Filozofija
Tri veka od rođenja Imanuela Kanta: Moral nije šala
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Koliko je svet mali? Kao zgodna mera za svet u kome se niko ipak ne može zauvek skrivati u intimnosti i gde svako malo srećemo ljude koji poznaju prijatelje naših prijatelja, ali i prijatelje naših neprijatelja, mogao bi se uzeti broj šest, koji, po Milgrimovoj teoriji malog sveta, stoji između svake dve ljudske osobe, bez obzira na njihovo opredeljenje u bilo kom smislu. Naime, u čuvenom pokušaju da otkrije koliko su ljudi međusobno povezani, američki psiholog Stenli Milgrim (1933–1984) poslao je u Boston 1967. pismo na kome nije napisao adresu primaoca, ali je naveo da se pismo prosledi „prvoj osobi koja bi ga mogla poznavati“. Ispostavilo se da je pismo do te osobe putovalo kroz samo šest ruku. To će kasnije, kao „šest stepeni razdvajanja“, postati deo fonda opštih znanja, čest filmski motiv, ali i tehnološki osnov za socijalne mreže poput Facebooka. Da bi došao do toga da samo šest osoba deli uglednog akademika i kakvog marginalizovanog nesrećnika koga proganja svaki nasilnik, Milgrim je poslao i do odredišta pratio 160 različitih pisama i, mada svojevremeno kritikovan, njegov rezultat je danas proveren u više internet eksperimenata i analiziran u ogromnom broju matematičkih radova koji broje čvorove ljudske mreže. Igrom slučaja, u obliku čvora drevni Indijci pisali su upravo cifru šest, da bi, kada su na tom čvoru Arapi negde usput zagubili donju kukicu, šestica postala obla kao svet oko nas. Kao svet u kome život čine atomi sa šest nukleona u jezgru, koliko ih gradi ugljenik. I svet koji je potpuno izgrađen od šest leptona i šest kvarkova, svet u kome se pčelinja saća sa šest stranica savršeno uklapaju i po kom vrve insekti sa šest nogu. I gde svaka kocka ima šest strana. I šest mogućnosti. Za neke od njih može se navodno naći „šesto čulo“. Za druge ostaje samo onoliko malo koliko staje između ljudi. A to može biti i rezultat drugog eksperimenta po kome je Stenli Milgrim poznat, onog u kome je ogromna većina ispitanika puštala „struju“ glumcu koji je umirao od infarkta, spremna da slepo sledi autoritet koliko god volti, batina i cifara bude trebalo.
VREME NAUKE
u broju 6 donosi
DRAMA JEDNE KNJIGE
Kako se sunčao kanon osunčavanja
Piše: Slobodan Bubnjević
Na retkim sačuvanim primercima prvog izdanja „Kanona osunčavanja“ i danas se mogu jasno videti tragovi koje je istorija ostavila na njemu, podsećajući na naučnika koji je uspeo da ostvari trajan doprinos u više nego dramatičnom životu kakav je zadesio Milankovića
GODIŠNJICA U SANU
Milutin Milanković
(1879–1958)
Najznačajniji naučnik koji je svoju karijeru proveo u Srbiji, akademik i profesor Beogradskog univerziteta, Milutin Milanković bio je klimatolog, inženjer, geofizičar, astronom, tvorac najtačnijeg kalendara i popularizator nauke, ali je u svetu najpoznatiji kao kreator astronomske teorije ledenih doba i takozvanog kanona osunčavanja
LEDENA DOBA
Kad se Jadran pretvori u led
Piše: Marija Vidić
Tokom Malog ledenog doba, napušteni su brojni posedi u Alpama, Norveškoj i na Islandu. Seljaci su promenili termine setve i žetve da bi se prilagodili uvek nepouzdanim vremenskim uslovima, a Finska je izgubila trećinu stanovništva zbog gladi i bolesti
AKADEMSKE INICIJATIVE
Pačja soft škola
Piše: Zoran Subić
Microsoftovi programi pomoći studentima tehničkih i računarskih nauka u Srbiji počinju podelom besplatnog softvera i prate studenta do zapošljavanja
NAUKA U KNJIŽARAMA
Posao koji Ajnštajn nije završio
Brajan Grin ELEGANTNI KOSMOS,
Heliks, 2009.
INTERVAL
Mesec nauke u Evropi
Rehabilitacija Alana Tjuringa; Otkriće na Kavkazu; CERN; Energija vetra; Planeta nalik na Zemlju
Preuzmite celo Vreme nauke 6 u PDF formatu.
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Danas se obeležava Svetski dan prodavnica ploča, a građani Srbije moći će da, u različitim gradovima od Beograda, do Novog Sada i Niša, na berzama ploča pronađu za svoju kolekciju nove ili polovne nosače zvuka
Nikola Jokić ide ka trećoj tituli najkorisnijeg igrača NBA lige. Među pravim konkurentima za tu titulu nema nijednog Amerikanca. Kako je momak iz Sombora pomirio ljubitelje naprednih statistika i košarkaške puriste, i zašto su veće šanse da buduće zvezde stižu iz gradova poput Sombora nego sa prestižnih koledža
Ako ste još niste prijavili za naš njuzleter, sad je krajnje vreme. Prijava je prosta, sve je džabe, a tamo vas čekaju zanimljive teme, pokloni i popust na pretplatu na „Vreme“
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve