img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rodžer Federer

Kralj travnatih terena

28. septembar 2022, 20:15 Vojislav Milošević
foto: john walton / pa via ap
Copied

Federer je bio taj koji je lestvicu podigao veoma visoko, a Nadal i Đoković su učinili sve ne bi li je preskočili – to je bila zlatna era do sada neviđenog trojnog rivalstva u tenisu

U 42. godini i formalno se povukao iz profesionalnog sporta jedan od najvećih tenisera u istoriji. Istina je da u poslednje vreme i nije učestvovao na turu i da poslednjih godina rezultati nisu bili na nivou njegovog renomea. I nije slučajno što je svečani oproštaj upriličen baš u Londonu. Naime, prvu grend slem titulu Federer je osvojio u Vimbldonu (London) 2003, kada je imao 21 godinu, a tu je, inače, osvojio osam titula. Ni dvorana “O2” nije slučajno odabrana – tu su se igrala ATP finala, a Federer je na njima pobeđivao šest puta, kao ni revijalni turnir “Lejver kup” za čije se osnivanje Federer zalagao. Tim Evrope predstavljali su Federer, Nadal, Đoković, Marej… U dubl meču, u paru sa Rafaelom Nadalom (kojeg je smatrao za svog najvećeg rivala), Rodžer je izgubio, ali to je bilo najmanje važno.

Pre nekoliko godina Federer je na pitanje o mogućem povlačenju izjavio da ne zna šta bi radio ako prestane da igra tenis. U emotivnom intervjuu, na terenu nakon poslednjeg meča, Rodžer se rasplakao, a slušajući ga, suzu je pustio i Rafa – i njegova karijera se valjda bliži kraju. Federer je rekao da će nastaviti da igra tenis, samo ne na profesionalnom nivou. Da li će to biti na turnirima veterana ili nešto drugo, nije precizirao.

Rodžer Federer je, u trenutku “penzionisanja”, nosilac nekoliko važnih rekorda u muškom tenisu, od koji se neki čine nedostižni. Osvojio je šest titula na ATP finalima (bivši Masters kup), završnom turniru u godini na kojem učestvuju samo najbolji igrači, što je najviše u istoriji. Četrnaest godina i 142 dana je rekordno dug period između prvog i poslednjeg Federerovog pojavljivanja na čelu ATP liste, što govori o dugom trajanju u tenisu na najvišem mogućem nivou, a ujedno je i najstariji igrač koji je ikada bio na čelu ATP liste, sa 36 godina i 314 dana. Osam puta je pobedio na grend slem turniru u Vimbldonu, što je rekord za sada. Ima 19 titula na travnatoj podlozi, po čemu je ubedljivo prvi (skoro dva puta više titula na travi od Samprasa, koji je drugi sa 10) u istoriji “open” ere u tenisu. Zato za njega sportski novinari često koriste nadimak “kralj travnatih terena”. Vodeći je i po broju titula na tvrdoj podlozi sa 71 najsjajnijim trofejem.

Pored navedenih rekorda, još je mnogo važnih teniskih kategorija u kojima je Rodžer Federer među prva tri na listi svih vremena: 20 titula na grend slem turnirima, tu je treći iza Nadala i Đokovića; 28 ATP Masters titula, i tu je treći iza Đokovića i Nadala; 54 osvojena “velika” turnira (grend slem, masters, ATP finala i olimpijade), i tu je treći iza svoja dva najveća rivala Đokovića i Nadala; 103 osvojene ATP titule, tu je drugi iza Džimija Konorsa, a Nadal i Đoković su “tek” četvrti i peti; 1.245 pobeda u profesionalnim mečevima, tu je opet drugi iza Konorsa, a Nadal i Đoković su opet “tek” četvrti i peti; 77 titula na otvorenom, drugi iza Nadala a ispred Đokovića; pet puta je završavao godinu kao prvi na ATP listi, po tome sa Nadalom i Konorsom deli od trećeg do petog mesta; 310 nedelja u karijeri bio je na čelu ATP liste, drugi iza Đokovića, Nadal je, na primer, tek šesti…

Pored toga, spada u uzak krug od petorice igrača koji su osvajali sva četiri grend slem turnira u “open” eri (Lejver, Agasi, Federer, Nadal i Đoković). Osvojio je i Dejvis kup sa reprezentacijom Švajcarske. Našlo bi se tu nešto argumenata za navijače Rodžera Federera da tvrde kako je baš on najbolji igrač svih vremena, ali takva se diskusija ionako nikada ne završava.

Malo je stvari u tenisu u kojima Federer nije među najboljima. Najpre na pamet padaju činjenice da nema zlatnu olimpijsku medalju u singlu (“samo” srebrnu, a zlatnu samo u dublu sa Vavrinkom). U svemu ostalom bio je i ostao u samom vrhu teniskih profesionalaca.

Završetak karijere velikog asa označava i kraj ere velike trojke u muškom tenisu. Federer je bio taj koji je lestvicu podigao veoma visoko, a Nadal i Đoković su učinili sve ne bi li je preskočili – to je bila zlatna era dosad neviđenog trojnog rivalstva u tenisu. Na sveopšte zadovoljstvo publike i sponzora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure