videli da postoji mogućnost za napredak i relaksaciju, oni su nas napali. ‘Vremenu’ su i oprostili nekako, ali Ceroviću nisu hteli da oproste. On je morao da bude njihov. Ima tu dva motiva, neki su zbilja iz ideoloških razloga srljali u to, to je ovo što se sad zove autošovinizam, a bila je, bogami, i jedna grupa teških pokvarenjaka koja je videla da promenom politike gube razne fondove, mogućnost da negde sa strane kapne neka lova za njihove velike projekte. I odjednom se Cerović našao kao isturen čovek na tom frontu, jer je on probao da komentariše novi duh, drugo vreme. To mu nikad, do kraja života, neki ljudi nisu oprostili", zaključio je Žarković.

Žarković je izneo i neke detalje u vezi sa nesuđenim postavljenjem Cerovića za ambasadora SCG u Vašingtonu 2001. godine: "Ta procedura je dosta daleko odmakla, i onda je jedna grupa ljudi proizvela nešto što liči na aferu, a za šta ne verujem da je bio pravi povod za neslanje Cerovića u Vašington. Koštunica je pozvao Cerovića, to znam pouzdano, i izvinio mu se, jer je on bio saglasan sa predlogom da Stojan bude ambasador. Takođe, Koštunica mu je saopštio da su službe bezbednosti našeg ministarstva inostranih poslova procenile da je to ogroman rizik i po Cerovića lično i po državu, da su vanredni troškovi njegovog obezbeđivanja, jer je on nećak Milovana Đilasa, a da to ni ustaška ni četnička emigracija ne bi trpela i pokušali bi da ga likvidiraju", rekao je Žarković.

Iz istog broja

ZUMIRANJE – 120. EMISIJA

Borba za dostojanstvo i opstanak medija

ZUMIRANJE – 119. EMISIJA

Šest meseci protesta

ZUMIRANJE – 116. EMISIJA

Lični angažman kao mera pristojnosti

ZUMIRANJE – 115. EMISIJA

Ima li pravde u Srbiji

ZUMIRANJE – 114. emisija

Dometi građanskog protesta

ZUMIRANJE – 113. emisija

Vučić glumi da sve zna

ZUMIRANJE – 112. EMISIJA

Ko priziva nasilje

ZUMIRANJE – 111. EMISIJA

Svi naši mitinzi

ZUMIRANJE – 110. EMISIJA

Zašto kaska ekonomija Srbije

ZUMIRANJE 104, 27. novembar 2018.

2018. godina u retorvizoru

ZUMIRANJE 97, 8. novembar 2018.

Stranputice srpske spoljne politike

ZUMIRANJE 96, 1. novembar 2018.

Srpska posla i Nemačka

ZUMIRANJE 95, 25. oktobar 2018.

Šta nas još čeka od Vučića

ZUMIRANJE 94, 18, oktobar 2018.

Advokatura i kriminal

ZUMIRANJE 93, 11, oktobar 2018.

Cirkus Aleksandra Vučića

ZUMIRANJE 92, 14. jun 2018.

Gde je Srbija u novom hladnom ratu

ZUMIRANJE 90, 31. maj 2018.

Sve laži Srbije

ZUMIRANJE 89, 24. maj 2018.

Sve igre u srpskom fudbalu

ZUMIRANJE 88, 17. maj 2018.

Izbori u Demokratskoj stranci

ZUMIRANJE 87, 10. maj 2018.

Spoljna politika Aleksandra Vučića

ZUMIRANJE 86, 3. maj 2018.

Srbija, Hrvatska, Vulin i diplomatija

ZUMIRANJE 85, 26. april 2018

Ne damo naše aerodrome

ZUMIRANJE 84, 19. april 2018.

Nedostupnost informacija

ZUMIRANJE 83, 12. april 2018.

O prinudnim iseljenjima

ZUMIRANJE 82, 22. mart 2018.

Ustavni javašluci

ZUMIRANJE 81, 15. mart 2018.

Veliki povratak mafijaških ubistava

ZUMIRANJE 79, 1. mart 2018.

Ko pobeđuje da odlučuje

ZUMIRANJE 80, 8. mart 2018.

Brisani prostor beogradskih izbora

ZUMIRANJE 78, 22. februar 2018.

Ko će biti gradonačelnik

ZUMIRANJE 77, 15. februar 2018.

Da li će Beograd biti oslobođen

ZUMIRANJE 76, 8. februar 2018.

Ko da ode, a ko da se ne vrati

ZUMIRANJE 75, 1. februar 2018.

Ne zaboravite Savamalu

ZUMIRANJE 73

Opkoljeni SNS-om

ZUMIRANJE – 105. EMISIJA

Kako su protesti promenili Srbiju

ZUMIRANJE 65

U susret izborima

ZUMIRANJE 63

Ćirilica i mi

ZUMIRANJE 60

TAJNE SLUŽBE

ZUMIRANJE 59

Libijska veza

ZUMIRANJE 57

Mediji u Srbiji

ZUMIRANJE 54

Peglanje izbora

ZUMIRANJE 52

O KONTROLI IZBORA

ZUMIRANJE, NAJAVA NOVE SEZONE

OD 18h UŽIVO!

VREME FILM

Pad Krajine

Zumiranje 46, 15. jun 2016.

Država se urušila u Hercegovačkoj

Zumiranje 45, 8. jun 2016.

Skriveno lice Skupštine

Zumiranje 44, 1. jun 2016.

Kako je nestala pravna država

Zumiranje 43, 25. maj 2016.

Noćno rušenje i noćno smenjivanje

Zumiranje 42, 19. maj 2016.

Čiji je grad

Zumiranje 41, 11. maj 2016.

Rušenje Beograda na vodi

Zumiranje 40, 5. maj 2016.

Srbija posle izbora

Zumiranje 39, 27. april 2016.

Lokalna iznenađenja

Zumiranje 38, 19. april 2016.

Šta nas čeka posle izbora

Zumiranje 37, 13. april 2016.

Promocija Napredne knjige

Zumiranje 35, 30. mart 2016.

Može li vlast da stane u jednu knjigu

Zumiranje 34, 23. mart 2016.

Beli listići i posledice

Zumiranje 33, 16. mart 2016.

Društvene mreže i izbori

Zumiranje 32, 9. mart 2016.

Politika i navijači

Zumiranje 28, 20. decembar 2015.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zumiranje 31, 2. mart 2016.

Odnos javnosti prema vlasti i opoziciji

Zumiranje 30, 25. februar 2015.

Zašto će biti raspisani vanredni izbori

Zumiranje 29, 30.DECEMBAR.2015.

Politički status Vojvodine

Zumiranje 27, 4. decembar 2015.

Kako usporiti globalno zagrevanje?

Zumiranje 26, 1. decembar 2015.

Ima li dogovora u Parizu?

Zumiranje 24, 12. novembar 2015.

Kakva opozicija treba Srbiji

Zumiranje 23, 1. oktobar 2015.

Novinari i vlast

Zumiranje 22, 21. jun 2015.

Levica, desnica, centralno

K. S

Zumiranje 21, 14. jun 2015.

Da li treba prodati Telekom?

priredila Katarina Stevanović

Zumiranje 20, 7. jun 2015

Šta koči Zakon o udžbenicima

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 19, 31. maj 2015.

Nova mafija među nama

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 18, 24. maj 2015.

Aleksandar Vučić i nevladin sektor

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 17, 17. maj 2015.

Pad podrške ulasku u EU

Zumiranje 16, 26. april 2015.

Godina ili hiljadu dana vlade

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 15, 19. april 2015.

Političkom marketingu nedostaje proizvod

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 14, 5. april 2015.

Šešelj kao paradigma sadašnje vlasti

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 12, 22. mart 2015.

Šta je mutno u Beogradu na vodi

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 11, 15. mart 2015.

Ko upravlja Zvezdom i Partizanom

Priredio: Radmilo Marković

Zumiranje 10, 8. mart 2015.

Žene su instrument društva

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 09, 1. mart 2015.

Šta predviđa dogovor sa MMF-om, a šta se krije od građana

Priredio: Radmilo Marković

Zumiranje 08, 22. februar 2015.

Lutanja spoljne politike Srbije

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 07, 15. februar 2015.

Društvene mreže su centar informisanja

 

Zumiranje 06, 8. februar 2015.

Neprijatelj države je svako ko nešto pita

K. S

Zumiranje 05, 1. februar 2015.

Ko se boji Sirize

r. m

Zumiranje 04, 25. januar 2015.

Imamo lipravnu državu

K. S

Zumiranje 03, 18. januar 2015.

Nemamo elitu, imamo oligarhiju

J. G

Zumiranje 02, 11. januar 2015.

O kumovima, budžetu, novim tajkunima i Telekomu

r. m

Zumiranje 01, 28. decembar 2014.

Čestitost u današnjem vremenu

M. R

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu