Kako da razumemo nekog ako još ne znamo ni kako da ga nazovemo? Evo, na primer, internet
Možete li da razumete sve što vas zanima samo ako ste „dovoljno prisutni na internetu“? Ali, kako da razumemo nekog ako još ne znamo ni kako da ga nazovemo? Evo, na primer, internet. Jer, on je odavno postao tema opšteg značaja, a za budućnost ove mreže svih mreža zainteresovane su vlade, međunarodne organizacije, biznis sektor, naučnici, civilno društvo, korisnici… Internet je prožeo sve segmente društva, pa je upravo zbog toga važna tema upravljanje internetom (Internet Governance).
Naša zemlja je pre nekoliko meseci bila domaćin najvećeg evropskog skupa o ovoj temi, a nedavno je iz štampe izašao i sprski prevod knjige jednog do najvećih svetskih poznavalaca ove teme dr Jovana Kurbalije Uvod u upravljanje internetom. Ovaj osvrt napisan jezikom koji može da razume svako „ko je dovoljno prisutan na internetu“, nastao je u pokušaju da se ova tema dublje objasni još pre sedam godina.
„Prijateljima koji su me često zvali da im priključim štampače ili da instaliram novi softver, tada sam pokušavao da objasnim šta radim kao član Radne grupa za upravljanje internetom (WGIG). Što se njih tiče, ja sam radio nešto što ima veze s kompjuterima“, kaže Jovan Kurbalija. „Danas, šest godina posle, isti oni ljudi koji su me molili da im priključim štampače dolaze mi s pitanjima o tome kako da zaštite svoju privatnost na Fejsbuku ili kako da im deca bezbedno surfuju internetom. Sve više se interesuju za pitanja kao što su pozicija Gugla u Kini ili mogućnosti sajber-rata.“
Upravljanje internetom, kao tema koja je sve češće u fokusu javnosti, posebno je značajno za one koji su duboko integrisani u elektronski svet, od korišćenja Fejsbuka do elektronskog poslovanja. Kako Kurbalija objašnjava, šira grupa zainteresovanih za upravljanje internetom obuhvata vladine činovnike, vojne kadrove, advokate, diplomate i ostale koji su uključeni, bilo u obezbeđivanje javnih dobara ili očuvanje javne stabilnosti. Uz to, posebno kad je reč o zaštiti privatnosti i ljudskih prava, nalazi se u fokusu civilnog društva i brojnih nevladinih organizacija.
„Za naučne krugove i inovatore širom sveta bitno je da internet ostane otvoren za razvoj i inovacije. Jedan od glavnih ciljeva upravljanja internetom jeste stvaranje razvojnog ambijenta koji treba da omogući dalje korišćenje interneta kao lokomotive ekonomskog i društvenog razvoja“, smatra Kurbalija i dodaje da se ono „u manjoj ili većoj meri, tiče svih nas“.
No, prvi lokalni problemi nastaju već na terminološkom nivou. Radeći na prevodu i stručnoj redakturi teksta koji je u izdanju „Albatros plus“, uz podršku Uprave za digitalnu agendu Republike Srbije i Registar nacionalnog internet domena Srbije, objavljen u maju 2011, da bi potom dobio i drugo izdanje, pokazalo se koliko je teško većinu pojmova prevesti na naš jezik. A kako je ova knjiga prvi ozbiljan spis o upravljanju internetom na srpskom jeziku, bilo je važno odabrati adekvatne termine i time ih uvesti u jezik. Kao i uvek u novim oblastima, bilo je važno napraviti balans između prevođenja svega do obesmišljavanja značenja, i potpunog korišćenja anglicizama.
Kao rezultat toga iznikao je dodatak srpskom izdanju u formi rečnika jer svaka revolucionarna promena u nauci i tehnologiji neminovno osniva i postepeno standardizuje svoju posebnu stručnu terminologiju. „Svoj specifični jezik stvara i internet. Veoma je važno da se prevod tih stručnih termina na srpski jezik što pre standardizuje i u praksi uniformno primenjuje radi lakše komunikacije“, navodi se u predgovoru. Kako bismo pomogli uvođenje novodolazećih termina u jezik, u okviru donosimo i mali rečnik ovih pojmova.
Autor je saradnik DiploFoundation i stručni redaktor prevoda knjige Uvod u upravljanje internetom
(I)nternet ili (i)nternet
Još 2003. časopis „Ekonomist“ počeo je da piše internet s malim početnim slovom. Ova promena u uređivačkoj politici bila je inspirisana činjenicom da je internet postao svakodnevni pojam, da nije više bio dovoljno jedinstven i poseban da bi zahtevao veliko početno slovo. Reč ‘internet’ sledila je jezičku sudbinu (t)elegrafa, (t)elefona, (r)adija i (t)elevizije, kao i drugih takvih izuma.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srebrenopružna naduvača (Fugu), jedna od najotrovnijih kičmenjaka na svetu uočena je kraj ostrva Ceja u Hrvatskoj, a jedna je i ulovljena. A zbog svoje proždrljivosti i nedostatka neprijatelja, naduvača negativno utiče na biološku raznolikost i predstavlja pretnju ribarstvu
Iako je parket relativno izdržljiv, postoji bezbroj stvari koje na njemu mogu napraviti ogrebotine. Koje su dve metode koje mogu pomoći u uklanjanju manjih oštećenja, bez potrebe da se menja ceo parket
Gugl skladišti zvuk aktivnosti korisnika na vebu i u aplikacijama, uključujući verbalne interakcije sa opcijama za „pretraživanje“, „asistentom“ i „mapama“, a da bi poboljšao tehnologije za prepoznavanje glasa
Kad je za ručak domaća supa od juneće rozbratne, onda je za večeru slovenačka salata. Ako ste pomislili da je to zapravo salata od kuvanog junećeg mesa, e pa nije
U čemu je tajna vitalnosti desničarskog populizma u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor glasi – u bezočnom cinizmu, laganju i gaženju demokratije. Tako već decenijama drže građane kao taoce u nacionalističkim i atavističkim podrumima
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!