Loader

Anti-gej protest u Parizu i teški neredi

30.maj,09:35

Trg Esplanada des Invalides ispunjen suzavcem, uhapšene 293 osobe... Prvo gej venčanje u Monpeljeu... Dokumenti: Preporuke Komesara za ljudska prava Saveta Evrope za zemlje članice Modela zakona o priznavanju pravnih posledica promene pola i utvrđivanja transeksualizma o kome se najavljuje javna rasprava u Srbiji

Nakon okončanja demonstracija protiv gej brakova, koji su po novom zakonu legalizovani u Francuskoj, i nereda nakon njih u nedelju 26. maja u Parizu su privedene 293 osobe, od kojih je 231 zadržana u pritvoru.

Tradicionalno katolička Francuska se pridružila listi od 13 zemalja koje dozvoljavaju gej i lezbejskim parovima da se venčavaju, Kanadi, Danskoj, Švedskoj, odskora Urugvaju i Novom Zelandu.

U SAD Vašington D.C. i 12 drugih država legalizovalo je istopolne brakove.

Prvi gej brak u Francuskoj treba da bude sklopljen u sredu 29. maja u Montpeljeu francuskoj samoproglašenoj prestonici gej kulture.

Primeri depatologizacije transeksualnosti

Od 2009. godine transeksualnost i transrodnost u Francuskoj
se više ne nalaze u zvaničnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja.

Australija je od ove godine uvela pasoše u kojima postoji posebna oznaka za osobe koje se ne identifikuju ni kao muškarci ni kao žene, kao i nove zakonske akte u pogledu promene dokumenata bez operativnih zahvata promene pola.

Slične tendencije se javljaju na Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji, a još od ranije u nekim evropskim zemljama, poput Holandije, kao i susedne Hrvatske.

Anti-gej kampanja koju podržava Katolička crkva pretvorila se u širi pokret. Sada je bilo nešto manje katoličkih sveštenika nego na prethodnim protestima u kojima je učestvovalo nekoliko biskupa, ali su se distancirali kada su protesti postali otvorenije politički. Oko 72 odsto Francuza smatra da protesti zbog tog zakona trena da prestanu.

Istraživanje u Francuskoj, objavljeno u nedelju pokazuje da 53 ispitanika podržava gej brakove i njihovo pravo na usvajanje dece, što je za 10 manje u odnosu na novembar 2012. kada su anti-gej protesti počeli.

Opozicioni lideri i militantri s krajnje desnice koriste te proteste za izražavanje nezadovoljstva vladom socijalističkog predsednika Fransoa Olanda. Demonstracije su održane pod parolom «La manif pour tous» (Demonstracije za sve).

Agencija Reuters izveštava da je u maršu učestvovalo nekoliko stotina hiljada ljudi (organizatori kažu da ij je bilo milion, a policija da je bilo oko 150.000) da je veliki park oko spomenika Les Invalides bio pun demonstranata koji su mahali ružičastim i plavim zastavama, te da su desničarski aktivisti okačili transparent na sedište Socijalističke partije kojim traže da francuski predsednik Oland podnese ostavku.

Socijalistička vlada suočava se s pritiskom da se smanji javni deficit i sa nezadovolstvom zbog ekonomske recesije i nezaposlenosti veće od 10 procenata. Olandova popularnost je u maju ipak skočila za 4 poena na 29 procenata.

Sam protest završen je bez incidenata i većina učesnika se mirno razišla, ali je nekoliko stotina izgrednika s maskama i palicama tokom večeri u centru francuske prestonice gađalo policiju flašama. Ulična bitka je trajala dva sata. Oko 250 metara širok i 490 metara dug trg Esplanada des Invalides je bio ispunjen suzasvcem.

Tokom protesta bilo je angažovano četiri i po hiljade policajaca i žandarma.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Manijel Vals je odgovornost za te okršaje s policijom pripisao ekstremnoj desnici i nacionalističkim pokretima.

SUZAVAC: Pariz, trg Esplanada des Invalides, 26. maj FOTO: Reuters

Francuska javnost je oko tog pitanja podeljena.

U trenutku kada su se demonstranti protiv gej brakova razilazili žiri na prestižnom Filmskom festivalu u Kanu dodelio je Zlatnu palmu filmu La Vie d’Adele tuniskog reditelja Abdelatifa Kešiša koji govori o lezbijskoj ljubavi.

Dominik Veren, desničarski esejista koji se žestoko protivi homoseksualnim brakovima, kako javlja list Le Monde izvršio je samoubistvo utorak, 21. maja u katedrali Notr Dam u Parizu…

Priznavanje pravnih posledica promene pola i transeksualizma

Član 3. Modela zakona o priznavanju pravnih posledica promene pola i utvrđivanja transeksualizma o kome se najavljuje javna rasprava u Srbiji

(1) Priznaju se sve pravne posledice promene pola i utvrđivanja transeksualizma, a naročito vezi sa ličnim identitetom i bračnim i porodičnim pravima.

(2) Lice koje je promenilo pol, odnosno lice čiji je transeksualizam utvrđen, ima pravo da zahteva upis činjenice o novom polu i novog imena u evidencijama o ličnim podacima građana i ličnim dokumentima.

Model zakona o priznavanju pravnih posledica promene pola i utvrđivanja transeksualizma, Centra za unapređivanje pravnih studija

Kancelarija za ljudska i manjinska prava pozvala je na javnu raspravu o ovom zakonu 4. juna predstavnike mininistarstava pravde, rada, zapošljavanja i socijalne politike, kao i LGBT organizacije.

Partnerima koji žive u višegodišnjoj zajednici, omogućilo bi se da nasleđuju nekretnine, da u slučaju smrti uživaju penziju ili neku socijalnu pomoć dotadašnjeg partnera, da mogu jedni druge da posećuju u bolnici kao članovi najuže porodice… Uslov za to biće uvođenje u jedinstveni registar, koji bi vodili – matičari.

DOKUMENT: Preporuke Komesara za ljudska prava Saveta Evrope za zemlje članice

1) Implementacija međunarodnih standarda za ljudska prava bez diskriminacije i eksplicitna zabrana diskriminacije na osnovu rodnog identiteta.

2) Usvajanje zakona o zločinima iz mržnje, koji omogućuju specifičnu zaštitu transrodnih osoba u odnosu na zločine i incidente motivisane transfobijom.

3) Razvoj brzih i transparantnih procedura u vezi sa promenom imena i pola transrodnih osoba (izvod iz matične knjige rođenih, lične karte, putne isprave, diplome i drugi slični dokumenti).

4) Ukidanje sterilizacije i drugih obaveznih medicinskih zahvata kao zakonskog preduslova za prepoznavanje rodnog identiteta u zakonu, te legalnu promenu imena i pola.

5) Mogućnost pristupa tretmanima promene pola (kao što su hormonski, hirurški i psihološki), dostupnost svim trans osobama, kao i njihovo finansiranje iz državnih fondova.

6) Ukidanje bilo kakvih ograničenja prava transrodnih osoba da ostanu u već postojećim bračnim zajednicama i nakon priznate promene pola.

7) Priprema i implementacija politika koje sprečavaju diskriminaciju i isključivanje transrodnih osoba.

8) Uključivanje i konsultacija transrodnih osoba pri kreiranju i implemetaciji politike i zakonodavstva koja se odnose direktno na njih.

9) Organizovanje edukativnih programa, treninga i kampanja podizanja svesti o postojanju diskriminacije i kršenju ljudskih prava na osnovu rodnog identiteta.

10) Obezbediti trening zdravstvenim radnicima, uključujući psihologe, psihijatre i lekare opšte prakse, o potrebama i pravima transrodnih osoba, te upoznati sa kriterijumima punog poštovanja trans osoba.

11) Uključiti pitanja ljudskih prava transrodnih osoba u aktivnosti nacionalnih tela i struktura u nacionalnim sistemima koje se bave jednakošću i ljudskim pravima.

12) Razvoj istraživanja koja bi prikupila i analizirala podatke o stanju ljudskih prava transrodnih osoba, uključujući diskriminaciju i netoleranciju u vezi sa zaštitom prava na privatnost.

Model zakona o priznavanju pravnih posledica promene pola i utvrđivanja transeksualizma, Centra za unapređivanje pravnih studija

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve