Filozofija
Tri veka od rođenja Imanuela Kanta: Moral nije šala
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Sve svetske agencije prenele su vest o smrti 85-ogodišnje Holanđanke Francine Elsje Blankers-Koen, žene koju je Međunarodna atletska federacija 1999. proglasila najboljom atletičarkom u istoriji „kraljice sportova“. Malo ko je znao njeno puno ime, za sve je jednostavno bila Fanny. Na slici sa Karlom Luisom, najboljim u muškoj konkurenciji, vidi se jedna vedra, krepka baka koja je tada imala 79 godina… Neki od mlađih kolega ogrešili su se ovih dana o njenu sportsku veličinu pišući ili izgovarajući njeno prezime „Koen“ umesto, u fonetskoj verziji, Kun. IHF sigurno nije pogrešio kada je među tolikim velikim atletičarkama baš nju proglasio najboljom. U blistavoj karijeri, dugoj 20 godina, bila je gotovo nepobediva, i da Drugi svetski rat nije sprečio održavanje Olimpijskih igara 1940. i 1944, istorija olimpizma bila bi drugačija jer bi Fani Blankers-Kun imala toliko medalja da je verovatno niko nikada ne bi stigao.
Prvi put se pojavila na Olimpijadi 1936. u Berlinu. Imala je samo 18 godina i bez obzira na to što je bila blizu medalje na 80 m sa preponama i štafeti 4×100 m, svojim najvećim uspehom smatra poznanstvo sa legandarnim Džesijem Ovensom od koga je tada zatražila – autogram. Kada su se 1972. sreli na Olimpijadi u Minhenu, bila je prijatno iznenađena što je veliki Džesi znao ko je ona… U međuvremenu, Fani je 1948, sa 30 godina i sa dvoje dece kod kuće (otuda nadimak „leteća domaćica“), u Londonu osvojila četiri zlatne medalje, nešto što do danas nije ponovila nijedna žena. Bila je prva na 80 m sa preponama, 100, 200 metara i štafeti 4×100. U osam dana takmičila se 11 puta i svaki put bila najbolja. Kruta pravila, pod firmom brige za zdravlje sportista, zabranjivala su nastup u više od tri individualne discipline i Fani je morala da se odrekne skoka udalj i skoka uvis, disciplinâ u kojima je bila svetska rekorderka! Pobednice su imale rezultat prilično ispod njenih… Ukupno je 20 puta obarala svetske rekorde, 58 holandskih, pet puta je bila prvak Evrope a na šampionatima Starog kontinenta 1946. i 1950. osvajala je 11 medalja, odmah posle rata svih pet zlatnih i četiri godine kasnije tri zlata, jedno srebro i dve bronze! Stigla je da učestvuje i na Olimpijadi u Helsinkiju 1952, ali je pad u trci na 80 m sa preponama bio jasan signal da je došlo vreme za kraj karijere.
Zanimljivo je da se do 14. godine bavila gimnastikom, flertovala je sa plivanjem i mačevanjem, ali je bilo jasno da je rođena za sport. Na kraju se odlučila za atletiku gde joj je trener bio budući suprug, Jan Blankers.
„Jedino što sam uradila bile su pobede u nekoliko trka i kada se setim velikih atletičarki iz prošlosti ili kada vidim današnje najbolje devojke, ne ostaje mi ništa drugo nego da se iznenadim ovakvom premijom“, skromno je rekla Fani kada su je 1999. izabrali za najbolju na svetu svih vremena.
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Danas se obeležava Svetski dan prodavnica ploča, a građani Srbije moći će da, u različitim gradovima od Beograda, do Novog Sada i Niša, na berzama ploča pronađu za svoju kolekciju nove ili polovne nosače zvuka
Nikola Jokić ide ka trećoj tituli najkorisnijeg igrača NBA lige. Među pravim konkurentima za tu titulu nema nijednog Amerikanca. Kako je momak iz Sombora pomirio ljubitelje naprednih statistika i košarkaške puriste, i zašto su veće šanse da buduće zvezde stižu iz gradova poput Sombora nego sa prestižnih koledža
Ako ste još niste prijavili za naš njuzleter, sad je krajnje vreme. Prijava je prosta, sve je džabe, a tamo vas čekaju zanimljive teme, pokloni i popust na pretplatu na „Vreme“
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve