img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poreklo čoveka

Žena koja je nedostajala

07. октобар 2009, 15:03 Slobodan Bubnjević
Copied

Najstariji pronađeni fosil čovekovih predaka, Ardi – niska, čupava i povijena ženka malog lica iz Etiopije, stara 4,4 miliona godina – otkriva kako je Eva nagovorila Adama da konačno siđu sa jabuke i jednom počnu da žive kao ljudi

Prošle nedelje objavljen je fosilni nalaz najstarijeg čovekovog pretka, otkriće na koje se čekalo čak 17 godina. Iz velike slagalice od detaljno očišćenih i složenih fosilnih ostataka iz Etiopije izronila je Ardi, da bi kao „karika koja je nedostajala“ pokazala kako je mogla teći evolucija nakon što su se preci ljudi odvojili od linije primata koja vodi do savremenih šimpanzi i to u jednom od njenih najzagonetnijih koraka – onom kad su čovekoliki majmuni sišli sa drveta da bi postali hominidi, rod onih koji su sličniji ljudima nego šimpanzama.

Ardi je, zapravo, pronađena još 1992. godine. No, u istraživanju koje je predvodio antropolog Tim D. Vajt sa Univerziteta Berkli u SAD, bile su potrebne godine da se nalazi njenog skeleta pažljivo očiste i slože, kao i da se, što je najvažnije – podrobno objasne. U seriji od 11 članaka koje je u specijalnom izdanju 1. oktobra ove godine objavio časopis „Science“, a koji su izazvali pravu buru među naučnicima, prikazani su zaključci o verovatno prvim čovekolikim hodačima po tlu.

foto: reuters
Ardina ruka, skelet

Oni su izvedeni iz 110 nađenih fragmenata, celih kostiju i njihovih izuzetno malih delića 36 različitih jedinki, među kojima je Ardi samo jedna, ali najkompletnija. Svi ovi ramidusi su prohodali na danas suvom i pustom mestu u Etiopiji koje malo kome može izgledati kao čovekov prvobitni dom, ali su čovekoliki primati na njemu, izvesno, živeli više miliona godina, pre nego što su iz tog svog raja izgnani da lutaju planetom. Naime, fosilni ostaci Ardi pronađeni su u vulkanskom pepelu na lokalitetu Aramis, u pustinji Afar, depresiji uz Crveno more, poznatoj i po imenu Danakil.

U ovom neprijatnom delu istočne Afrike, od Tanzanije do Etiopije, koji ponekad nazivaju i „kolevkom čovečanstva“, svuda unaokolo su lokaliteti i sonde gde su arheolozi raskopali tlo u potrazi za takozvanim parantropusima i australopitekusima – ne tako daleko je tanzanijski klanac Oldupai gde su 1959. Meri i Lusi Liki našli „Dragog dečka“, kao i lokalitet Laetoli gde je Meri Liki u okamenjenoj lavi našla 3,6 miliona stare čuvene otiske stopala ženke australopitekusa i njenog malog potomka.

A samo 72 kilometra dalje od mesta gde je sada otkrivena najstarija od svih, Ardi, nalazi se lokalitet na kome je 1974. godine nađena slavna Lusi, stara 3,2 miliona godina, koja je pre Ardi smatrana najstarijim fosilom ljudskih predaka. Nazvana po pesmi Bitlsa Lucy in the Sky with Diamonds, koja se neprestano vrtela na kasetofonu u arheološkom kampu kad je njen fosil otkriven, Lusi je kao najpoznatiji otkriveni Australopithecus afarensis, hodala na dve noge i sakupljajući hranu trčala savanom, da bi ponekad zastala i iz trave uspravljena pogledala ka horizontu, kao da u strahu od predatora očekuje dolazak svojih dvonožnih potomaka iz roda Homo, budućih gospodara planete.

No, milion godina ranije, u vreme kad je živela Ardi, nigde na horizontu nije bilo savane. Svuda unaokolo je bila uglavnom šuma. „Ono što je do sada bilo zbunjujuće jeste pronalazak verovatnog uspravnog hoda vrste koja je živela u šumskom ekosistemu, a čitava klasična priča o evoluciji bipedalnosti kod ljudi vezivana je za savane“, kaže za „Vreme“ evolucionistkinja dr Biljana Stojković sa Katedre za genetiku i evoluciju Biološkog fakulteta u Beogradu.

Naime, jedinka koja pokušava uspravno da hoda kroz šumu troši mnogo više energije i vremena za pronalaženje hrane i partnera za parenje nego kad bi to izvodila tako što se penje i skače po drveću. Ardi je bila manje pokretljiva nego kasniji hominidi, a nije mogla da trči i hoda na velikim razdaljinama. I uopšte, usred guste šume bila je kao gradska devojka čije urbane navike na selu ničemu ne služe. Problem sa tim detaljem jeste zbog toga što je u takvoj, šumskoj sredini bila manje prilagođena i više izložena selekciji, za razliku od sa australopitekusa poput Lusi koji su, dok hodaju uspravno savanom bolje prilagođeni i za dalji evolutivni razvoj imaju, kako se kaže, adaptivnu prednost dvonožnosti.

Zašto je onda već Ardi, milion godina pre australopitekusa, hodala na dve noge? Novo objašnjenje hodanja na dve noge vezuje za – seksualnu selekciju. Kako kaže Stojković, dvonožno kretanje pre naseljavanja savana nije moralo biti vezano za životnu sredinu u užem smislu (šuma ili savana), već za „evoluciju specifičnih reproduktivnih strategija u ekološkom i socijalnom kontekstu“, podsećajući da je tvorac ove hipoteze antropolog C. Owen Lovejoy sa Univerziteta Ohajo potporu za svoje stavove našao u fosilnim ostacima vilice i zuba kakve je imala Ardi.

TRAŽENJE PREDAKA: Ko je ovde stanovao

„Naime, pokazalo se da su joj gornji očnjaci znatno manji u odnosu na današnje šimpanze, naše najbliže rođake. Kod primata, veličina očnjaka vezuje se za agresivnu kompeticiju između mužjaka u pronalaženju partnerki za parenje, pa se, kolokvijalno govoreći, očnjaci mogu smatrati statusnim simbolom, gde oni „zubatiji“ ostvaruju veći broj ukrštanja i imaju više potomstva. Smanjenje očnjaka i posledična promena obrasca veličine svih zuba u vilici kod Ardipithecus ramidusa, dovodi se, po ovoj hipotezi, u vezu sa smanjenjem intraseksualne kompeticije kod mužjaka“, objašnjava Stojković i dodaje da je takva promena morala ići paralelno sa promenom socijalne strukture društva koja se sada oslanjala više na kooperaciju, a manje na konflikt. I gde se najviše cene oni koji su najuspravljeniji, jer su u prilici da sakupe najviše hrane i da koriste jednostavne „alatke“ za njeno lakše pronalaženje.

Kako pokazuju fosilni nalazi iz pustinje Afar, Ardi je po strukturi i ponašanju bila nešto između čoveka i šimpanze. Zubi pokazuju da je bila svaštojed, dok se iz kostiju vidi da je zapravo kombinovala dvonožni i četvoronožni hod – hodala je uspravno po tlu, a četvornoške kad bi se uzverala uz drvo. „Dvonožnost kasnijih hominida, kao što su australopitekusi, predstavlja nespornu adaptaciju na savansku životnu sredinu, ali se koreni dvonožnosti mogu povezati, ukoliko prihvatimo ovu novu hipotezu, sa ranijim vrstama i drugim adaptivnim funkcijama“, zaključuje Stojkovićeva.

U suštini, oni otkrivaju kako je ružnjikava majmunica Ardi bila prva među ljudskim ženkama koju nije bilo lako osvojiti – prva koja se ne odlučuje za najsnažnije i najopasnije mužjake, već promišljeno bira one koji su u stanju da joj donesu najviše hrane. Jer kad ste teški samo 50 kg i imate mozak veličine šimpanzinog, a okolo je svet u kome je pronalaženje hrane povezano sa velikim utroškom energije i opasnošću od grabljivaca, radije ćete se opredeliti za uspravnog „sponzora“ nego za razvijenog i zubatog ljubavnika starog kova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure