Upravnik stade među stolove, među te magareće salame, jošte jednom ponovi da će samo jedan džentlmen, za velike pare, moći da okupa svoju mladu u kadi, u kojoj magarećeg mleka taman da stane mlada sa guzicom
Specijalni rezervat prirode Zasavica, koji u severnoj Mačvi i južnom Sremu, a najbliža mu Sremska Mitrovica, čini reka Zasavica, koja je u 33 km dugom starom koritu Drine i Save. U rezervatu na stotine retkih biljaka, riba i ‘tica, tu naseljen i evropski dabar, a najvrednije, i najređe, biljka aldrovanda, za koju vele da mesožder, i riba mrguda. Rezervat je 1997. stavljen pod specijalnu zaštitu države i dat na staranje Pokretu gorana iz Mitrovice i od tada se u njemu, zahvaljujući upravniku Slobodanu Simiću, događaju i druge specijalnosti. U rezervatu su produmali kako funkcioniše ovaj svijet, i u njemu mediji, pa je Zasavica postala poznatija po drugim čudesima nego po ribi mrgudi i biljki mesožderu. Tako postalo poznato da je spomenik mangulici i keru pulinu, u centru Mitrovice, otkrio glumac Berček, Zasavica je postala najveće uzgajalište svinje mangulice, za koju rečeno da bez taj holesterol, već dobijena novosadska zlatna medalja za slaninu sapunjaru od mangulice, dva ovčarska psa pulina izvezena čak u Kuvajt, da tamo čuvaju ovce i kamile, a najnovije čudo u Zasavici je najveća farma balkanskih magaraca na ovim prostorima. I ne samo to, objavljeno da će se ponuditi 70 litara magarećeg mleka, za punu kadu, u kojoj će džentlmen koji plati 5000 evra moći da okupa svoju dragu, ka’no što je Antonije pre ti’ 2000 godina kup’o Kleopatru.
KO PROBA, KO NE PROBA: Dakle, rezervat, Vizitorski centar, na ulazu boksovi, tabla koja kaže da tu genetski resursi Srbije, redom, koze sa veliki rogovi, ovce bez rogovi, golovrate kokoši, domaći brdski konj, svinja mangulica, goveče podolac sa mnogo veliki rogovi, u koralu do te stare rase krdo domaćih, oli balkanskih magaraca. Prođemo taj prizor i doživljaj, pravo na posluženje, male čašice sa magarećim mlekom, male čašice i sa magarećim likerom, u ponudi jošte magareća krema za lice, magareći sapuni u obliku magarca, magareća kobasica, magareća salama, i ta nagrađena slanina sapunjara od mangulice.
MEDIJSKI POSLANICI I MUŽA MAGARICA: Upravnik Slobodan Simić
Ko proba, ko ne proba, većina gostiju na domaćoj rakiji, upravnik Simić već radi radove, na poljančetu se izjavljuje nekoj televiziji, konkurs će važiti dva meseca, toliko treba da skupe 70 litara magarećeg mleka, tačno za punu kadu, da mlada stavi guzicu, tada će se znati koji je srećnik odvojio 5000 evra da mu se draga prva posle Kleopatre okupa u magarećem mleku. Novinarka uze pita još, sve će objave u Mađarskoj, Rumuniji, mogu li iz okruženja da učestvuju na konkursu, kako da ne, spremno odgovara upravnik, već imaju interesovanje iz Hrvatske, pa prvi put posle Kleopatre, mada bi voleli da mleko otkupi neko iz Srbije, nemaju protiv da to bude neko sa strane, ne mogu odbiti, tako će licitacija biti žešća, a mlada srećnija.
Za stolovi se uveliko degustira ta salama, nekako slatkasta, od magarca, jedan biznismen od Hrvatsku više za onu slaninu sapunjaru, Simić sa priču stig’o i među astale, 70 litara se za dve godine skupi od jedne magarice, mleko bez ijedne bakterije, nikad se ne kuva, jedan posto masti, 60 puta više vitamina C nego kravlje mleko, deluje na bronhitis, pojačava organizam, dobro i za astmu, dobro za sve, imaju kremu od magarca, imaju sapun od magarca, šest meseci muzli da bi imali mleka za te proizvode i za jednu kadu za kupanje, jedna magarica daje samo 20 litara mleka godišnje, kad pređe na to da magarica može da se muze samo kad je spulna, prekidoše ga tamburaši, Ej jeste nano, ljubim ga odavno…
Među goste, po ti stolovi, stiže specijalitet kuće, hleb sa mašću od mangulice, biznismen od Hrvatske i to pohvali, upravnik Simić uze neumorno ponavlja da je za punu kadu potrebno 70 litara mleka, i da tol’ko treba da tu stane mlada sa guzicom. Upravnik stiže i da pozdravi pokrajinske sekretare za poljoprivredu i turizam, objasni potencijal i ostali razvoj, kad ga za šire izlaganje do’vati jedna rasna i tv pripadnica novinarske profesije. To bi tradicionalna poslenica sremskomitrovačke televizije, to ko da je već bilo u kadi sa magarećim mlekom, preko bujne crne kovrdže kose, na crveno šarena marama, zdravo rumena, na crveno kecelja, zasukala crvene rukave, zdravo drži na crveno mikrofon, a džentlmen i upravnik Simić zdravo zbori kako je kada taman tolika da u nju stane mlada sa svojom guzicom…
Gosti nastaviše stižu, pojedine upravnik lično sa magareće mleko služi, savetuje, uzmi, pa posle slobodno rakiju opali. Kad, eto ti i specijalne nacionalne znanje imanje tv-poslenice, to raspuštene kose, to naočare za sunce u te kose, to ko jahaće čizme, to po njoj vazdan pantalona, suknji i podsuknji, još toga i svega, i upravnik se specijalno raspremi, osta u Zasavica kožni prsluk, zagladi kosu, pred magarce stade, pa se u kameru reče o magarcu i muži. Dok je upravnik o temi zborio, pored njega je jedan magarca muz’o, i sve tako dok upravnik nije se isprič’o, a on namuz’o cela dva decilitra, ne može više. Sve to gledaše Mile Plavšić iz Kovilja kod Novog Sada, i on ima magarce, 50 komada, i u njega slikali, ali nije bilo ‘vake dževe, inače, stoji da mleko dobro za bronhitis, dobro i za jetru…
JAVIŠE SE I KOKOŠI: Uto Simić komandova da tamburaši obustave, stade na sunce i poljanče, kamere se namestiše, pa se upravnik reče, Dobro došli na dan čudesne životinje, pa se upravnik nastavi, dugo se smatralo da magarac lenja i ćudljiva životinja, a oni, sa naučnici, utvrdili da je to čudesna životinja, bila istorijski značajna, sad je nema, ovde najveća farma muznih magarica u jugoistočnoj Evropi i istoriji, napravili proizvode koje nikad nisu pravili, zato sve pozvali da pokažu koje sve koristi od magarca, tu je mleko, nikad prokuvano, koje je izvanredan lek protiv bronhitis i astmu, tu ostali proizvodi po svetskim receptima. Dade reč vlasnici firme koja pravi proizvode, ova reče da proizveli kremu i sapun, da dobro za kožu. Uključi se jopet upravnik, zato se Kleopatra kupala, u istoriji poznata po magarećem mleku, pa najavi promotera raspisivanja konkursa za otkup kade sa 70 litara mleka, lično prof. dr Jordana Aleksića, bivšeg DOS ministra ekologije. Zahvali Jordan Simiću, svoju Kleopatru u magarećem mleku će okupati onaj džentlmen i nejaki Uroš koji odvoji 5000 evra, konkurs će trajati dva meseca, dobijena sredstva od akcije idu u Fond za očuvanje starih rasa. Simić objavi da već imaju tri džentlmena koja se telefonom javila, na kraju će licitacija dati pobednika. Po livadi nastaviše da demonstriraju mužu, Simić pogleda tamburaše, nastavi se muzika, Ženiću se ja, žena mi treba… Javiše se i oni kerovi pulini, javiše se i oni iz obora magarci…
Na red dođe vožnja brodom Zasavicom, vodič stade objašnjava, prvi režim zaštite, veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, dubina vode dva metra, mulja osam metara, beli i žuti lokvanj, riba mrguda, biljka mesožder, ima i ‘tica, eno ga veliki trstenjak, eno je barska koka koja ista patka… Završi se i ta brodom vožnja, jopet u onaj Vizitorski centar, ko na slanini sapunjari, ko na onu magareću salamu, ko na domaću rakiju, ko ne domaće vino, pojedinci uzeli probaju i te magareće kreme, otvaraju sapune, naginju liker, piju mleko. Stiže i gulaš od magarca, svi konstatovaše da ko da nije od magarca, posle još tog, i svog, vina, sa sve se složi i biznismen od Hrvatske, koji pravi roštilj i drugi proizvodi od lim. Tamburaši već na Ašikovah s dragom skoro svako veče, upravnik Simić je im’o još jednu specijalnu znanje imanje izjavu za nacionalnu tv-poslenicu u mnogo ti pantalona i drug’ ‘aljina, vreme je odmicalo, počeše da se javlju i golovrate kokoši, i one koze sa poveliki rogovi se uzbuniše, tamburaši su već tamburali Šta će mi život bez tebe, dragi, na izlazu iz Vizitorskog centra jedan uz’o uteruje crveni moped, gleda u onaj svet za stolovi, pa pita, čuo, jel dolazi Seka Aleksić.
Sutradan, ko sutradan, sve bilo na ti mediji, i sve bilo u toj TV „Šarenici“, kako se magarac muze, i kako mleko mnogo zdravo i kako košta 40 evra litar, i bilo, u toj „Šarenici“, da svi proizvodi od magarca po francuski i italijanski recepti, i bilo da gradonačelnik Mitrovice rek’o da je to sa magarcima veliki potencijal. I još bilo kako upravnik Simić rek’o da će samo jedan džentlmen moći svoju mladu da okupa kao Kleopatru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako ste još niste prijavili za naš njuzleter, sad je krajnje vreme. Prijava je prosta, sve je džabe, a tamo vas čekaju zanimljive teme, pokloni i popust na pretplatu na „Vreme“
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Kada je američka kantautorka Tejlor Svift pozvala fanove da izađu na glasanje, među pripadnicima ekstremne desnice počele su da kuljaju teorije zavere o saradnji pop zvezde sa Pentagonom. Ipak, ekonomski uticaj Tejlor Svift je toliko veliki da nije čudno što se Republikanci plaše njenog uticaja na politiku. Pevačica je, pak, dugo krila svoje partijsko opredeljenje
OFK Beograd igraće od ovog leta kao domaćin na stadionu „Kraljevica" u Zaječaru, navodno zbog katastrofalnog stanja Omladinskog stadiona na Karaburmi. A i treba neko da igra na novom stadionu u Zaječaru, koji inače može da ugosti tek srpskoligaški fudbal. Taj i drugi stadioni u manjim mestima bili su opsesija predsednika Vučića
“U Srbiji je možda jedino teže od istoričara biti selektor fudbalske i košarkaške reprezentacije. Svako ima svoje mišljenje kako bi ta Srbija (fudbalska, košarkaška, istorijska) trebalo da izgleda, što je donekle razumljivo i u redu, ali problem nastaje kada prevladaju neznanje, nacionalni romantizam i mit i dnevnopolitička propaganda”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!