Loader

Ružičasti mesec

25.oktobar,10:11

U svetu se svake godine registruje 1,5 milliona novih slučajeva karcinoma dojke, a oko 450.000 žena umre od ove bolesti

Oktobar je širom sveta poznat kao mesec borbe protiv karcinoma dojke, a sve je više organizacija čiji zaposleni nošenjem ružičaste trake podržavaju ovu akciju. Podizanje svesti o ovoj učestaloj bolesti počelo je još 1985.godine, a prvu manifestaciju je pomogla prva dama Amerike, Beti Ford iznoseći javno svoja iskustva. Međutim, iako je je svest o raku dojke porasla u godinama koje su usledile, statistički podaci poslednjih istraživanja su poražavajući jer sada već svaka osma žena oboli od ove teške bolesti.

U svetu se svake godine registruje 1,5 milliona novih slučajeva karcinoma dojke koji zauzima vodeće mesto kada je smrtnost žena od bolesti karcinoma u pitanju. I pored velikog napredka u lečenju, još uvek oko 450.000 žena svake godine umre od ove bolesti. Od karcinoma dojke mogu oboleti i muškarci ali vrlo retko, te su kampanje uglavnom usmerene na žene.

Statistike, takođe, pokazuju da je karcinom dojke iz godine u godinu u porastu u zemljama zapadnog sveta i među ženama iz ekonomski bogatijih društvenih slojeva, a najveću stopu obolelih beleže SAD.

Povodom pola veka onkologije u Srbiji, kompanija Roche je, 19. i 20. oktobra na Mećavniku organizovala konferenciju za novinare na kojoj su naši najveći stručnjaci iz ove oblasti održali predavanja o najnovijim načinima borbe protiv karcinoma kod nas i u svetu.

Iako stopa obolelih raste, u razvijenim zapadnim zemljama poput SAD, beleži se pad mortaliteta od karcinoma zbog velikih ulaganja u razvijanje svesti o bolesti i ranom otkrivanju kao najvažnijoj pomoći u uspešnom lečenju. Dok su u ovim zemljama, skrining, biološke i imunološke terapije, primena molekularne biologije i nanočestica, hirurške intervencije uz pomoć robotike, realnost 21. veka, u Srbiji je mortalitet od karcinoma i dalje veliki zbog kasnog otkrivanja, zastoja u razvoju modernih rešenja i velikih troškova lečenja.

Prim dr sc. med Zorica Tomašević sa Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije kaže za “Vreme“ da naša zemlja po pitanju onkologije zaostaje u odnosu na zemlje kao što su Engleska i Francuska. “Mi možda znamo isto, ali nemamo iste terapijske mogućnosti. Drugo, nemamo isti konfor lečenja, odnosno prostor koji je namenski određen. Naša dnevna bolnica ima svega 200 m², a kroz nju, na 16 specijalnih stolica za lečenje dođe 15 hiljada pacijenata godišnje. To je ogromna fluktuacija, radimo u dve smene. Nama fale prostor, edukacija, ljudi i motivacija“, objašnjava dr Tomašević.

U borbi protiv raka dojke lekari naglašavaju važnost prevencije i ranog otkrivanja. Međutim, prema pojedinim istraživanjima, svaka treća žena ima strah od pregleda zbog mogućih loših vesti, odnosno od onoga što bi im lekar mogao reći. Prvi korak u prevenciji je redovan samopregled dojki (bar jednom mesečno) što treba da rade devojke i žene svih starosnih grupa. Drugi, mnogo važniji korak je odlazak na redovne preglede kod lekara koji je važan naročito za žene koje se nalaze u rizičnoj grupi, starosti preko pedeset godina i ako su u porodici imale slučajeve karcinoma dojke.

Mamografija je trenutno najefikasniji metod za rano postavljanje dijagnoze raka dojke, međutim, Dr Tomašević napominje da se ona radi kod osoba starijih od 30 ili 35 godina, a da kod mlađih žena može čak imati kontraefekat. “Mamografija je jedan vid zračenja i može da provocira rak ukoliko se često primenjuje. Takođe, u Srbiji postoji deficit radiologa koji bi bili dovoljno stručni da čitaju mamografe. Ali ultrazvuk i palpacija su svima dostupni“, ističe dr Tomaševič i dodaje da je to karcinom koji se najlakše otkriva i vrlo često same pacijentkinje mogu da ga otkriju. “Ukoliko žena napipa nešto ona prvo ide u dom zdravlja, uzima uput za Onkološki institut i kod nas postoji ambulanta tzv. prvog nivoa gde se pregledaju klijentkinje koje još nemaju dijagnozu. Zatim, hirurg procenjuje da, ako je potrebna mamografija, ona uradi mamografiju i na osnovu nje se dalje postupa. Operacije se nikad ne rade na slepo, znači, ako je mamografija pokazala jasan karcinom onda se ide na tzv. ex-tempore dijagnostiku, zakaže se operacija. Tokom operacije se pravi biopsija, patolog odmah pogleda dojku i tu konačno utvrđuje da li je promena na dojci maligna ili nije. Kad se dobije definitivni nalaz onda se tek ide na operaciju koja može da bude poštedna (da se otkloni samo onaj oboleli deo dojke i da se zatim sprovede zračenje), a može da bude i radiklana“, naglašava Tomaševićeva.

Žene kojima se otklanja dojka uglavnom žele ugradnju plastične, ali dr Tomašević napominje da je to u Srbiji gotovo nemoguće. “Institut za onkologiju, gde se godišnje operiše 1500 žena nema plastične hirurge. Pacijenti žele da posle operacije žive potpuno normalno, što je razumljivo i treba ih apsolutno podržati u tome, međutim, nema hirurga koji se bavi samo plastičnom hirurgijom. To je luksuz za našu hirurgiju. Donekle postoji mogućnost da se dobije uput za plastičnog hirurga na VMA i to je jedini način da se pacijentima izvrši plastična hirurgija pored privatnih klinika“, napominje dr Tomašević.

U lečenju karcinoma dojke se primenjuje endokrina terapija, anti HER2 terapija i hemioterapija koja je i jedini lek u slučaju da je karcinom dojke tripl negativan (uglavnom se javlja endokrino zavisni karcinom dojke). Poslednjih godina se javljaju i novi načini lečenja koji još nisu dostupni pacijentima u Srbiji i zato dr Tomašević kao prevenciju preporučuje zdrav način života, što podrazumeva zdravu ishranu, odricanje od alkohola i duvana i redovno bavljenje sportom.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve