Nakon 45 godina
Volvo završio sa proizvodnjom dizela, poslednji sišao sa trake SUV XC90
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
Zašto se srpska nauka po treći put našla na čelu ugledne "Tomson Rojtersove" liste "Zvezda u usponu"? Kako "Vreme" saznaje od samog Tomson Rojtersa, reč je o – statističkoj grešci
Evo jedne, rekli bismo, suviše lepe vesti. Srbija je, navodno, prva u svetu u sledećih dvanaest naučnih oblasti: poljoprivredne nauke, biologija i biohemija, hemija, klinička medicina, računarske nauke, inženjerstvo, nauka o materijalima, matematika, neuronauke, farmakologija i toksikologija, fizika i svemirske nauke.
Prošle nedelje su beogradski mediji preneli kako je Srbija već treću godinu za redom prva na listi „Zvezde u usponu“ uglednog godišnjeg „Tomson Rojtersovog“ istraživanja o citiranosti naučnih radova. Kako je to moguće? Šta bi sa raširenim mitom o potpunoj nedostižnosti američke nauke? Kako je Nemačka koja je toliko ulagala u razvoj nauke da bi uhvatila korak sa SAD, sada najednom u toliko oblasti zaostala iza Srbije? Gde se izgubio Japan, a gde Kina? Kako je Srbija pretekla Rusku Federaciju čak i u svemiru, a da nikada nije lansirala ni jedan jedini satelit izvan planete?
Moguće je da se, nakon informacije o tolikom uspehu srpskih nauka, građanin Srbije, onako za sebe zapitao i zašto sve te naučne discipline u zemljama Zapada dovode do tako visokog životnog standarda, a ovde, gde buja najbolja svetska nauka, nema ništa do toga. Jer, ako pažljivo pogledate navedeni spisak, on zahvata sve one istraživačke discipline koje temeljno menjaju stil života, podstiču tehnološki razvoj i dovode do nezadrživog ekonomskog napretka.
Naravno, reč je o nedovoljno preciznoj formulaciji medija koji nauku prenose kao sportski meč – Srbija ni u jednoj oblasti nije bukvalno prva u svetu, već je samo citiranost radova iz Srbije procentualno rasla brže nego citiranost radova iz ostalih zemalja. Ovog puta je „Tomson Rojters“ merio porast broja citata u julu i avgustu u odnosu na maj i jun 2010. godine i zatim proglasio 20 Rising star država. To je i samo po sebi, svakako, rezultat koji nije za potcenjivanje.
Međutim, čini se da smo se prilično uzalud radovali. Jer, kako „Vreme“ saznaje u samom „Tomson Rojtersu“, reč je o – statističkoj grešci. „U ovim analizama, manje države uvek idu na vrhu liste, budući da vodeće zemlje poput SAD, Kanade, Japana i Velike Britanije imaju stabilan rast“, kaže ekskluzivno za „Vreme“ Pol Sandel, direktor komunikacija Helathcare and Science, odeljenja kompanije „Tomson Rojters“, koje objašnjava da se iz perioda u period na listi „Zvezda u usponu“ meri procentualni rast broja onih radova koji su citirani.
„Velika citiranost samo kod nekoliko radova može napred izbaciti zemlje sa manjim naučnim outputom, u bilo kom periodu. Nije neobično da vidimo kako zemlja pravi ovakav skok u više oblasti“, objašnjava Sandel. Vrlo je moguće da veliki skok na Rising star listama Srbija dobrim delom duguje i promeni imena. Kako je Sandel rekao za „Vreme“, radovi koji pristižu iz Srbije kao zemlje porekla se i citiraju na taj način. Naime, broj objavljenih radova u Srbiji pre tri godine bio je – nula. Tada Srbija kao država formalno nije postojala jer je bila deo državne zajednice Srbija i Crna Gora.
U međuvremenu, svako ko poseti adresu sciencewatch.com/dr/rs/11jan–rs, može da primeti kako se na listi, pored Srbije i drugih, kao zvezda u usponu u Genetici nalazi i Jugoslavija. Kako bi ova zemlja uopšte mogla biti u usponu, kada već godinama ne postoji? „Budući da nije sasvim realistično reći kako je Jugoslavija zvezda u usponu, u budućnosti, mi možemo da ispravimo naše analize kako bi isključili mogućnost da se ona ponovo pojavi. I hoćemo“, kaže Sandel.
Kako ovo do sada nije uočeno? Pošteno govoreći, čak je i razumljivo da Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, kao i svaka vlast, posle ove vesti sebi upiše poen, ali je posebno zanimljivo kako uvek nečim nezadovoljna naučna zajednica oko ove liste praktično nije reagovala nijednom u ove tri godine, ako se izuzmu pojedinci koji su odmah zahtevali da se ulaganja povećaju kako bi se takvi uspesi nastavili.
Zapažanje o nelogičnostima u listi „Zvezda u usponu“ stiglo je „Vremenu“ od Društva za promociju i popularizaciju nauke. Kako kažu u Društvu, to je bilo „sumnjivo i pored toga što je Ministarstvo za nauku povećanim ulaganjem poslednjih godina, kao i praksom da kategorizuje istraživača po produktivnosti, podstaklo porast kvantiteta i kvaliteta naučnih radova“.
„Ukoliko dođe do promena imena države, a to se ne uzme u obzir u analizi, događa se da država pod novim imenom polazi sa nula citata. U tom slučaju, nekoliko godina po promeni imena država bi imala veliki porast u broju citata u svim oblastima“, kaže za „Vreme“ doktor Milovan Šuvakov, viši naučni saradnik Instituta za fiziku u Zemunu i predsednik Društva za promociju i popularizaciju nauke (DPPN).
Nasuprot tome, prema podacima koje je DPPN prikupio sa Web of Science, naučnici u Srbiji su tokom perioda od 2007. do 2010. objavili 15.026 naučnih radova, od kojih, što je posebno zanimljivo, samo je jedan izašao u listu „Nature“, a nijedan u „Scienceu“ (videti tabelu u okviru). Oni su prosečno citirani 2,1 puta, što je brojka kojom se ne vredi suviše hvaliti, a daleko su od država kao što su Nemačka i SAD, gde je u istom periodu objavljeno znatno više od 500.000 radova.
Naučna produkcija cele srpske nauke može se porediti sa produkcijom Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT), što je samo jedna, doduše vodeća naučna ustanova u SAD, koja je u istom periodu objavila čak 19.951 rad, pri čemu je njihova prosečna citiranost bila skoro sedam puta veća nego radova srpskih naučnika.
Nekoliko važnih pomaka u nagrađivanju produktivnosti istraživača, a koji uključuju i povećanje budžeta za nauku od 22 odsto, teško da mogu da nadoknade sredstva koja hronično nedostaju, posebno jer su, u međuvremenu, i troškovi porasli. Verovatno najsumorniji mogući podatak o srpskoj nauci je onaj da je prosečan broj publikacija po istraživaču manji od jednog rada na dve godine. Evo jednostavnog recepta – ako svaki istraživač u Srbiji godišnje objavi samo jedan rad više, bićemo dogodine u zenitu.
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
“I u Holandiji ima mnogo ljudi poput mene, mi smo mešavina Indonežana i Holanđana, a ima, naravno, i Indonežana. A ljudi teško razumeju kakva je razlika između nas. Razlika je u našoj istoriji”
Prevodilac i pisac Nikola Bertolino napisao je ovaj tekst pre 22 godine. Bez te informacije, čitaocu će delovati kao opis današnjeg vremena. Tekst dosad nije objavljivan. U prvom delu feljtona razmatrano je pitanje odgovornosti intelektualca za ratove devedesetih, nacionalističke elite, fanatizovane gomile, Gazimestana, Miloševićevog kontramitinga, o počecima preobražaja čoveka-gomile u čoveka-pojedinca, i o opijenima koje valja trezniti
Parole koje su najčešće izvikivane 27. marta 1941. godine bile su „Bolje rat, nego pakt!“ i „Bolje grob, nego rob!“. Želje su nam se ispunile: dobili smo rat, dobili smo grobove, ali nam je zato Čerčil u ime slobodnog sveta odao priznanje da smo spasili dušu
Osim produktivnosti i komunikacije, Galaxy AI funkcije otvaraju i nove mogućnosti kreativnog izražavanja.ProVisual Engine transformiše iskustvo kamere, pružajući podršku korisnicima od postavljanja savršenog kadra, snimanja impresivnih fotografija u svim uslovima, do uređivanja i deljenja na društvenim mrežama
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve