Zumiranje 19, 31. maj 2015.

Zumiranje
BROJ |

Nova mafija među nama

Organizovani kriminal u Srbiji bio je tema devetnaeste emisije "Zumiranje" u kojoj je odgovorni urednik nedeljnika "Vreme" Filip Švarm ugostio advokata Božu Prelevića i novinara Stevana Dojčinovića

Iako se sa najvišeg državnog nivoa govori da je zadat šamar organizovanom kriminalu, te najave često ne dobijaju sudske epiloge, već služe poboljšanju pozicije na političkoj sceni i populizmu, a kriminal, mafija, ono što ugrožava građane i čini Srbiju relativno lošim mestom za život nešto je protiv čega se policija, tužilaštvo i sud moraju boriti svakog dana, a ne kampanjski, smatra Božo Prelević: "To nije samo pitanje političke volje već i metodologije i načina rada, kontrole policije, saradnje službi… Postoje načini za merenje efekata, a to nisu izjave političara. Niko, pa ni ja, kao nekadašnji ministar unutrašnjih poslova, ne može se pohvaliti da su napravljeni značajni udarci. Sa ove distance mogu da kažem da je jedan od najvećih uspeha pravljenje ‘Bele knjige’. Kada sam dao nalog da se to uradi, hteo sam da i političari znaju da su neki njima bliski u toj knjizi. Policija manje-više zna ko se čime bavi i ako se to ukrsti sa obaveštajnim službama, dolazi se do stvarne slike stanja. Kada saznanja hoćete da iznesete kroz dokaze na sudu, dolazi do problema jer često tih dokaza nema, skriveni su. U državi gde se završavaju sumnjivi fakulteti, magistrira i doktorira na njima, teško je ostvariti sve to. Ministarstva su zatvorena, sistem napredovanja je loš, pa najbolji policajci ne rade najteže slučajeve. Lečenje kriminala i korupcije počinje tako što se napravi jaka unutrašnja kontrola, izleči se policija i onda kriminalci sa jakom policijom nemaju nikakve šanse. Osim najave da će se menjati zakon, nema nikakvih drugih naznaka, unutrašnja kontrola je potpuno skrajnuta, pa imamo podatke da su od ukupnog broja ubistava 30 odsto počinili pripadnici policije. U policiji postoje i mnogo bolji ljudi o kojima se ne priča, ne mogu da napreduju zato što se loši povezuju sa političkim strankama, napreduju i postaju omiljeni."

ŠARIĆ I SMENE U POLICIJI: Darko Šarić je tokom suđenja pomenuo mnoge pripadnike policije, nakon čega je došlo do smene nekih od njih. Smenjen je i Rodoljub Milović, tadašnji načelnik Uprave kriminalističke policije, ali se i dalje ne zna zašto je do tih smena došlo, smatra Stevan Dojčinović: "Kada je Milović smenjen, Vučić je apostrofirao i pokušao da kaže da to nema veze sa Šarićem, ali nije dao obrazloženje zašto se to desilo i da li su ta dva događaja povezana. Pre smene divljale su medijske kampanje protiv policije, a pre svega protiv Milovića. To je trajalo nekoliko meseci, a počelo je Šarićevom izjavom u sudnici, nakon čega su mediji preuzeli svoju ulogu. Ono što je najzanimljivije je da niko nije video da je Milović jedan od perifernih aktera u priči oko Šarića. Slučaj ‘Balkanski ratnik’ iznela je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) zajedno sa tužilaštvom. Policija je bila isključena jer se sumnjalo da odatle cure informacije. S obzirom na to da Milović nije bio u direktnoj vezi sa slučajem, interesantno je da ga je Šarić uzeo za glavnog neprijatelja. Do danas ne znamo oko čega su se oni zamerili. Od te smene nije ništa urađeno da se unapredi rad policije. Neke ključne pozicije i dalje su prazne, nisu dovedeni novi ljudi. S druge strane, policija se poprilično zatvorila. Isključena je zvanična komunikacija sa novinarima, i prema mojoj informaciji, trenutno ne postoji nijedan tim koji se bavi organizovanim kriminalom."

Komentarišući smenu Rodoljuba Milovića, Prelević kaže da to nije jedinstven slučaj i da je i u ranijim periodima dolazilo do smena koje su pokretane preko medija, a nakon toga nije bilo nikakve prijave, pa ili oni nisu kriminalci ili su povlašćeni: "S obzirom na to da neke od njih znam, bliži sam ovom prvom. Postoji sprega politike, medija i policije, pa se pravi izbor kadrova u policiji, neki se sklanjaju, a neki disciplinuju. Mislim da je Srbija institucionalno slaba i prilično ruinirana, a ruiniraju je oni koji nemaju dana radnog staža nigde. Došli su na vlast i misle da su postali gospodari svih u zemlji. Ne mislim tu samo na aktuelnu vlast. Taj sistem ni pod Miloševićem nije bilo toliko razbijen iako je on sa svojom ženom na ovim prostorima bio apsolutni gospodar života i smrti."

Okolnosti pod kojima se Šarić predao i dalje su nepoznate i trenutno se mora verovati njemu i advokatu da je bio u Dominikanskoj Republici, kaže Dojčinović: "Šarić je u sudnici poentirao i rekao da on više ovde nije državni neprijatelj. Stvari su se promenile i kad je došla nova vlast, on je, kako kaže, video da se politička atmosfera promenila i da može da se vrati i ima fer suđenje. Rekao je i da je ubeđen da ga je prethodna vlast, koja nije bila u dobrim odnosima sa Crnom Gorom, ganjala zbog Mila Đukanovića, i da su na odluku da se vrati uticali izbori i formiranje nove vlade. Nakon što se predao, mnoge stvari su se promenile, pokrenuti su procesi koji su doveli do otežavanja sudskog postupka, krenule su medijske kampanje i čini se da su mu pojedini mediji dali podršku. Kada je reč o epilogu postupka, ne bi trebalo nagađati već treba sačekati da vidimo šta će se desiti."

POLITIČKI I DRUGI DOSIJEI: Komentarišući dosije Ivice Dačića koji je premijer Vučić pokazao Jovi Bakiću 2012. godine, Dojčinović kaže da u Srbiji to deluje prirodno i sistem funkcioniše na političkim ucenama: "Očigledno je da je reč o plodnom dosijeu koji onome ko ga poseduje daje mnogo mogućnosti da manipuliše. Vučić je i pre izbora pričao o Dačićevim kontaktima sa kriminalcima, a on i važi za nekog koga godinama preko prljavih papira drže drugi politički akteri na vezi da radi sa njima. Dačić, kao takav na mestu ministra policije nije mogao da kontroliše čitav sistem i time je krenula epizoda u policiji koju obeležavaju žestoki unutrašnji konflikti, što se na kraju loše završilo i policija je sada prilično neuređena. Dačić i Stefanović su političi igrači i tako su i došli na ministarske pozicije. Razlika je u tome što je Dačić bio vrh svoje političke partije, a Stefanović je samo jedan od lojalnih ljudi Vučiću. Ne vidimo nikakve rezultate i plašim se da ono što se dešava u policiji deluje kao političko kadriranje i profesionalci teško mogu da napreduju. Sve se svelo na politički lojalan aparat koji se ne čini sposobnim za neke krupne korake."

Prelević nije saglasan u tome da nema profesionalaca i smatra da u ima mnogo ljudi koji znaju da rade svoj posao i brine ga što većina njih jedva čeka da ode u penziju i dodao da je centralno pitanje da li postoje stručni timovi koji mogu da se nose sa organizovanim kriminalom. "Problem je i to što ljudi ne shvataju šta znači organizovani kriminal. Kada imate jednu organizovanu kriminalnu grupu, ona se neće baviti samo jednom aktivnošću. Ona bi volela da kupi i neke medije, preduzeće, da asfaltira put, da se bavi poljoprivredom… Tu nastaju zanimljivi spojevi između "privrednika" i kriminalaca, gde je prvima potreban novac, a drugima ideje kako da taj novac legalizuju. Jedan veliki, vrlo interesantan uvoznik nafte je izgubio licencu, ali je drugi švercer sa Kosova dominantan, naročito kada treba tući ljude po Mionici i drugim mestima. Dešava se i da policija skloni nekog igrača sa tržišta da bi se pojavio drugi i to se nekad radi iz političkih, a nekad iz čisto koruptivnih razloga. Nije čudno što se ljudi ovde ubijaju i što je san svakog maloletnika da bude strani državljanin. Mnogo više energije treba uložiti ne da bi se pogodio jedan tajkun, to mora da se radi po svim kvartovima."

Dojčinović smatra da je šverc kokaina i dalje veliki biznis kao što je bio i pre nekoliko godina, ali da ni privredni kriminal ne može da se zaobiđe: "Kriminalci dosta napreduju, a država ne napreduje u njihovom jurenju, deluje tromo. Šverc kokaina je aktuelan, hapšenjem Šarića zaustavljen je samo je deo kartela, ali je i dalje mnogo njih u tom biznisu."

Mafija je kao i ranije dosta jaka, a jedan deo povezan je sa političarima, medijima i nekim privrednicima, smatra Prelević: "Razlika je što oni koji su bili glavni, a pre svega Zemunski klan, više ne postoje. Neki drugi klanovi su preuzeli njegovu ulogu, ali nisu toliko brutalni. Rat za tržište je očigledan, a crnogorska i albanska mafija dosta su jake. Ministar ima ideju da promeni zakon. Neke od tih odrednica mi se dopadaju, ali nisam siguran da je doveo najbolje ljude na najbolja mesta. U policiji je prilično rezignirano stanje. Svi su kivni zbog onoga što se desilo grupi žandarma zbog Andreja Vučića i mislim da je to policija protumačila negativno po vlast. Loše je i što su ljudi sa loših fakulteta došli do samog vrha. Oni nemaju kapacitet da se izbore, već gledaju i čekaju kako će jedan čovek da presudi."

Iz istog broja

ZUMIRANJE – 120. EMISIJA

Borba za dostojanstvo i opstanak medija

ZUMIRANJE – 119. EMISIJA

Šest meseci protesta

ZUMIRANJE – 116. EMISIJA

Lični angažman kao mera pristojnosti

ZUMIRANJE – 115. EMISIJA

Ima li pravde u Srbiji

ZUMIRANJE – 114. emisija

Dometi građanskog protesta

ZUMIRANJE – 113. emisija

Vučić glumi da sve zna

ZUMIRANJE – 112. EMISIJA

Ko priziva nasilje

ZUMIRANJE – 111. EMISIJA

Svi naši mitinzi

ZUMIRANJE – 110. EMISIJA

Zašto kaska ekonomija Srbije

ZUMIRANJE 104, 27. novembar 2018.

2018. godina u retorvizoru

ZUMIRANJE 97, 8. novembar 2018.

Stranputice srpske spoljne politike

ZUMIRANJE 96, 1. novembar 2018.

Srpska posla i Nemačka

ZUMIRANJE 95, 25. oktobar 2018.

Šta nas još čeka od Vučića

ZUMIRANJE 94, 18, oktobar 2018.

Advokatura i kriminal

ZUMIRANJE 93, 11, oktobar 2018.

Cirkus Aleksandra Vučića

ZUMIRANJE 92, 14. jun 2018.

Gde je Srbija u novom hladnom ratu

ZUMIRANJE 90, 31. maj 2018.

Sve laži Srbije

ZUMIRANJE 89, 24. maj 2018.

Sve igre u srpskom fudbalu

ZUMIRANJE 88, 17. maj 2018.

Izbori u Demokratskoj stranci

ZUMIRANJE 87, 10. maj 2018.

Spoljna politika Aleksandra Vučića

ZUMIRANJE 86, 3. maj 2018.

Srbija, Hrvatska, Vulin i diplomatija

ZUMIRANJE 85, 26. april 2018

Ne damo naše aerodrome

ZUMIRANJE 84, 19. april 2018.

Nedostupnost informacija

ZUMIRANJE 83, 12. april 2018.

O prinudnim iseljenjima

ZUMIRANJE 82, 22. mart 2018.

Ustavni javašluci

ZUMIRANJE 81, 15. mart 2018.

Veliki povratak mafijaških ubistava

ZUMIRANJE 79, 1. mart 2018.

Ko pobeđuje da odlučuje

ZUMIRANJE 80, 8. mart 2018.

Brisani prostor beogradskih izbora

ZUMIRANJE 78, 22. februar 2018.

Ko će biti gradonačelnik

ZUMIRANJE 77, 15. februar 2018.

Da li će Beograd biti oslobođen

ZUMIRANJE 76, 8. februar 2018.

Ko da ode, a ko da se ne vrati

ZUMIRANJE 75, 1. februar 2018.

Ne zaboravite Savamalu

ZUMIRANJE 73

Opkoljeni SNS-om

ZUMIRANJE – 105. EMISIJA

Kako su protesti promenili Srbiju

ZUMIRANJE 65

U susret izborima

ZUMIRANJE 63

Ćirilica i mi

ZUMIRANJE 60

TAJNE SLUŽBE

ZUMIRANJE 59

Libijska veza

ZUMIRANJE 57

Mediji u Srbiji

ZUMIRANJE 54

Peglanje izbora

ZUMIRANJE 52

O KONTROLI IZBORA

ZUMIRANJE, NAJAVA NOVE SEZONE

OD 18h UŽIVO!

VREME FILM

Pad Krajine

Zumiranje 46, 15. jun 2016.

Država se urušila u Hercegovačkoj

Zumiranje 45, 8. jun 2016.

Skriveno lice Skupštine

Zumiranje 44, 1. jun 2016.

Kako je nestala pravna država

Zumiranje 43, 25. maj 2016.

Noćno rušenje i noćno smenjivanje

Zumiranje 42, 19. maj 2016.

Čiji je grad

Zumiranje 41, 11. maj 2016.

Rušenje Beograda na vodi

Zumiranje 40, 5. maj 2016.

Srbija posle izbora

Zumiranje 39, 27. april 2016.

Lokalna iznenađenja

Zumiranje 38, 19. april 2016.

Šta nas čeka posle izbora

Zumiranje 37, 13. april 2016.

Promocija Napredne knjige

Zumiranje 35, 30. mart 2016.

Može li vlast da stane u jednu knjigu

Zumiranje 34, 23. mart 2016.

Beli listići i posledice

Zumiranje 33, 16. mart 2016.

Društvene mreže i izbori

Zumiranje 32, 9. mart 2016.

Politika i navijači

Zumiranje 28, 20. decembar 2015.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zumiranje 31, 2. mart 2016.

Odnos javnosti prema vlasti i opoziciji

Zumiranje 30, 25. februar 2015.

Zašto će biti raspisani vanredni izbori

Zumiranje 29, 30.DECEMBAR.2015.

Politički status Vojvodine

Zumiranje 27, 4. decembar 2015.

Kako usporiti globalno zagrevanje?

Zumiranje 26, 1. decembar 2015.

Ima li dogovora u Parizu?

Zumiranje 24, 12. novembar 2015.

Kakva opozicija treba Srbiji

Zumiranje 23, 1. oktobar 2015.

Novinari i vlast

Zumiranje 22, 21. jun 2015.

Levica, desnica, centralno

K. S

Zumiranje 21, 14. jun 2015.

Da li treba prodati Telekom?

priredila Katarina Stevanović

Zumiranje 20, 7. jun 2015

Šta koči Zakon o udžbenicima

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 18, 24. maj 2015.

Aleksandar Vučić i nevladin sektor

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 17, 17. maj 2015.

Pad podrške ulasku u EU

Zumiranje 16, 26. april 2015.

Godina ili hiljadu dana vlade

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 15, 19. april 2015.

Političkom marketingu nedostaje proizvod

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 14, 5. april 2015.

Šešelj kao paradigma sadašnje vlasti

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 13, 29. mart 2015.

Sećanje na Stojana Cerovića

Priredio: Radmilo Marković

Zumiranje 12, 22. mart 2015.

Šta je mutno u Beogradu na vodi

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 11, 15. mart 2015.

Ko upravlja Zvezdom i Partizanom

Priredio: Radmilo Marković

Zumiranje 10, 8. mart 2015.

Žene su instrument društva

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 09, 1. mart 2015.

Šta predviđa dogovor sa MMF-om, a šta se krije od građana

Priredio: Radmilo Marković

Zumiranje 08, 22. februar 2015.

Lutanja spoljne politike Srbije

Priredila: Katarina Stevanović

Zumiranje 07, 15. februar 2015.

Društvene mreže su centar informisanja

 

Zumiranje 06, 8. februar 2015.

Neprijatelj države je svako ko nešto pita

K. S

Zumiranje 05, 1. februar 2015.

Ko se boji Sirize

r. m

Zumiranje 04, 25. januar 2015.

Imamo lipravnu državu

K. S

Zumiranje 03, 18. januar 2015.

Nemamo elitu, imamo oligarhiju

J. G

Zumiranje 02, 11. januar 2015.

O kumovima, budžetu, novim tajkunima i Telekomu

r. m

Zumiranje 01, 28. decembar 2014.

Čestitost u današnjem vremenu

M. R

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu