U zajednici koja više ne postoji, u Jugoslaviji, komšije su bile važan deo života. Bilo je to vreme kad su komšije doživljavane kao rod rođeni i kad se kućna vrata nisu zaključavala. Kad su bile aktuelne bliskost, uzajamnost, solidarnost, a ne nacionalno i versko pripadništvo. Kad su tuđe radosti i brige bile zajedničke. I kad je takav život bio iskreni izbor.
Šta danas znači reč komšija? Koje asocijacije i emocije budi? Da li je se sećamo? Po čemu pamtimo nekadašnje komšije?
Odgovori na ova pitanja su tema priča u knjizi Komšije u izdanju “Vukotić medije”. Njihovi autori su 24 književnika iz država koje su do raspada Jugoslavije bile komšijske.
Osim Ante Tomića, čiju priču objavljujemo ljubaznošću izdavača, u Komšijama pišu i Ratko Božović, Ljubica Arsić, Dejan Atanacković, Muharem Bazdulj, Gojko Božović, Dragoslav Dedović, Lidija Dimovska, Milorad Durutović, Zoran Ferić, Rajko Grlić, Drago Jančar, Nele Karajlić, Nikola Malović, Jagoš Marković, Semezdin Mehmedović, Mihajlo Pantić, Petar Popović, Goran Samardžić, Tanja Stupar Trifunović, Rade Šerbedžija, Srđan V. Tešin, Damir Uzunović i Dragan Velikić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tokom zaštitnih istraživanja u ataru sela Malča, na lokalitetu Orničje, arheolozi su pronašli kružne rovove iz praistorije apsolutno nepoznate na prostoru Srbije, čija namena i smisao tek treba da budu rastumačeni
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš pokriva teritoriju veličine Slovenije. U Sloveniji radi osam zavoda i oko 50 arheologa, a u Nišu dva arheologa “pokriva” sedam okruga i 41 opštinu
Plaše li se Tajvanđani napada Kine i šta misle o Trampu, kao i zašto ovo azijsko ostrvo liberalno i sa divljenjem prihvata sve što Zapad nudi – osim lagodnog odnosa prema strancima
Kako su šortsi i rilsovi preuzeli našu pažnju i zašto ne možemo da prestanemo da skrolujemo po mobilnim telefonima? Psihološkinje Snežana Mrvić i Doris Elena Herrera za „Međuvreme“ objašnjava kako algoritmi pogađaju naš dopaminski sistem i doprinose sve većem zadržavanju pažnje na sadržaju sa društvenih mreža
Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400
Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!