img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Mesina, grad bez memorije

26. jul 2023, 21:59 Robert Čoban
fotografije: robert čoban
TRAGOVI RAZNIH VLADARA: Tvrđava iz 17. veka...
Copied

Zbog najvećeg zemljotresa u Evropi i savezničkog bombardovanja, za ovaj sicilijanski grad se kaže da mu je uništeno sećanje. Međutim, on nedvosmisleno pamti Musolinija, ruske spasioce, burbonske kraljeve…

Za voznu kartu od Taormine (stanica Đardini Naksos) pored novca (5,20 evra u jednom pravcu) trebaće vam i neki lični dokument, kao da letite avionom. Istina, biće dovoljna i slika pasoša u telefonu, ali prilikom prodaje karata uneće vam lične podatke, što ranije nije bio slučaj. Nešto manje od jednog sata kasnije izlazimo na železničkoj stanici u Mesini, koja je sa 220.000 stanovnika treći po veličini grad na Siciliji (posle Palerma i Katanije) i 13. u Italiji.

Nakon katastrofalnog zemljotresa 1908. najveći deo grada je razoren pa je do danas postao mešavina stilova i perioda – od antike, preko tragova srednjeg veka i renesanse do arhitekture iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka iz vremena Musolinija.

SpomenikMesinaEraFasista
…i spomenik iz ere fašista


Zanimljivo je da se na mnogim zgradama i spomenicima u Italiji i dalje nalaze natpisi da su sagrađene u “11. godini ere fašista” na primer i da to niko kasnije nije sklanjao. Poput slike Dučea u kući one bake u filmu Zovi me tvojim imenom. Musolinijev Marš na Rim 29. oktobra 1922. smatrao se, inače, prvim danom prve godine “ere fašista”. Ovaj “kalendar” u najvećem delu Italije napušten je 1943. prilikom pada Musolinija, samo je u kvislinškoj Republici Salo na jezeru Garda ostao u upotrebi do Dučeove likvidacije 1945. Jedan od najupečatljivijh tragova tog periodu u Mesini je Spomenik palim borcima u Prvom svetskom ratu iz 1936.

U luci se nalazi Tvrđava San Salvatore iz 1681. na kojoj je 1934. podignut 60 metara visoki stub na čijem vrhu se nalazi skulptura Bogorodice koju meštani zovu Madonina (mala Madona). Na postolju je latinski natpis: “Vos et ipsam civitatem benedicimus” (“Neka ste blagosloveni vi i vaš grad!”), što je deo pisma za koje se veruje da ga je Bogorodica poslala gradu Mesini.

Zanimljivo je da spomenici posvećeni burbonskim kraljevima iz Španije koji su vladali Sicilijom (Kraljevina dve Sicilije) ponovo stoje na ulicama i trgovima Mesine iako su dva puta bili sklanjani. Tako je spomenik Karlu III Burbonskom na koji nailazite dok od glavne železničke stanice idete prema katedrali – srušen tokom Revolucije 1848. da bi ponovo bio vraćen 1859, ovoga puta – od mermera. Godinu dana kasnije, kada je Garibaldi ušao u Mesinu, posle čega je Italija ujedinjena, sklonjen je u Gradski muzej. Na ulicu je vraćen 1973.

Slična je bila i sudbina spomenika Ferdinandu II od Burbona, takođe kralju Dve Sicilije. Njegov prvi spomenik je postavljen 1845. da bi ga pobunjeni građani srušili tri godine kasnije u Revoluciji 1848. Po gušenju pobune, Ferdinand II je dao Mesini status slobodne luke pa je novi spomenik od mermera podignut uz obalu. Međutim, kad je Garibaldi ušao u grad, i on je, kao i njegov pradeda Karl III, sklonjen u Gradski muzej, da bi takođe 1973. bio vraćen na šetalište pored mora.

Posle ručka u centru grada odlučili smo da pogledamo čuveni Astronomski sat koji je smešten u kuli katedrale u Mesini, a proizveden 1933. u kompaniji Ungerer iz Stazbura. Mehanizam je dizajnirao Frederik Klinghamer. Deo dizajna sličan je onom u Astronomskom satu u Strazburu. Ideja je bila da se popravi srednjovekovni astronomski sat uništen u zemljotresu 1908. Na strani tornja koja je okrenuta ka trgu pojavljuje se figura kočije sa nekim od antičkih bogova, svakog dana je drugi (Apolon, Dijana, Mars, Merkur, Jupiter, Venera i Saturn), a vuku je različite stvarne i mitske životinje.

Sa vrha kule pruža se spektakularan pogled na luku i na trg ispred katedrale, na kojem su bila postavljena dva terena za odbojku na pesku.

Katedralu su sagradili Normani 1197. Anri VI, car Svetog Rimskog Carstva i Konstanca I od Sicilije prisustvovali su osvećenju katedrale. Sadašnji izgled hrama posledica je rekonstrukcija rađenih nakon oštećenja prvo u zemljotresu 1908, a potom u savezničkom bombardovanju 1943. godine.

Dalje niz šetalište uz more stiže se do spomenika posvećenog ruskim mornarima koji su se istakli u spasavanju žrtava zemljotresa koji je 28. decembra 1908. u 5 i 20 ujutru pogodio Mesinu. Potres je trajao samo 37 sekundi, ali je imao 11 stepeni po Merkalijevoj skali i bio je najsmrtonosniji na tlu Evrope ikada. Talasi izazvani zemljotresom bili su i do 12 metara visoki. U samom gradu i okolini odneo je čak 75.000 života i još 25.000 u Kalabriji. U Mesini je srušeno 91% zgrada.

Desetak minuta nakon potresa obalu je pogodio cunami visok 12 metara i usmrtio mnoge koji su potrčali da na obali mora nađu spas od zemljotresa. Svedoci govore da je danima nakon ovog događaja luka u Mesini bila prekrivena ostacima uništenih brodova i leševima ljudi i životinja. Dva sata kasnije, cunami je pogodio i Maltu, pričinivši ozbiljnu štetu u luci Msida.

Papa Pio X smestio je veliki broj ljudi koji su ostali bez svojih domova u Apostolsku palatu u Vatikanu, a kralj Vitorio Emanuele III i kraljica Elena (ćerka crnogorskog kralja Nikole) stigli su u Mesinu dva dana posle zemljotresa kako bi pomogli unesrećenima.

Ruski vojni brodovi “Tsesarevich” i “Slava” kao i putnički kruzeri “Admiral Makarov” i “Bogatyr” prolazili su u blizni Mesine pa su poslati da pomognu unesrećenima. Kralj Italije ustanovio je kasnije komemorativni orden za one koji su pomagali žrtvama zemljotresa. Mnoge ulice u Mesini dobile su imena po ruskim mornarima, na primer Largo dei Marinai Russi, a 1911. vajar Pjetro Kuferija napravio je spomenik u njihovu čast na koji smo naišli. Bista cara Nikolaja II postavljena je u Taormini, a admirala Fjodora Ušakova u Mesini. Pomoć za postradale skupljala se širom Italije, ali i među njihovim sunarodnicima u Americi što je ostalo zabeleženo na čuvenim fotografijama Italijana koji u Lower East Sideu stoje u redovima kako bi donirali odeću za žrtve zemljotresa. U delu grada Barakopoli, ljudi i danas žive u drvenim barakama podignutim 1909. za porodice koje su u zemljotresu ostale bez krova nad glavom.

Ono što 1908. nisu uništiti zemljotres i cunami, 1943. dokrajčili su saveznički avioni tako da Mesinu danas često zovu i “grad bez memorije”.

Dalje se stiže do Fontana di Nettuno iz 1557. koja predstavlja boga Neptuna između Scile i Haridbe, mitskih čudovišta koje je “proslavio” Homer u Odiseji. Fontana je imala burnu istoriju kao i sam grad. Tokom revolucionarnih previranja 1848. kada su grad zauzeli pobunjenici a Burboni ga bombardovali, statue su oštećene. Nakon zemljotresa 1908. originalni Neptun i Scila iz 16. veka su oštećeni i premešteni u Regionalni muzej dok su na njihovo mesto postavljene kopije. Fontana je 1934. sa starog mesta u luci premeštena na sadašnju lokaciju ispred Palazzo della Prefettura na Trgu italijanskog ujedinjenja.

Dok smo čekali voz u staničnom bifeu, između jednog gosta i šankera izbila je tako glasna svađa, na ivici tuče, zbog koje bi bilo gde u Zapadnoj Evropi neko pozvao policiju. Ali ne i ovde na Siciliji; delovalo je kao nešto sasvim uobičajeno i niko od prisutnih lokalaca se zbog toga nije posebno potresao. Samo je jedan stariji bračni par Amerikanaca panično napustio lokal dok su ostali nastavili mirno da ispijaju svoje kafe.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure