Loader

Majkl Devenport

Potreban je značajan napredak

15.maj,18:45

Azilanti moraju uvek biti dočekani sa poštovanjem, uvek im se mora pružiti prilika da objasne zašto su podneli zahtev za azil i mora im se obezbediti zaštita u skladu sa jasnim i objektivnim kriterijumima. Procedura za odobravanje zahteva za azil treba da bude brza, poštena i efikasna.

Mislim da su svi svesni da je pravo na azil garantovano svim ljudima koji beže od progona ili su žrtve nasilnih događanja u njihovim zemljama. Ovim ljudima je potrebna međunarodna zaštita. Jedno od osnovnih ljudskih prava, davanje azila, je i međunarodna obaveza prvi put ustanovljena Ženevskom konvencijom o statusu izbeglica 1951. godine. Tokom prethodnih godina, pitanje azila dobilo je na značaju kako u pogledu neposrednih nacionalnih kontrola migracija tako i u okviru šireg fokusa EU na izazove u vezi sa azilom. Jedan od razloga je i veliki broj državljana ovog regiona koji podnose zahtev za azil u zemljama EU, a Srbija je zbog svog geografskog položaja često bila prolazna stanica državljanima trećih zemalja na putu ka EU. Položaj Srbije je takav da se ona često nalazila u središtu neregularnih migracionih puteva. U još većoj meri, Srbija postaje tranzitna zemlja za strane državljane koji potom prete da zloupotrebe pravo na azil u EU. Samo u 2012. godini, Srbija je imala preko 5000 namera za podnošenje zahteva za azil, što je gotovo duplo više u odnosu na 2011. Od svih tih zahteva, samo su 132 ušla u dalju proceduru za dobijanje azila.

Teme o kojima ćemo danas razgovarati su, između ostalih, usvajanje novog zakona o azilu, problemi sa kojima bi Srbija mogla da se suoči u toku procesa EU integracija a koji su u vezi sa pitanjima azila i smeštaja za tražioce azila, zatim percepcija koju imaju tranzitne zemlje, kao i predlog da se osnuje civilna Kancelarija za azil.

Mislim da bi, takođe, trebalo da podsetim na ocene iz izveštaja EU o napretku Srbije od prošle godine, gde se navodi da se Srbija i dalje nalazi u ranoj fazi usklađivanja politike azila sa standardima EU. Kancelarija za azil, koja je planirana da radi kao prvostepeno telo, još nije formirana u skladu sa Zakonom o azilu, koji je donet još 2007. Kriterijumi za proveru sigurnih zemalja porekla i spisak sigurnih trećih zemalja još nisu u potpunosti usaglašeni sa pravnim tekovinama EU. Postoji ozbiljan nedostatak neophodne obrade zahteva za azil, tako da se podnosioci zahteva ne obaveštavaju o proceduri zahteva za azil, niti se u skladu s njom registruju kao što nalaže Zakon o azilu. To naravno ima za posledicu da podnosioci zahteva za azil vide Srbiju kao tranzitnu zemlju za nelegalan ulazak u EU. Takođe su potrebni dodatni prihvatni objekti sa prihvatljivim uslovima za lica koja traže azil. To je važno jer dostupnost procedure za rešavanje zahteva za azil zavisi od smeštaja u centru za azil. U tom pogledu, Srbija je formirala tri nova prihvatna centra i to je naravno korak u pozitivnom pravcu, ali želimo da se tako i nastavi.

Tokom protekle zime, viđene su i nemile scene u nekim sredinama gde su azilanti našli smeštaj do rešavanja njihovih zahteva. Sa građanima, bez sumnje, mora da se radi da bi bolje razumeli da ovi nesrećni ljudi nisu došli u Srbiju iz nekog hira. Njih su u Srbiju, u najvećoj meri, doveli nesreća i beznađe u njihovim zemljama.

Srbija se danas nalazi u procesu pripreme za otvaranje pregovora po poglavljima sa EU. Sigurno je da neće doći do napretka u vezi sa poglavljima 23 i 24, u ovom slučaju, bez opipljivog napretka u prioritetima o kojima sam govorio. Zemlje članice EU dele zajedničke osnovne vrednosti i zajedno rade na tome da pronađu zajednička rešenja, koja garantuju visoke standarde za zaštitu od lažnih azilanata. Procedure moraju istovremeno da budu fer i efikasne širom EU i da omoguće da se spreče potencijalne zloupotrebe. Azilantima se mora pružiti prilika da na adekvatan način predstave svoj zahtev za međunarodnu zaštitu. Kako većina azilanata nema sredstava za izdržavanje u periodu u kome čekaju odluku o svome zahtevu, moraju im se obezbediti osnovne životne potrebe kao što su smeštaj, hrana i odeća. Takođe, tražioci azila imaju pravo da budu obavešteni o pravima nedeljivosti porodice, pristupu tržištu rada pod određenim okolnostima, pravu za stručno usavršavanje i korišćenje prava na medicinsku i psihološku negu, na pristup obrazovnom sistemu za decu. Posebna pravila se primenjuju za osobe sa specijalnim potrebama, maloletnike, osobe sa invaliditetom, stare osobe i žrtve diskriminacije ili eksploatacije. U svim ovim slučajevima, podnosioci zahteva za azil imaju pravo da dobiju priliku da komuniciraju sa pravnim savetnicima, nevladinim i međunarodnim organizacijama. Azilanti moraju uvek biti dočekani sa poštovanjem, uvek im se mora pružiti prilika da objasne zašto su podneli zahtev za azil i mora im se obezbediti zaštita u skladu sa jasnim i objektivnim kriterijumima. Procedura za odobravanje zahteva za azil treba da bude brza, poštena i efikasna. Srbija je takođe obavezna da ima neophodne instrumente kako bi se efikasno bavila i licima kojima nije potrebna međunarodna zaštita a samim tim bi doprinela da se očuva integritet ovog sistema.

Uopšteno govoreći, Srbija je u dosta ranoj fazi usklađivanja sa politikom azila EU. Očekujemo da u narednom periodu vidimo značajan napredak koji bismo mogli da registrujemo u godišnjem izveštaju za 2014. godinu, koji je trenutno u pripremi.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve