PR
Organizacija posla uz pomoć veštačke inteligencije
Nova Samsung Galaxy S24 serija je predvodnik novog sveta pametnih telefona, stavljajući veštačku inteligenciju u središte svojih inovacija
O jednom od najvećih modernih francuskih scenarista stripa i njegovom najnovijem serijalu prevedenom na srpski
Gzavje Dorizon je u Francuskoj ime čije samo prisustvo na koricama nekog strip albuma garantuje dobru prodaju i srdačan prijem kod publike. O njemu se kod nas malo piše i govori – mada se to može reći za većinu stvaralaca iz sveta stripa, iako se većina naslova na kojima je sarađivao našla pred našom publikom. A reč je o stotinama, ako ne i hiljadama stranica stripova koji su u narativnom pogledu fascinantni, isto koliko su maštovito osmišljeni.
Lakše je nabrojati naslove koji nisu prevedeni na srpski nego popisati sve koji jesu, ali, da probamo: Long Džon Silver, WEST i Prorok (Darkwood); Pogrebnik i Životinjski zamak (Makondo); Učitelj mačevanja, Asgard i Kako se obogatiti u junu 1940 (Phoenix press). Treba dodati da se i epizode Torgala koje je on pisao očekuju u izdanju Lokomotive, dok je jedno od njegovih najnovijih ostvarenja, Aristofanija, nedavno objavila Čarobna knjiga.
Dok se scenaristi, mahom oni iz mejnstrima, specijalizuju za određen žanr i u njemu ostvaruju izvanredne rezultate, Gzavje Dorizon je tokom karijere uspeo da napiše priče koje su žanrovski i stilski šarolike. Sve su veoma uspešni blokbasteri. Prvi scenario, istorijsko-hrišćanski triler Treći zavet (1997) je studiozna i hrabra priča koja na denbraunovski način preispituje Hristovu ostavštinu uzimajući kao glavnog antagonistu mesijinog brata. Ali, treba odmah reći da je Treći zavet prethodio Da Vinčijevom kodu Dena Brauna, i to šest godina. Takođe treba istaći i da Dorizon nije zapao u zamku populizma i preterano nadmenog stava autora koji otkriva skrivene istine poput Dena Brauna, nego je napisao zaista inspirativnu priču u čijem središtu su misterija, sveta relikvija i Hrist. Učinio je to u maniru holivudskih blokbastera, bez prosvetiteljskih pretenzija, sa namerom da zabavi. Dodajući na tako snažan scenario impresivan crtež Aleksa Alisa, Treći zavet je postavio Dorizona na mapu najkomercijalnijih autora frankofonog stripa.
I tu stupaju na scenu Dorizonova svestranost i neosporni talenat. Svaki od njegovih stripova bio je hit koji je u centar pogađao zahteve publike. Veoma mu je pomogla i činjenica da je svaki od njegovih scenarija u slike pretočio neki od izvanrednih umetnika. U slučaju Trećeg zaveta, to je bio Aleks Alis. Na Long Džon Silveru, u kome je pružio impresivan a donekle i fantastičan nastavak klasika Ostrvo s blagom, sa Dorizonom je sarađivao Metju Lofrej. Na surovom vesternu Pogrebnik radi i dalje sa Ralfom Mejerom, dok Životinjski zamak, fascinantan nastavak Orvelove Životinjske farme, stvara sa podjednako fascinantnim Feliksom Delepom.
Najnovije ostvarenje koje je predstavljeno u domaćem izdanju, Aristofaniju, Dorizon je pisao od 2018. godine. Saučesnik na projektu mu je bio Žoel Parnot, sa kojim je već sarađivao na Učitelju mačevanja.
U Aristofaniji nas Dorizon i Parnot vode u potpuno novi žanr u odnosu na prethodne radove ovog scenariste, u magijski realizam na razmeđi 19. i 20. veka, u Francusku koja prolazi kroz industrijsku revoluciju u najvećem zamahu, koja je u koliziji sa poslednjim trzajima romantizma minulih epoha. Naslovni lik, Aristofanija je meripopinsovski lik i predstavnik romantizma – nasmejana, vedra, bliska sa prirodom i ličnost koja teži očuvanju prirodnog ustrojstva prirode.
Ona ne koristi svoju moć, a poseduje je u znatnim količinama, da promeni tok istorije. Na drugoj strani tasa je Gedeon, Prognani kralj, tipični predstavnik struje koja simboliše progres, industrijsko doba, zloupotrebu prirodnog ustrojstva i ne prezanje od potčinjavanja i delovanja.
Aristofanija protiv Gedeona i jeste priča o sukobu ovih dvaju ustrojstava sveta. Dok Aristofanijino nedelovanje vodi ka povlačenju, Gedeonovo nastupajuće doba je i simbolika agresivnosti epohe za koju sada, iz ovog ugla, znamo da je u 20. veku donela reke krvi. Ali, kod Dorizona nikad nije sve crno-belo. Njegovo maestralno umeće da konstruiše impresivne priče prenosi se i na karakterizaciju likova, posebno negativaca. Gedeon je izuzetno harizmatičan i dopadljiv antagonista, a njegovi unutrašnji motivi i postupanja su više u sivoj zoni nego što to u početku deluje. Njegova pojava je zapanjujuće dobro osmišljena i poetska, dok oko sebe ima zastrašujuću auru i snažno asocira na prljavo i ambivalentno urbano podzemlje.
U centru zbivanja pak nisu ni Aristofanija niti Gedeon. Oni su dva ekstrema prema kojima bi trebalo da teže pravi akteri ove fantazi epopeje – troje dece koja tek otkrivaju svoje magijske moći i tragaju za izvorom svekolike magije, izvorom azura. Da li će prevagnuti Aristofanijin romantizam i blagonaklon stav prema prirodi? Ili će pobedu odneti Gedeon i njegov makijavelistički pogled na dobro i zlo, ali čiji motivi za nasilno činjenje ipak u korenu imaju dobre namere? Troje dece su i sudije u ovom sukobu, arbitri koji treba da prevagnu na jednu stranu i promene tok istorije. To upravo i jeste glavna radnja ovog serijala od četiri albuma – kod nas sadržana u dva integralna izdanja.
Osmišljena kao priča koja predstavlja završno poglavlje magijskog sveta koji prerasta u industrijsku epohu, Aristofanija se postepeno pretvara u priču o suštini dobra i zla i svih sivih zona koje se nalaze između njih. Kao i u svim ozbiljnim delima, pod maskom opuštajućeg blokbastera, i u ovom je prisutna poruka od šireg značaja – potrebno je dostići balans.
Dorizon još jednom poentira svojim spisateljskim umećem i predstavlja se kao tvorac vrsnih priča. Ta magija kojom je obdaren, kao i mašta kojom je naoružan, svrstala ga je među neke od najvažnijih imena frankofonog stripa. Zahvaljujući takvoj mašti je i postao deo Crvenog tima 2020. godine pod okriljem francuskog Ministarstva oružanih snaga, grupe deset pisaca fantastike zaduženih da konstruišu hipotetičke geopolitičke krize kao preventivnu meru za njihovo sprečavanje ili delovanje u slučaju da se obistine. Jer njegova mašta prevazilazi stvarnost.
Nova Samsung Galaxy S24 serija je predvodnik novog sveta pametnih telefona, stavljajući veštačku inteligenciju u središte svojih inovacija
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Danas se obeležava Svetski dan prodavnica ploča, a građani Srbije moći će da, u različitim gradovima od Beograda, do Novog Sada i Niša, na berzama ploča pronađu za svoju kolekciju nove ili polovne nosače zvuka
Nikola Jokić ide ka trećoj tituli najkorisnijeg igrača NBA lige. Među pravim konkurentima za tu titulu nema nijednog Amerikanca. Kako je momak iz Sombora pomirio ljubitelje naprednih statistika i košarkaške puriste, i zašto su veće šanse da buduće zvezde stižu iz gradova poput Sombora nego sa prestižnih koledža
Ako ste još niste prijavili za naš njuzleter, sad je krajnje vreme. Prijava je prosta, sve je džabe, a tamo vas čekaju zanimljive teme, pokloni i popust na pretplatu na „Vreme“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve