Loader

Evrovizija

Muzičko-političke note i Končita s bradom

15.maj,16:45

Upliv dnevne poltike, koji se dogodio ove godine, predstavlja opasnost da ovaj muzički festival ne dočeka sedamdeseti rođendan u obliku koji danas znamo

Politika je odavno prisutna na Evroviziji, ali je muzika ipak bila u prvom planu. Ovogodišnja Evrovizija ostaće zapamćena po tome što su muzika i politika bile podjednako prisutne na spektaklu u Kopenhagenu.

Pre početka festivala, organizatori su saopštili da je Danska prva zemlja u svetu koja je legalizovala istopolne brakove, i da će u znak podsećanja na tu činjenicu tokom Evrovizije biti održano venčanje istopolnih parova iz svih zemalja učesnica. Napomenuto da će prvi parovi koji će se venčati u Danskoj biti oni iz Rusije.

Među prvim prizorima koje su gledaoci videli kada je počeo prenos iz Danske, bile su dve žene koje se ljube. Evroviziju su vodili dva voditelja i jedna voditeljka. Rezultate glasanja tokom sve tri večeri, saopštavao je istopolni par voditelja, i tokom celog takmičenja gledaoci su tek u nekoliko navrata mogli da vide muško-žensku voditeljsku kombinaciju. Sve ovo govorilo je o tome da su Danci iskoristili Evroviziju za promociju svojih vrednosti, što je pravo svake zemlje koja je domaćin Evrovizije. Suvereno pravo domaćina takmičenja da promoviše svoje vrednosti važi za sve, pa i za zemlje u kojoj islam predstavlja suštinsku društvenu vrednost. Ukoliko bi takva zemlja bila domaćin takmičenja, voditeljke prenosa mogle bi da prekriju glavu hidžabom, a voditelji bi bili zakopčani do grla, bez kravate. U čast Evrovizije ta zemlja mogla bi da organizuje svečani prelazak u islam ljudi iz svih zemalja koje učestvuju na takmičenju. Sve ovo nije nemoguće. Geografsko područje zemalja, koje su članice Evrovizije, određeno je tako da sve zemlje koje izlaze na Mediteran mogu da budu članice ove organizacije. Punopravne članice Evrovizije su i Alžir, Egipat, Jordan, Libija, Maroko i Tunis. Sve ove zemlje mogu da učestvuju na takmičenju za pesmu Evrovizije, ali je to pravo za sada iskoristio samo Maroko 1980. godine.

Opisani scenario, ukoliko bi se Evrovizija odigravala u nekoj islamskoj zemlji, nije nešto što bi se sigurno i dogodilo. Dve islamske zemlje, Turska i Azerbejdžan, bile su domaćini ovog takmičenja, ali one ga nisu koristile za promociju svojih društvenih vrednosti. Nikada do sada to se nije dogodilo. Danska je učinila presedan.

Na ovoj Evroviziji dogodio se još jedan presedan. Zemlja koja učestvuje na Evroviziji bila je javno ponižena.

Kada je objavljeno da je Rusija ušla u finale takmičenja, publika u Kopenganenu je to propratila zvižducima. Danske novine “Jiland posten“ izvestile su da je Rusija bila izviždana zbog situacije oko Ukrajine, ali i zato što je u Rusiji usvojen zakon protiv homoseksualne propagande. “Jiland posten“ objavio je izjavu Jon Ola Sanda, supervizora Evrovizije, koji je rekao da je zviždanje Rusiji sramota. On je dodao da Ruske predstavnice nemaju ni dvadeset godina i da tako nešto nisu zaslužile. Rekao je i da je Evrovizija bojno polje muzike, a ne politike. Oglasio se i predsednik Danskog kluba ljubitelja Evrovizije Johan Sorensen, koji je izjavio da ga je ponašanje onih koji su zviždali Rusiji, podsetilo na ono što se može videti na fudbalskim utakmicama, i da je situacija bila na ivici tuče.

Ukoliko je neko mislio da je Johan Sorensen preterao, kada je ono što se dogodilo uporedio sa fudbalskom utakmicom, bio je demantovan na finalnoj večeri Evrovizije.

Kada god bi Rusija dobila poene, to bi bilo propraćeno glasnim negodovanjem publike. Kulminacija je nastupila kada je Rusija trebalo da saopšti kako je glasao njen žiri. Salve negodovanja iz publike bile su toliko glasne, da je voditelj morao da povisi glas kada se obratio ruskoj voditeljki, jer ga ona inače ne bi čula. Ovakvo ponašanje publike stvarno se može videti samo na fudbalskim utakmicama. Postavlja se pitanje da li smo dobili Evrovizijske huligane? Ovo što se dogodilo Rusiji, ubuduće se može dogoditi i nekoj drugoj zemlji.

Novinari “Jiland postena“ bili su na licu mesta, i ukoliko oni kažu da je deo publike zviždao Rusiji zbog Ukrajine, a da je deo njih to činio zato što ne odobrava Ruski stav prema homoseksualcima, treba im verovati. Oni koji su zviždali Rusiji zbog situacije oko Ukrajine, očevidno ne znaju da su tokom istorije uvek postojali događaji na kojima se nije govorilo o ratu, čak i ako bi oni koji su došli na događaj tamo stigli direktno sa ratišta. Oni koji su zviždali Rusiji zbog njene politike prema homoseksualcima, nisu mogli naći apsurdnije mesto za to od Evrovizije. Rusija je veoma doprinela promociji homoseksualaca na Evroviziji. Duo Tatu predstavljao je Rusiju na Evroviziji 2003. godine. Članice ovog, u to vreme planetarno popularnog dueta, ljubile su se u svojim spotovima i na koncertima. Čelnici Evrovizije su se plašili da će one to učiniti i na takmičenju. Rukovodioci Evrovizije zahtevali su od članica Tatua da se ne ljube na sceni. Aline Ingversen, portparolka Evrovizije ovaj zahtev obrazložila je sledećim rečima “ovo je porodični program i mi nećemo dozvoliti da to bude ugroženo“. Članice Tatua ispoštovale su zahtev Evrovizije.

Končita Vurst

Samo jedanaest godina kasnije, Evrovizija je počela poljupcem dve žene. Čelnici Evrovizije najbolje znaju da li su promenili stav o tome šta su porodične vrednosti, ili smatraju da Evrovizija više nije porodični program.

Pobednik ovogodišnje Evrovizije je Končita Vurst koja je predstavljala Austriju. Transvestit duge kose i guste brade, izazavao je pažnju čim je objavljeno ko će predstavljati Austriju. Sve vreme vodile su se rasprave o tome da li je njegov glavni adut na takmičenju brada ili fantastičan glas. Končitina pobeda je ubedljiva i većina zemalja joj je davala najviše poena. Među zemljama kojima se dopao nastup Austrije, ali nisu bile njime toliko impresionirane da bi ga ocenile najvećim ocenama, bile su i Rusija, koja mu je dala pet poena, i Nemačka koja ga je ocenila sa sedam poena.

Rasprave oko toga da li je Končita Vurst pobedila zahvaljujući odličnoj pesmi, ili bradi, sigurno će potrajati. Šta će se dogoditi ukoliko neka zemlja saopšti da neće učestvovati na Evroviziji u Austriji, jer smatra da je Končita pobedila zahvaljujući nemuzičkim kriterijumima? Verovatno će zbog toga biti izložena osudama. Tada bi ta zemlja, sa puno prava, mogla da očekuje od Austrije da je javno zaštiti od takvih napada. Naime, odustajanje od učešća na Evroviziji, uz objašnjenje da se pobednik bira po nemuzičkim kriterijumima, je argument koji je svojevremeno iskoristila Austrija.

Kada se Evrovizija održavala u Beogradu, Austrija na njoj nije učestvovala, saopštivši da je Marija Šerifović pobedila zahvaljujući nemuzičkim kriterijumima. Ovakvo ponašanje Austrije niko nije kritikovao.

Naravno, uvek će biti onih koji će reći da oni kojima se ne dopada kako trenutno izgleda Evrovizija, ne moraju na njoj da učestvuju. Problem je u tome što, ukoliko previše zemalja odustane od Evrovizije, ona neće biti glamurozna kao što je to sada slučaj.

Sve zemlje koje učestvuju na Evroviziji plaćaju za svoje učešće na takmičenju, i taj novac se koristi za organizaciju takmičenja. Suma novca za kotizaciju varira od zemlje do zemlje, Ukrajina i San Marino ne plaćaju istu sumu. Ukoliko Rusija zbog svega što se dogodilo u Kopenhagenu, odluči da ne učestvuje na takmičenju, u budžetu organizatora pojaviće se značajna rupa. Manjak će morati da nadomeste one zemlje koje učestvuju na takmičenju, ali će najveći finansijski teret podneti zemlje velike petorke. Pošto zemlje velike petorke uglavnom nisu uspešne na Evroviziji, sasvim je moguće da neka od tih zemalja odustane od takmičenja. Evrovizija će tada doživeti finansijski kolaps.

Sledeće godine Evrovizija će biti održana šezdeseti put. Kada je osnivana, niko nije mogao da očekuje da će ona postati najspektakularniji muzički festival na svetu. Upliv dnevne poltike, koji se dogodio ove godine, predstavlja opasnost da ovaj muzički festival ne dočeka sedamdeseti rođendan u obliku koji danas znamo.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve